Lazić&Kožul autori danaÅ¡nje epizode ‘Bitange i princeze’ February 3, 2006

Od ovoga tjedna, HRT2 petkom u 20:10 počinje emitirati stoposto autorske Lazić&Kožul epizode serije Bitange i princeze. Bit će ih pet komada, na prve autori tvrde da su osobito ponosni, a
ni druge dvije nisu za baciti.

Kada će se emitirati epizode nakon ove, još se ne zna,
budući da, kako Lazić&Kožul kažu ” kreteni s HRT-a ionako pomiču seriju kako god im dodje. Naprimjer, 10.02. je otvaranje ZOI, pa puÅ¡imo. Sve nas to dovodi do zanimljivosti poput termina epizode napisane prigodno za Valentinovo, čije se emitiranje, zbog ranijih sportskih prijenosa, ionako već pomaklo na 03.03. Izgleda da HRT ostaje vjeran svojoj tradiciji da božićne epizode prikazuje u ljeto i obratno, i tko nam je kriv Å¡to se trudimo
pratiti kalendar kad smo glupi i ne znamo razliku
izmedju komercijalne i javne televizije.”

PASJA LJUBAV (poznata i kao NAJBOLJA EPIZODA)
Robi dolazi na glumačku audiciju za film Bilo jednom
u Jajcu, povijesnu dramu o priajteljstvu dvojice
muÅ¡karaca koje ni represivni režim nije mogao slomiti’
producenta Yvesa Milića (Mario Kovač) i redatelja Luke Smole (Filip Nola). No, Yves ima druge planove, pa Robija upošljava kao osobnog trenera njegove pudlice
Sabine. Kazo dobiva otkaz u videoteci, ali ubrzo
postaje akviziter DJovanija, kralja tjestenina (Slavko
Brankov), a njegov posao u videoteci preuzima erotoman
Sale D. Irena se za brzu lovu uključuje u program
testiranja lijekova, Å¡to u njoj probudi nenadani
interes za porilukom i tajnom piramida…

Pozivamo vas da pogledate što se dogadja kada Lazić&Kožul dobiju odriješene ruke.

Peti govor o sranju nacije February 2, 2006

Ponosna nacijo seremo duboko, seremo Å¡iroko. I to je dobro!
Okej gajs, sad kad san to reka sad ću malo srat o gospodarstvu ali kako je situacija tu usrana i frenkli nemam blage veze o tome, samo mi vele da nas jebu oni bladi Čajniiiz i Đapaniiiz, onda ću ko fol neprimjetno okrenut na vanjsku politiku da mi crnje opet ne počnu srat o NjuOrlianz, ok? Ok!

P.S. a Å¡to si dosada radio?

‘Povratak žutog titla’ (ukoričeni filmski zabavnik) V.Grgića & M.Mihalinca January 2, 2006

PROLOG:
Veliki mag i mudrac dalekog Istoka Zhu Ty Titl-khan dvojici mladića iz Hrvatske ponovno ne da mira. Pred njih postavlja velik zadatak : upoznati se sa Å¡to je moguće viÅ¡e raritetnih, kultnih i Å¡iroj masi nepoznatih filmova, te ih na zabavan, ali i edukativan način sjediniti u jednu knjigu. Ukoliko ne ispune misiju, ostat će prokleti i do kraja života ovisiti o repertoaru kino-Å¡oping centara, TV urednika i lokalnih videoteka. ShvativÅ¡i svu ozbiljnost situacije, dvojac ozbiljno prianja poslu pa kroz jednogodiÅ¡nje fantastično putovanje joÅ¡ jače otvara vrata azijske filmske produkcije, istodobno susrećući maÅ¡tu Stephena Kinga, emocionalnost Joe D’Amata i ljepotu Linnee Quigley.Pucali su po Nixonu s Billom Murrayem kao Hunter S. Thompsonom, proučavali zagrljaj iguane i Nicole Kidman, jahali s talijanskim giallo igračima, bili na poslovnom ručku s kanibalskim domorocima, pričali o seksu s opaticama, lomili kosti s tajlandskim glumcima, podnijeli izvjeÅ¡taj UN-u o ‘Weapons Of Ass Destruction’, ismijavali se Hollywoodu s novim turskim SF-om, pohvatali joÅ¡ viÅ¡e konaca s recentnim neameričkim filmskim svijetom te tako ispunili prvi dio misije.

EPILOG:
Ostalo je prezentacija. Nakon viÅ¡esatnih konzultacija te analiza statističkih pokazatelja stanja u globalnoj privredi i indeksima rasta cijena nafte, imali su rjeÅ¡enje sastavljeno od nekoliko interaktivnih segmenata. Testom općeg znanja provjerit će superzabavnu triviju spajanja nespojivog te Å¡kolske logike s frenetičnim ludilom. Nansploatacijska, ljudožderska, seksploatacijska, kukasta i zatvorska križaljka jedinstvene su pojave iz svijeta enigmatike kojima će provjeriti poznavanje klasika eksploatacijske kinematografije sedamdesetih. Psiho-testom će ustanoviti je li u redu biti uzbuÄ‘en spolnim kontaktom ženskog meÄ‘unožja i odrezane glave ili bi ipak trebali potražiti stručnu pomoć? Usporednim testovima iscrpno se analiziraju bitne stavke filmskoga svijeta: koji film ima najbolje sijamske blizanke ili pak tko je veći 80’s negativac: Lo Pan ili Fender? Tu su joÅ¡ i anagrami, rebusi, labirint i stolna igra na poklon: bacite kocku i pokorite Hollywood!

Saznajte koliko su uspješno obavili dati zadatak u widescreenu, s audio komentarom, indexom i super-urlajućim stereom!

I to nije sve! Samo za ‘Povratak žutog titla’ piÅ¡u: Stephen Chow, Tom Mes, Lloyd Kaufman, Jeff Lieberman, Mark Schilling i mnogi drugi, a Sam Firstenberg podijelio je s nama svoju zagrebačku avanturu u ekskluzivnom predgovoru!

Elizabeth Kostova : ‘Povjesničarka’ (Algoritam, 2005.) by knjiÅ¡ki moljac December 29, 2005

Nakon viÅ¡e desetaka tjedana i tko-zna-koliko tisuća prodanih primjeraka, sa prijestolja najprodavanije beletrističke knjige u nas napokon je (ali, tek nakratko, do nove epizode čarobnjačkog Å¡egrtovanja) svrgnut ‘Da Vincijev kod’. To je uspjelo ‘Povjesničarki’, ambiciozno zamiÅ¡ljenom romanu-prvijencu Elizabethe Kostove, pisanom, prema riječima autorice, punih 10 godina. Roman se sastoji od tri pripovjedne linije, a sve se vrte oko potrage za Drakulom, krvožednim transilvanijskim vladarom Vladom TepeÅ¡om, koji je, kako se čini, i pet stoljeća nakon smaknuća – i dalje živ! Do takvog zaključka (početkom 30.-tih godina 20.stoljeća) oksfordskog profesora Rossija dovodi pronalazak neobične knjige koja ga pokreće na traganje za Drakulom. Opasnosti koje mu potraga donosi profesora primoravaju da odustane, da bi, dva desetljeća potom, iznenadno otkriće iste knjige i istovremeni tajanstveni Rossijev nestanak potaknuli njegovog asistenta, studenta Paula da (u druÅ¡tvu misteriozne Helen koja ima vlastite razloge da pronaÄ‘e nestalog profesora) i sam krene u potragu za Rossijem kojega je, kako Paul misli, oteo upravo - Drakula.
Sve to saznajemo iz pripovijedanja koja Paul iznosi svojoj kćerki, inteligentnoj Å¡esnaestogodiÅ¡njakinji, 1972. godine, 20 godina nakon Å¡to su se ti dogaÄ‘aji odigrali. MeÄ‘utim, kada i Paul iznenada nestane, ostavivÅ¡i kćeri poruku : ‘OtiÅ¡ao sam potražiti tvoju majku!’ (a koja je, kako su oboje mislili, mrtva već puno desetljeće i pol) ona kreće u vlastitu potragu za ocem, a koja je dovodi i do majke, Rossija te - Drakule…Sve te brojne, vremenski ispremijeÅ¡ane potrage, odvijaju se diljem Evrope te meÄ‘u dojmljivije stranice svakako spadaju one s putopisnim obilježjima, na kojima Kostova sugestivno opisuje razne predjele i gradove koje junaci tijekom svojih potraga obilaze. DogaÄ‘aji se odvijaju na zorno opisanim autentičnim lokacijama te je očito da je Kostova i sama proputovala sve u knjizi dojmljivo dočarane gradove, ali nema sumnje kako je i mnoge sate provela u raznim povijesnim arhivama. Knjiga obiluje izvatcima iz raznih povijesnih dokumenata i opisima stvarnih povijesnih dogaÄ‘aja, a mnogostruke potrage koje čine okosnicu radnje ustvari su sasvim znanstvenog karaktera. Svi važniji likovi odreda su povjesničari koji prekapanjem po dokumentima tragaju za niti koja će ih dovesti do Drakuline lokacije, pa roman svojom eruditivnošću i bogatstvom motiva i podataka može zadovoljiti i zahtjevnije čitatelje koje zanimaju povijesni fakti. Naravno, autentične povijesne dogaÄ‘aje autorica impregnira fantastičnim motivima, pritom neprestance sugerirajući kako se iza lika Paulove kćerke krije ona sama. Pri pisanju se u viÅ¡e navrata služi i ironijom, kako pri ponekad previÅ¡e karikiranom prikazu atmosfere posvemaÅ¡njeg nepovjerenja u komunističkoj Rumunjskoj 50.-tih godina (gdje junaci prilikom svoje potrage dobijaju vodiča u upečatljivo okarakteriziranoj osobi Å¡pijuna rumunjske obavjeÅ¡tajne službe) tako i u prikazu samog Drakule kao zagriženog povjesničara i bibliofila. Intrigantnu ali ipak pomalo razvučenu priču, autorica okončava ‘holivudskim’ otvorenim krajem koji ostavlja mogućnost nastavka.

Rijetko je koji debitantski roman liÅ¡en manjkavosti, pa ih tako i ‘Povjesničarka’ ima, a najočitija je neuvjerljivost nekih prečestih slučajnosti (junaci prečesto slučajno susreću upravo osobe koje im potom u potrazi bivaju od velike pomoći, jer su ili s Drakulom povezane ili se takoÄ‘er za njega zanimaju – npr. susret s profesorom Borom, a takoÄ‘er je i susret Paula s Helen obilježen slučajnošću upitne uvjerljivosti). TakoÄ‘er bi se moglo prigovoriti zbog predvidljivosti ljubavnih priča i nepridavanju pažnje razlikama u načinu izražavanja i vokabularu likova (likovi se svi jednako izražavaju, imaju isti, profesorski vokabular, bez obzira u kojem se povijesnom razdoblju radnja odigrava i o kojem se liku radi), te nekim nelogičnostima koje se javljaju pri promjenama pripovjedačkih glasova.
Sve u svemu, ‘Povjesničarka’ je sasvim u rangu bestselerskih očekivanja; to je intrigantan i napet iako pomalo razvučen roman, s radnjom smjeÅ¡tenom na sugestivno dočarane autentične lokacije i s uvjerljivo oslikanim načinima života u sasvim odreÄ‘enim, a meÄ‘usobno različitim vremenima i prostorima. Autorica uspijeva održati čitateljevu pažnju unatoč vremenskoj i prostornoj razvedenosti fabule i usprkos ponekoj zamornoj i nepotrebnoj povijesnoj dionici, pazeći da mračnu horror atmosferu pravovremeno razblažuje s jednom dirljivom i vrlo upečatljivom te joÅ¡ dvije neÅ¡to predvidljivije, ljubavne priče. Roman je prilagoÄ‘en ukusu Å¡iroke publike a bestselerske ambicije, kako top-liste pokazuju, svakako su se ostvarile…