SF poslijepodne
May 10, 2007
Danas će se odvijati dosta zanimljivo SF poslijepodne.
Na feministiÄkom festivalu FemFestu 2007, danas u 12:30h Igor Marković će održati predavanje “Hierarchism dies very hard, doesn’t it?” - (Rodna) jednakost i (rodna) sloboda Ursule Le Guin.
A u sklopu 4. ZagrebaÄkog sajma knjiga, u 17h će se predstaviti nakladniÄka kuća Mentor sa svojim novim izdanjima: romanom “IzvrÅ¡itelji nauma Gospodnjeg” Zorana KruÅ¡vara, zbirkom domaćih SF pripovjetki “13. krug bezdana” te troknjižjem Tatjane JambriÅ¡ak “Nikad bivÅ¡a”, “Slova iz snova” i “Blogomdana”.
O Tanjinim sam knjigama već pisala ovdje, ali ne Å¡kodi ponoviti gradivo: prva knjiga, “Slova iz snova” je pjesniÄka zbirka; “Nikad bivÅ¡a” je zbirka kratkih priÄa, a “Blogomdana” zbirka kratkih eseja. Urednik svih triju knjiga je Darko Macan, a za njihov jednostavan, a efektan dizajn, odgovoran je Studio grafiÄkih ideja.
Zoranov se roman itekako reklamirao i prije nego je izaÅ¡ao, na jedan u nas, a vjerojatno i u svijetu, jedinstven naÄin. Kao prvo, roman ima trailer, a kao drugo popraćen je i CD-om na kojem se nalaze amaterski video uratci inspirirani radnjom romana, a snimljeni kao spotovi za pjesme neafirmiranih rijeÄkih bendova. Trailer i ti spotovi mogu se naći i na YouTube-u ili na NOSF-u. A za razliku od SFeraKonske prezentacije romana, na ovoj Profilovoj neće biti žrtvovanja ni krvi.
Trinaesta SFeraKonska zbirka domaćih SF pripovjetki, prigodno je nazvana “13. krug bezdana”. A u njoj je 13 priÄa trinaestoro autora s 13 razliÄitih pogleda na budućnost koja nas Äeka. Svi koji su posjetili SFeraKon ove godine mogli su dobiti zbirku besplatno, a moći će je danas kupiti ukoliko je - zahvaljujući i viÅ¡e nego odliÄnoj posjećenosti ovogodiÅ¡njeg SFeraKona - ostala koja.
Ne propustite SF-a puno poslijepodne!
Povijest i fantastika
May 9, 2007
Danas će na 4. ZagrebaÄkom sajmu knjiga biti održane dvije zanimljive prezentacije. Prva je knjige “Povijest Japoda” Borisa Olujića, profesora na katedri za staru povijest na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a druga je leksikona “Croatica”, kojeg je uredio Neven Budak, takoÄ‘er profesor na FF-u (predaje hrvatsku povijest srednjega vijeka) i njegov bivÅ¡i dekan. O “Povijesti Japoda” moći ćete sluÅ¡ati u 17 sati, a na “Croaticu” svratite u 19:30.
Iz stvarnosti naglo skaÄemo u nestvarnost viješću kako sljedećeg tjedna, toÄnije u utorak 15.5. kreće radionica pisanja fantasy priÄa, koju pokreće DruÅ¡tvo za znanstvenu fantastiku SFera. Poseban naglasak radionice, pod nazivom Fantasy-O-Mat, bit će na hrvatskoj baÅ¡tini odnosno na elementima hrvatskog srednjovjekovlja, hrvatske poganske baÅ¡tine i hrvatske kulture. Stoga, ako ste mislili da prva i druga vijest nemaju veze jedna s drugom, grdno ste se prevarili.
Osim radionice, SFera ima i natjeÄaj za fantasy priÄu. Raspisati se može do Äak 35 kartica, a rok za predaju radova je 12.12. ove godine. Najbolje fantasy priÄe izaći će u godiÅ¡njoj SFeraKonskoj zbirci domaće žanrovske proze 2008. godine.
Povezane vijesti:
Kakva nas b(l)udućnost Äeka?
May 8, 2007
Dvadeset prvo je stoljeće, te mistiÄne dvije tisuće i neke godine, u koje su brojni SF autori tijekom proÅ¡log stoljeća smjeÅ¡tali svoja utopijska druÅ¡tva u kojima su svi ravnopravni i jednaki. Taj nam je cilj joÅ¡ uvijek utopija, daleka i nedostižna, nekima Äak i zabranjena. I dokle god ćemo ono Å¡to nam je izmeÄ‘u nogu pretpostavljati onome Å¡to nam je u glavi, za cjelokupno naÅ¡e druÅ¡tvo nema napretka.
Autori kao Å¡to su Ursula K. Le Guin, Samuel R. Delany i James Tiptree Jr. donositelji su, barem u pisanom obliku, jedne pravednije budućnosti u kojoj spol, rod i seksualna orijentacija, kakva god ona bila, ne igraju kljuÄnu ulogu u životima njihovih likova. Sloboda nije sloboda ako je ne možemo utkati i u najmanji djelić naÅ¡ega postojanja. Za sada takva sloboda joÅ¡ uvijek postoji jedino u fikciji, barem Å¡to se tiÄe onih koji odstupaju od hetero-patrijahalnih normi, razmiÅ¡ljanja i stavova.
Zato valja nastaviti promiÅ¡ljati i probijati Ävrste ljuÅ¡ture stereotipa. Valja se izboriti za utopiju perom i rjeÄju, stoga se pozivaju svi autori na sudjelovanje u književnom natjeÄaju Kakva nas b(l)udućnost Äeka? NatjeÄaj je raspisan za žanrovske priÄe (SF, fantasy, nadnaravni horor) s elementima erotike, seksualnosti, te motivima koji se bave rodnim stereotipima i queer kulturom. PriÄe mogu imati do 10 kartica dužine, a rok za slanje je 1. rujan 2007.
PreporuÄamo i:
Ovaj je tekst dio serije tekstova objavljenih povodom 4. ZagrebaÄkog sajma knjiga.
4. ZAGREBAÄŒKI SAJAM KNJIGA
May 7, 2007
Sutra zapoÄinje 4. po redu ZagrebaÄki sajam knjiga koji će potrajati do 19. svibnja. Bit će održano stotinjak promocija knjiga, promovirat će se ukupno 200 izdavaÄa, a na sajmu će se knjige moći kupiti po popustu od 20 do Äak 70 posto.
ÄŒetvrti ZagrebaÄki sajam knjiga ove će godine ugostiti Petera Galbraitha, bivÅ¡eg veleposlanika SAD-a s njegovom novom polemiÄkom knjigom, uglednu francusku spisateljicu Celine Curiol, ameriÄkog publicista i tvorca mnogih bestselera na tom podruÄju Joela Levyija, novozelandskog pisca, jednog od najvećih stilista engleskog jezika C.K. Steada, jednog od najÄitanijih britanskih pisaca Harija Kunzrua te Jensa der Denkera, njemaÄkog matematiÄara s nadrealnim sposobnostima raÄunanja.
TakoÄ‘er u gostima nam je i Marko Vidojković, srpski hit pisac mlaÄ‘e generacije te Goran Samardžić, trenutno najjaÄi bosanskohercegovaÄki prozaik. MnoÅ¡tvo je i domaćih autora od kojih sigurno vrijedi istaknuti Damira KarakaÅ¡a, Edu Popovića, Slobodana Å najdera, Nedjeljka Fabrija, Nikolu Petkovića, DaÅ¡u Drndić, Damira Radića, Ladu Žigo, Ivicu Äikića…
Tema ovogodiÅ¡njeg sajma izrazito je polemiÄna, naslovljena je KNJIGA I TELEVIZIJA. Na Sajmu ćemo ukazati na potrebu boljeg tretmana knjige u svim medijima, a osobito u onom dominantnom, televiziji. U suradnji s Hrvatskom televizijom, mnoge naÅ¡e promocije, polemike, razgovore vodit će upravo zvijezde te kuće (Goran Milić, Sanja MikleuÅ¡ević Pavić, Danko Družijanić, Lina Kežić, Danijela Trbović, Tarik Filipović, Mislav Bago, Milan Majerović Stilinović, KreÅ¡imir MiÅ¡ak) te ćemo na taj naÄin uÄiniti veliki iskorak iz svijeta književnosti u svijet medija, aktualnog, politiÄkog, druÅ¡tvenog i, na kraju, svakodnevnog.
Detaljni program ovogodišnjeg ZSK-a može se pronaći ovdje:
Pratite sljedećih 12 dana Bestseler.net i Ire’s corner office gdje će biti prigodnih knjiÅ¡kih postova, Å¡to na temu ZSK-a, Å¡to općenito o knjigama i kulturi Äitanja.
NatjeÄaj za književne stipendije
March 21, 2007
Pozivaju se književnici do 35 godina starosti, iz centralne i jugoistoÄne Europe, da se do 1. lipnja prijave za sudjelovanje na NatjeÄaju za književne stipendije.
CEI program stipendija za književne rezidencije oblikovan je s ciljem prekograniÄne suradnje i promocije mladih književnika u zemljama centralne Europe koje joÅ¡ nisu dio Europske Unije. Dobitnik stipendije osvaja novÄanu nagradu u iznosu 5 000 eura te tromjeseÄni boravak u jednoj od država Inicijative centralne Europe, po izboru kandidata.
ÄŒlanice Inicijative centralne Europe: Albanija, Austrija, Bjelorusija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Hrvatska, ÄŒeÅ¡ka, MaÄ‘arska, Italija, Makedonija, Moldavija, Crna Gora, Poljska, Rumunjska, Srbija, SlovaÄka, Slovenija i Ukrajina.
Tri izabrana kandidata gostovat će na 22. međunarodnom književnom festivalu u Vilenici, koji se održava od 5. do 9. rujna u Sloveniji. Na otvorenju Festivala predstavit će se pobjednik CEI programa.
Prijava mora sadržavati:
- popunjenu prijavnicu (PDF / RTF);
- biografiju na engleskom jeziku (max. 1800 znakova bez razmaka);
- kopiju važeće osobne iskaznice ili putovnice, s vidljivim datumom i mjestom rođenja te državljanstvom;
- bibliografiju na engleskom jeziku (max. 3600 znakova bez razmaka);
- opis projekta, na engleskom jeziku, koji bi bio tema rezidencijalnog programa, te kontakt adresa u zemlji domaćinu (max. 4500 znakova bez razmaka);
- pismo preporuke na engleskom jeziku (max. 1800 znakova bez razmaka).
Kandidati se odabiru prema sljedećim kriterijima: 40% (4 boda) za bibliografiju, 40% (4 boda) za opis projekta, te 20% (2 boda) zapismo preporuke.
Prijave poslati na:
Slovene Writers’ Association
(Writer In Residence)
TomÅ¡iÄeva 12
SI-1000 Ljubljana
Slovenija
Jutarnji super, Jutarnji bljak
March 17, 2007
Kako u jednom trenutku možeÅ¡ biti super, a već u drugom bljak, vidjet ćemo na primjeru Jutarnjeg lista. Ne znam Å¡to se dogodilo s blog recenzijama koje je u Jutarnjem svojevremeno potpisivao Tomislav ÄŒadež, možda se Äovjek zasitio blogova, ali nakon poteza VeÄernjeg, Jutarnji je definitivno morao nabaviti svoje konje za blog-u-mainstreamu utrku. I Jutarnji je, po mome, to bolje napravio od VeÄernjeg, jer nije doveo ljude “izvana” koji će sad odjednom pisati blog (iako, koliko vidim, MiÅ¡ak dosta Äesto piÅ¡e na svom blogu, Å¡to ne Äudi, Äovjek je ipak pisac), nego je blogere dovukao k sebi. Ali nije dovoljno samo biti u utrci, valja i pobijediti. E tu nastupa dobro nam znani samohrani bloger i novinar Ariston, koji od danas u Jutarnjem ima kolumnu u kojoj će recenzirati blogere domaće i strane. Moram priznati da mi je popriliÄno impresivno kako se ovaj mladac tako brzo uspeo od obiÄnog novinara do kolumnista i u svakom mu sluÄaju treba Äestitati, ali i Jutarnjem, Å¡to ipak nije odbacio ideju o blog kritikama.
E sad, zaÅ¡to bljak? Taj dio ima veze s nagradama Jutarnjeg za najbolju domaću prozu. ÄŒlanovi žirija, KreÅ¡imir Bagić, Ivica Buljan, Gordana Crnković, Jagna PogaÄnik, Velimir Visković, Zdravko Zima i Andrea Zlatar, odabrali su izmeÄ‘u Å¡ezdesetak naslova objavljenih u 2006. sljedeće finaliste: “Putovanje u srce hrvatskog sna” Vlade Bulića, “Enciklopedija oÄaja” Rade Jarka, “Vampir” Borisa Perića, “Rio bar” Ivane Sajko i “Elijahova stolica” Igora Å tiksa. Ne bih komentirala knjige, jer ih nisam Äitala, niti bih ponaosob komentirala Älanove žirija, jer o većini njih apsolutno niÅ¡ta ne znam. Komentirala bih trend onih, koji dodijeljuju ovu nagradu, da sustavno, iz godine u godinu, kompletno ignoriraju žanrovsku produkciju. Ni ne sumnjam da je za pojedine Älanove žirija žanrovska književnost manje vrijedna od mainstrema (Å¡to samo govori o njihovoj (ne)naÄitanosti), a i priÄa se da su neki Älanovi izrijekom rekli da žanrovska književnost kod njih nema Å¡to raditi, pa me tim viÅ¡e Äudi Å¡to se na popisu finalista naÅ¡ao “Vampir” Borisa Perića.
Da se razumijemo, meni je to izuzetno drago. Borisa sam Perića imala prilike upoznati i uÄinio mi se vrlo drag i simpatiÄan, a i kažu oni koji su ga Äitali da je roman odliÄan. Samo se nadam da je žiri svjestan da je “Vampir” žanrovska književnost i da će morati upotrijebiti svo svoje umijeće kako bi zaustavili svoj priroÄ‘eni instinkt da sve Å¡to nosi oznaku “žanr” automatski, ni ne proÄitavÅ¡i, zavitlaju kroz otvoreni prozor. Morat će se svojski truditi da ispod svog tog Å¡unda (jer žanr je niÅ¡ta drugo nego Å¡und) pronaÄ‘u književnost. Nadam se da će u tome uspjeti jer bih sve dala da Perić pobijedi i zabije kolac ravno u srce književnom snobizmu.
JoÅ¡ bih samo željela dodati da se nadam da Perić nije uÅ¡ao u uži izbor samo zato jer je novinar Jutarnjeg. Toplo se nadam da su Älanovi žirija ipak u njegovom romanu vidjeli neÅ¡to, jer mi to daje nadu u bolje i pravednije književno sutra.
Posjetite novi Ire’s corner office …
Apocalypto
December 21, 2006
OVOG sam tjedna imala prilike pogledati film Apocalypto Mela Gibsona. Film o kojem se puno priÄalo i prije no Å¡to je poÄelo s njegovim snimanjem, kojeg se Äesto nazivalo kontroverznim, kružile su glasine da je prepun nasilja, a sama Äinjenica da je sniman na jeziku Maya, poticala je na miÅ¡ljenje kako je rijeÄ o Gibsonovom prenemaganju i da iza svega stoji nemaÅ¡tovitost i nedostatak priÄe, za Å¡to bi valjda trebala kompenzirati kontroverza iza cijelog projekta.
Ne mogu poreći da sam i sama bila skeptiÄna - ne samo zbog sve te pompe koja se razvila oko filma, već i zbog bojazni kako će narod Maya, njihova kultura i Äitav njihov svijet biti prikazani, s obzirom na najavljivane rijeke krvi i iznutrica. I na kraju film ispadne dobar. Å toviÅ¡e, odliÄan. Odnosno, kad se bolje promisli, pronalizira i prodiskutira - fascinantan! Uistinu i bez pretjerivanja.
Kad se nakon odgledanog filma - i sami joÅ¡ uvijek uspuhani od silnih potjera, skakanja i borbi - uputite prema izlazu iz kina, možda ćete se zapitati zaÅ¡to je ovaj film sniman na jeziku Maya i zaÅ¡to je on o Mayama?! Jer radi se, zapravo, o priÄi koja bi mogla biti smjeÅ¡tena u bilo koji svijet, u bilo koje vrijeme i biti snimljena na bilo kojem jeziku. Zapitat ćete se jesu li ovdje Maye doista izabrane samo zato da bi se stvorila kontroverza? Ali, kad se malo zamislite nad slikama koje ste vidjeli, kad vam se scene odvrte u glavi, kad malo bolje razmislite, onda shvatite o Äemu je rijeÄ.
Jer, Apocalypto je zapravo film s dvije priÄe. Ova prva priÄa - o mladom ratniku i nevolji koja je snaÅ¡la njega i njegovu obitelj - nalazi se u prvom planu i prateći nju, pratimo i drugu priÄu koja se odigrava u pozadini - priÄu o propasti jednoga naroda. I ta pozadina je ono Å¡to film Äini fascinantnim. Svi detalji koje nam Gibson na prvi pogled predstavlja kao puke kulise, bez ijedne izreÄene rijeÄi priÄaju jednu veću, važniju i potresniju priÄu od one koja se zbiva ispred njih. Tu su veliÄanstvene graÄ‘evine s patinom propadanja, sasuÅ¡eni usjevi kukuruza u koje se izlijeva kanalizacija, izgladnjeli narod koji traži spas - koji nam govore o sveopćoj truleži koja je snaÅ¡la jedan narod. Zatim su tu mayanske aristokratkinje - bogato odjevene i s raskoÅ¡nim frizurama, ispružene na jastucima poput Rimljanki -, kraljevski par koji nezainteresiranim pogledima promatra kako dva metra od njih ljudima vade srca i odsijecaju glave, njihovo predebelo dijete glupavog osmjeha, religijski zanos naroda podno piramide koji kliÄe svaki put kad se glava otkotrlja niz piramidu - kao živi dokazi dekadencije jedne civilizacije.
No, tu su i mnogi drugi neizravni detalji koji nam govore o kulturi Maya i onome Å¡to je ona bila prije nego ju je sustigla propast. Bogati ukrasi i nakit od žada i zlata, komplicirane tetovaže po licu i tijelu, katkad ekstremni piercing, bogati ukrasi na glavama od raznobojnog perja, oklopi, žrtveni noževi i maske - govore nam o sjaju i veliÄanstvenosti jedne civilizacije kada je bila na vrhuncu svoje moći. Isto je tako dobro prikazana glavna uloga koju su imale mayanske žene: reprodukcija. Najvažnije osobe u životu Maya bili su svećenici, Å¡to je takoÄ‘er dobro prikazano: oni su vrÅ¡ili astronomske proraÄune, tumaÄili religijske spise i proroÄanstva, vodili rituale i žrtvovanja. A žrtvovanja su se vrÅ¡ila kako bi se udobrovoljili bogovi uvijek žedni ljudske krvi, kako bi se osigurao red u svemiru, uredan protok vremena i izmjena godiÅ¡njih doba, nesmetan rast kukuruza (najvažnije kulture koju su Maye uzgajale) i općenito miran život ljudi. Mayansko je druÅ¡tvo bilo strogo podijeljeno na kaste, te su se seljaci i “divljaci” koji su živjeli raÅ¡trkani po praÅ¡umi, smatrali nižim bićima, no uhvaćeni suparniÄki borci i poglavice, zarobljenici koji će svoj život skonÄati kao žrtva bogovima, bili su poÅ¡tivani i njima se klanjalo. 
Maye su inaÄe bile vrlo religijski, ali i praznovjeran narod, te im je sve bilo dobar ili loÅ¡ znak od bogova - a najgori je znak bilo ubiti jaguara, koji se smatrao gospodarem neba i zemlje, ili vidjeti pomrÄinu sunca, koja najavljuje zla vremena i propast svijeta. Ujedno, mayanski se život vrtio oko proroÄanstava, koja su se uzimala vrlo ozbiljno i nerijetko bila apokaliptiÄne naravi (usput, prema mayanskom kalendaru do zavrÅ¡ne apokalipse, koja će zauvijek promijeniti svijet, doći će 22. 12. 2012.!). InaÄe, na svojim brojnim slikovnim prikazima, Maye nikada nisu prikazivale svakodnevni život i “obiÄne” ljude, no o njima možemo saznati promatrajući danaÅ¡nje Maye, od kojih neki joÅ¡ uvijek žive na stari naÄin, tako najvjernije saÄuvavÅ¡i obiÄaje iz davnina. Vjerojatno tome možemo zahvaliti i jednu od osobno najdomljivijih scena iz filma - kada majka sinu “Å¡ije” ranu uz pomoć mrava!
O filmu i potpriÄama unutar osnovne priÄe dalo bi se napisati joÅ¡ dosta toga. Mogle bi se spomenuti veliÄanstvene lokacije na kojima je film sniman, jezik koji je savrÅ¡eno uklopljen u cijeli film, ne tako diskretni hommage filmskom žanru horora (primjerice scenom kad jednom ratniku iz skalpirane glave Å¡prica krv), o odliÄnim glumcima i autohtonom stanovniÅ¡tvu koje je sudjelovalo u nastanku filma, režiji, kameri, izazovima snimanja i svemu ostalom. Ali to ćete već naći u nekim drugim prikazima filma i, uostalom, sami vidjeti na velikom platnu.
A Å¡to se tiÄe krvi i iznutrica - ima ih, dakako, ali nisu stvar pretjerivanja niti su u prvom planu. Nakon odgledanog filma, zadnje su Å¡to vam ostane u pamćenju. A ljudima koji će se naći zgroženi njima, preporuÄam da proÄitaju bilo kakvu knjigu o povijesti Rima, europskog srednjeg vijeka ili prvom svjetskom ratu.
Muke po žanru, dio IV.
September 9, 2006
U maniri pravog kulturnjaka, svjetskog Äovjeka, moćnika, DuÅ¡ko LjuÅ¡tina izražava svoje negodovanje glede medijske hajke oko Bandi(ti)ćeve kupovine luksuznog stana. Želi on to svoje negodovanje naglasiti, pokazati koliko mu se sve to gadi, staviti svoju preneraženost u pravi kulturni kontekst, kultivirati ga za raju, pljunuti te pogane rijeÄi, pa kaže:
“Å to se tiÄe same kupnje, u njoj nema niÄega spornog, ali je sporno sve ostalo oko toga. Cijela priÄa spada a) u znanstvenu fantastiku, b) u loÅ¡u komediografsku literaturu, c) u medijsku orgiju koju je bolje ne komentirati jer joÅ¡ nitko nije dobio rat protiv medija.”
ÄŒesto će ljudi za neÅ¡to nebulozno, apstraktno, divlje, besmisleno, neostvarivo reći da je znanstvena fantastika, time samo pokazujući svoje ogromno neznanje, potpuni nedostatak obrazovanosti u stvarima o kojima se zbori. Žanr znanstvene fantastike je žanr ideja koje su Äesto - da, samo vam ime govori - fantastika, ali istovremeno fantastika bazirana na neÄemu znanstvenom, realnom, ovozemaljskom i poznatom. Ponajbolja djela znanstvene fantastike zapravo nisu o besmislenoj pucaÄini, jurnjavi kroz svemir i ÄudoviÅ¡nim vanzemaljcima koji ljudski rod žele porobiti / pojesti / pretvoriti u baterije - vjerovali ili ne! Ponajbolja djela znanstvene fantastike su zapravo o obiÄnoj ljudskoj slabosti i kamo nas sve ona može odvesti. Ponajbolja djela znanstvene fantastike govore o ljudskim stremljenjima i ljudskim manama. Ponajbolja djela znanstvene fantastike kritiziraju druÅ¡tvo iz kojeg su ponikla. Ponajbolja djela znanstvene fantastike usuÄ‘uju se nadati boljem svijetu od onog u kojem su nastala. Imajući to na umu, DuÅ¡ko je LjuÅ¡tina medijskoj “orgiji” na Bandi(ti)ća zapravo dao pozitivnu ocjenu nazvavÅ¡i je znanstvenom fantastikom, a da toga uopće nije ni svjestan!
Dokaz kamo nas sve neznanje i nedostatak opće kulture može odvesti su i izjave druÅ¡tva PotroÅ¡aÄ koje se buni oko novih VIP-ovih reklama u kojima gorila razbija prastari telefonski ureÄ‘aj u slavu razvoja i evolucije mobilne telefonije. “HURA mora reagirati i zabraniti prikazivanje reklame s majmunom jer se njome omalovažavaju graÄ‘ani koji imaju fiksne telefone”, kažu ovi u PotroÅ¡aÄu time davÅ¡i pljusku istim tim graÄ‘anima koje, kao, predstavljaju. GraÄ‘ani su neobrazovana stoka, pa ih zato valjda isti takvi i predstavljaju. Kultni SF film, “2001. Odiseja u svemiru” i vjerojatno najpoznatija filmska scena ikad u kojoj praÄovjek grabi svoje prvo oruÄ‘e/oružje i u kojoj je glazbom i pokretima na najjednostavniji mogući naÄin (toliko jednostavan da bi Äak i pobornici inteligentnog dizajna trebali shvatiti) pokazano kako evolucija nije samo teorija, iskoriÅ¡teni su za inteligentnu marketinÅ¡ku kampanju. Jedino je Å¡teta Å¡to većina publike kojoj je ta reklama namijenjena nije jednako inteligentna.
Ah, muko moja!
“Technology giveth and technology taketh away.”
July 15, 2006
ElektroniÄke knjige - jesu li budućnost (i ujedno smrt) “klasiÄnih” tiskanih knjiga ili su samo joÅ¡ jedan medij koji je pronaÅ¡ao svoje mjesto u modernom naÄinu života? Prije nekoliko godina, s pojavom prvih e-knjiga, prognoziralo se svaÅ¡ta: od drastiÄnog smanjenja upotrebe papira u svakodnevnom životu do potpunog nestanka tiskanih knjiga. Kada e-knjige nisu prouzroÄile boom kakav se oÄekivao, prognostiÄari su okrenuli ploÄu i poÄeli predviÄ‘ati njihov polagani nestanak, marginalizaciju ili oživljavanje u nekoj prijemÄivijoj budućnosti. Danas su tiskane knjige joÅ¡ uvijek svuda oko nas, papiri nam se nesmiljeno talože na stolovima i u ladicama - ormari nam pucaju od tolikih kilograma papira - ali su i e-knjige joÅ¡ uvijek tu, vrÅ¡e svoj uporni proboj u naÅ¡u tradicionalistiÄku stvarnost.
Je li to dobro ili loÅ¡e, pitanje je sad? Hoće li e-knjige postupno proglodati svoj put do naÅ¡e svakodnevice ili će nastaviti svoj podjarmljeni suživot s obiÄnim knjigama? Hoće li se obiÄne i e-knjige poÄeti nadopunjavati i možda stvoriti sasvim nov oblik književnog izriÄaja? Hoće li e-knjige “služiti” obiÄnim knjigama ili će obiÄne “služiti” e-knjigama? Hoćemo li ih ikada cijeniti jednako? Hoćemo li downloadati aleksandrijske knjižnice za koje nam neće biti potrebne police već samo diskovni prostor? Ili će knjige od papira zauvijek ostati nenadomjestive? Pitanja su na koja postoji tek pokoja futuristiÄka spekulacija.
Danas, kada se u Hrvatskoj govori o padu interesa za kulturu i posebice knjigu, s jedne strane raste pojava e-knjiga, a s druge opstaju i ustraju piratske verzije knjiga - tj. skenirane i obraÄ‘ene knjige koje se većinom preko news grupa ili peer-to-peer programa nude za besplatni download. Cory Doctorow u svom Älanku “Science fiction is the only literature people care enough about to steal on the internet” na te megabajte i gigabajte piratskih knjiga gleda dobrohotno i sebe daje kao pozitivan primjer. Njegov prvi roman “Down and Out in the Magic Kingdom” moguće je u cjelosti i besplatno skinuti s interneta na njegovim osobnim stranicama. Roman bilježi preko 650 000 downloada, pa ipak tiskana je verzija već u Å¡estom izdanju! E-knjige zapravo potiÄu prodaju tiskanih knjiga - barem kada je SF u pitanju. Kada autor samostalno i dobrovoljno ponudi svoju knjigu besplatno putem interneta, kada joÅ¡ i dozvoli Äitatelju direktnu povratnu informaciju putem bloga ili osobnih stranica, kada se Äitatelj bez posrednika može upoznati s piscem i njegovim djelom, kada ga nitko ne tjera da kraj te i te priÄe ili tog i tog romana može saznati samo ako plati toliko i toliko, onda je i Äitatelj spremniji odvojiti novac za tiskano izdanje. Jer, kaže Cory, “najveći problem SF pisca je anonimnost, a ne piratstvo”. Kad se pred nas stavi opcija da kupimo knjigu nekoga za koga nismo nikada Äuli ili nam njegovo ime tek priziva neka sjećanja ili knjigu nekoga koga poznajemo osobno ili preko interneta, za koju ćemo se odluÄiti? Ova je logika možda nepobitna, no je li primjenjiva i na Hrvatsku?
Nedavno sam se neugodno iznenadila kad sam na domaćoj news grupi pronaÅ¡la popis piratskih e-knjiga domaćih nakladnika. Iako sam se sa skeniranim knjigama stranih autora susrela već milijun puta, to me nikada nije zasmetalo, odnosno na to nikada nisam pomislila kao na neku straÅ¡nu nepravdu. Radilo se uglavnom o djelima koje bi svatko želio proÄitati i imati, ali ih iz ovih ili onih razloga nije želio ili nije mogao kupiti. Radilo se, naravno, i o dostupnosti, a na internetu je sve samo jedan klik udaljeno od tebe. No, ovaj se put radilo o domaćim izdanjima i Äak nekim domaćim autorima. I to mi se uÄinilo jako, jako pogreÅ¡no.
Hrvati vole sve Å¡to je besplatno, sve Å¡to se dijeli, daje za džabe, uzet će na kutije, trebalo ili ne trebalo. Legalno ili ilegalno. No, razmiÅ¡ljaju li oni koji troÅ¡e sate na skeniranje tih knjiga i oni koji te knjige skidaju, kakvu medvjeÄ‘u uslugu rade domaćem izdavaÅ¡tvu? AmeriÄki će pisac možda i zaraditi pristojan novac od prodaje svoje knjige u domovini, pa i svijetu, te mu tamo neki Hrvat koji skine njegovo djelo s interneta i neće prouzroÄiti preveliku Å¡tetu, no koliko će zaraditi domaći autor i domaći izdavaÄ Äije se skenirane knjige besplatno rasparÄavaju, a tiskane skupljaju praÅ¡inu po policama? Koliko će u budućnosti biti izdanih knjiga kao posljedica toga? Hoće li domaći Äitatelj, kako tvrdi Cory, uz svoju ilegalnu knjigu biti ponukan nabaviti i legalnu? Hoće li ga Äinjenica Å¡to sad “poznaje” autora nagnati da se baci u taj ogroman troÅ¡ak kupovine knjige? Hoće li pomisliti da dotiÄni autor možda nije jedan od ljubitelja besplatnog, barem kad je o njegovoj knjizi rijeÄ - knjizi na kojoj je radio mjesecima, možda godinama, koja je dio njega samog? A Å¡to je legalnim besplatnim e-knjigama? Imaju li one ikakvu poticajnu ulogu na domaće izdavaÅ¡tvo i je li im to uopće cilj? I koja je uopće shvrha e-knjiga? Postoje li one kao alternativa samo zato Å¡to nam je takva tehnologija dostupna ili doista imaju nekakvu budućnost?
Vraćajući se polako na poÄetak ovog teksta, u nemogućnosti sam izvesti ikakav zakljuÄak. Tehnologija srlja naprijed, a mi kaskamo za njom pokuÅ¡avajući je dostići, ni ne shvaćajući zapravo kamo nas vodi. No, ne postojanje cilja ne znaÄi da ga sami ne možemo barem privremeno uobliÄiti. Možda je primjer Coryja Doctorowa neÅ¡to o Äemu bi domaći nakladnici i autori trebali porazmisliti, nekakav privremeni cilj i ujedno novi naÄin reklame i privlaÄenja publike. Možda trebamo uzeti tu tehnologiju, kada već postoji, i stvoriti njezinu svrhu, kada je već toliko nedefinirana i mutna, a dostupna. Bi li takva taktika u Hrvatskoj imala uspjeha ili su sve ovo suviÅ¡na pitanja na koja ne postoje konkretni odgovori?
Muke po žanru, dio III.
July 12, 2006
Battlestar Galactica (2003.) je ime na usnama (jagodicama prstiju?) svih ljubitelja SF-a. Na forumima, web stranicama, news grupama i real life okupljaliÅ¡tima te Äudne ljudske vrste - SF fanova - ta se serija spominje. PreporuÄa je se. Hvali je se. I to s razlogom.
Battlestar Galactica ima dugu i klimavu povijest. 7. srpnja 1978. godine premijerno je prikazana trosatna pilot-epizoda, s Lorneom Greeneom, Richardom Hatchom i Dirkom Benedictom u glavnim ulogama, koja je poluÄila veliki uspjeh. Od rujna 1978. do travnja 1979. godine na ameriÄkoj TV postaji ABC prikazana je serija od 17 epizoda, no bila je ukinuta zbog loÅ¡eg rejtinga. No, već se u sijeÄnju 1980. na ABC-u pojavljuje spin-off - Galactica 1980. Iako je poÄetak bio obećavajuć, dolazi do pada kvalitete te je nakon deset epizoda serija ukinuta. Mnogi je smatraju jednom od najgorih serija u povijesti SF-a. MeÄ‘utim, originalna je serija s godinama stekla kultni status i bilo je nekoliko upornih, ali bezuspjeÅ¡nih pokuÅ¡aja oživljavanja. Sve do 2003. godine i pojave trosatne miniserije Battlestar Galactica. Krenulo se ispoÄetka. Izbrisana je proÅ¡lost i stvorena je nova Battlestar Galactica.
U listopadu 2004. godine krenula je nova serija i do sada su prikazane dvije sezone, dok se treća oÄekuje na jesen ove godine. GlumaÄki veterani poput Edwarda Jamesa Olmosa i Mary McDonnell, suvisao scenarij, odliÄni specijalni efekti, vrhunska režija i glazba te pomalo “retro” izgled serije, brzo su je odveli na sam vrh TV produkcije. NagraÄ‘ena je nagradom Saturn u tri kategorije: za najbolju seriju u sindikaciji, za najboljeg sporednog glumca i za najbolju sporednu glumicu. AmeriÄki je Äasopis Time novu Battlestar Galacticu proglasio najboljom serijom u 2005. godini. Osvojila je i nagradu Peabody, kojom se priznaje iznimno postignuće i zasluge u podruÄjima radijskog i televizijskog programa. Naposlijetku, dobila je i Huga za najbolju dramsku seriju. A sada je nominirana i za Emmyja.
MeÄ‘utim, u kuloarima se može Äuti negodovanje. Jer, unatoÄ svoj sili pohvala i nagrada, Battlestar Galactica može Emmyja dobiti samo za najbolju kostimografiju, najbolje vizualne efekte i/ili zvuk. Žanr joÅ¡ jednom puÅ¡i zbog toga Å¡to je žanr - i to ne samo u sluÄaju Battlestar Galactice. Ni ostale žanrovske serije nisu bolje proÅ¡le po pitanju nominacija: Stargate Atlantis je, primjerice, dobio nominaciju za glazbu, a Smalville za obradu zvuka. Nijedna žanrovska serija - osim Lost, koja se ionako ograÄ‘uje od žanrovske stigme - nije nominirana u nekoj “ozbiljnijoj” kategoriji. Nekima SF serije oÄito izgledaju i zvuÄe super, ali nemaju niÅ¡ta drugo za ponuditi. To je neÅ¡to s Äim se stotine i tisuće fanova diljem svijeta ne bi složilo.
I dok se, unatoÄ Å¡ikaniranju, u svijetu željno iÅ¡Äekuje treća sezona, domaća će publika imati zadovoljstvo vidjeti zbog Äega postoji cijela ta strka oko Battlestar Galactice. Već od jeseni bi, naime, na HRT-u trebalo poÄeti prikazivanje miniserije i prve sezone, a priÄa se i o drugoj sezoni novoga serijala. Domaći se fanovi već pripremaju te je pokrenuta stranica Galactica Centar i otvoren forum, a kao Å¡to rekoh na poÄetku, o seriji se može diskutirati na mnogim drugim domaćim forumima - poput NOSF foruma, Monitorovog foruma, foruma HRT-a, foruma Popcorn Cinema itd. PriÄekajte jesen i pogledajte zaÅ¡to je Battlestar Galactica svima najbolja, “unatoÄ” i “usprkos” žanru!
