Besplatna linija za savjete kako uštedjeti energiju
February 1, 2007
Vrijeme je da Vas izvjestim da je u sklopu projekta “Poticanje energetske efikasnosti u Hrvatskoj” kojeg financiraju Ministarstvo gospodarstva i Program Ujedinjenih naroda za razvoj otvorena besplatna telefonska linija za pitanja graÄ‘ana vezana uz moguće uÅ¡tede u vlastitom domu ili uredu.
Sva pitanja su dobrodoÅ¡la, od općenitih savjeta vezanih uz sitne uÅ¡tede, preko specifiÄnih pitanja vezanih za grijanje, klimatizaciju, izolaciju, energetske klase kućanskih aparata do naizgled vrlo kompleksnih podruÄja poput pasivne gradnje, dizalica topline i solarnih kolektora.
Besplatan broj na koji se možete javiti jest:
0800 200 170
Linija je otvorena radnim danom od 9 do 18 sati.
Sam poziv niÅ¡ta ne koÅ¡ta, a savjeti koje ćete dobiti, ukoliko ih pravilno primjenite mogu se pozitivno odraziti na vaÅ¡im mjeseÄnim raÄunima.
Više informacija možete pronaći na stranicama projekta.
3. prosinac - Svjetski dan osoba s invaliditetom
December 2, 2006
PriÄamo priÄe, priÄamo previÅ¡e, ali malo toga uistinu Äinimo na Å¡irenju svijesti o potrebama osoba s invaliditetom. Sutra je Svjetski dan osoba s invaliditetom, Äija je ovogodiÅ¡nja tema e-dostupnost, to jest omogućavanje pristupa osobama s invaliditetom u digitalne informacijske tokove i njihovo ravnopravno ukljuÄenje u digitalno druÅ¡tvo, jer oni unatoÄ svom hendikepu nisu niÅ¡ta drugaÄiji ili ne daj Bože nesposobniji od nas. DapaÄe u nekim stvarima su svoj hendikep nadomjestili nekim sposobnostima o kojima prosjeÄna osoba baÅ¡ i nema puno znanja. Poznato je naime da u osoba kojima je upotreba organa vida onemogućena, jaÄa sluh i mi o tome imamo tek imamo pauÅ¡alnu percepciju. Koliko je to stvarno izraženo, možemo Äuti samo od njih.
Da, uisitnu, Å¡to možemo mi uÄiniti za njih?
Godine 1992. ustanovljen je Svjetski dan osoba s invaliditetom kojeg ćemo se sutra, 3. prosinca, prisjetiti onih koji ne traže naÅ¡u pomoć iako im je potrebna. Ovdje namjerno naglaÅ¡avam da ne traže naÅ¡u pomoć, jer je silna poplava humanitarnih akcija dovela do percepcije osoba s invaliditetom kao nemoćnih ljudi o kojima se treba skrbiti, Å¡to je u pojedinim sluÄajevima dovelo Äak i do prosvjeda pojedinih osoba i udruga jer ih se karakterizira kao nesposobne. No, kad se prisjetimo ljudi poput Ane SrÅ¡en koji su vrhunski sportaÅ¡i unatoÄ hendikepu ili drugih ljudi koji su i na drugim poljima ostali vrlo sposobni, njihova nemoć u oÄima pojedinca pada u vodu. Kvragu, u nekim sluÄajevima oni su sposobniji od hrpe pojedinaca koji bi bez invaliditeta trebali u teoriji pred njima imati komparativnu prednost. Ipak, s druge strane, kako i oni žive u naÅ¡em druÅ¡tvu kao ljudi koje predrasudama separiramo u zasebnu skupinu, o njihovoj integraciji u druÅ¡tvo treba govoriti.
O Internetu kao izvoru informacija i o njegovim mogućnostima do sada se potroÅ¡ilo mnogo rijeÄi. O njegovom utjecaju da pomogne pri integraciji odreÄ‘enih skupina osoba s hendikepom takoÄ‘er se potroÅ¡ilo i previÅ¡e rijeÄi, no ta informacija nekako nije doprla do svih struktura. Misao vodilja ovogodiÅ¡njeg Svjetskog dana osoba s invaliditetom jest uÄiniti Internet dostupnim svima, Å¡to je istaknuo i sam Kofi Annan u svojoj tradicionalnoj poruci. e-Accessability, kao službena tema ove godine, odnosi se i na ukljuÄenje osoba s invaliditetom, ali i starijih osoba u digitalne informacijske tokove i informatiÄko druÅ¡tvo iz kojeg su Äesto, silom prilika nepravedno iskljuÄenih. Neki od koraka prema tom cilju već su uÄinjeni u specifikacijama W3C i WCAG koje se odnose na standarde izrade web-stranica u kojima su dane jasne smjernice kako izraditi stranice da budu dostupne svima. Iskreno, zahvaljujući manjku detaljnog poznavanja nekih rutina web-dizajna niti moj blog nije prilagoÄ‘en tim standardima, Äime ću se nažalost morati pozabaviti tek kad uhvatim dovoljno vremena.
No, Äak i ako nismo viÄni web-dizajnu, postoje stvari koje je moguće napraviti po pitanju Å¡irenja svijesti o sutraÅ¡njem danu. Jedna takva incijativa, kojom bi blogeri ukazali na znaÄenje ovog dana, potekla je od Monique Brunel (blog je na francuskom) Äiji blog se bavi e-dostupnošću i kvalitetom weba, a u naÅ¡oj regiji proÅ¡irio ju je autor blogowski, koji je napravio i bannere koje možete dodati i na svoj blog kako biste pokazali da podržavati akciju, ali i uz malu pomoć prijatelja, poznanika i inih koji su viÄni Photoshopu ili imaju naÄina da naprave bedževe, iskazati podrÅ¡ku noseći ih na svom reveru. Detaljne upute o tome kako postaviti banner na svoj blog proÄitajte kod inicijatora akcije u naÅ¡oj regiji.
Zahvaljujem na pažnji i strpljivosti pri Äitanju i nadam se da ćete se i vi, dragi Äitatelji, svojim likom i djelom ukljuÄiti u akciju.
Kako je zaboravljen drug Mao
November 3, 2006
Pred trideset godina i mjesec dana, a meni ovo prva vijest o toj obljetnici, umro je drug Mao Zedong, utemeljitelj i predsjednik kineske KomunistiÄke partije od 1945. do 1976. godine, koji je 1949. godine utemeljio NR Kinu. Slijedeći ideal o izgradnji snažne i uspjeÅ¡ne, a istovremeno socijalno izjednaÄene Kine, tek je dijelom uspio u svojim namjerama, a neki od poteza pokazali su se vrlo neuspjeÅ¡nima. Tijekom pedesetih i Å¡ezdesetih godina proÅ¡log stoljeća pokuÅ¡ao je ne baÅ¡ uspjeÅ¡no protjerati ProtudesniÄarsku kampanju usmjerenu protiv desnih elemenata unutar komunistiÄke partije, posebice na zagovornike Kampanje stotine cvjetova, koja je promicala pluralizam izražavanja i slobodnu kritiku vlasti. JoÅ¡ jedan od njegovih promaÅ¡aja je bio i petoljetni Veliki skok naprijed (1958. do 1963.), koji je trebao Kinu iz primarno poljoprivredne države trebao pretvoriti u socijalistiÄki naprednu poljoprivrednu i industrijsku zemlju uz zadržavanje neovisnosti o uvozu strojeva iz drugih zemalja. Danas se na taj ekonomski eksperiment gleda kao veliki promaÅ¡aj koji je 1959 i 1960. uzrokovao smrt 20 do 40 milijuna Kineza, većinom od gladi. Nakon smrti, njegov lik i djelo su postali predmet raznih debata, kojima su kineske vlasti stale na kraj službenim zakljuÄkom pet godina kasnije, kako je Mao bio “sedamdeset posto u pravu, a trideset posto u krivu“. MeÄ‘u Å¡tovateljima njegova lika i djela u svijetu, Mao se pak smatra izvornim marksistiÄkim i komunistiÄkim misliocem i voÄ‘om koji joÅ¡ uvijek inspirira romantiÄare i gerilske skupine Å¡irom svijeta.
No, trideset godina nakon smrti, u kineskim medijima nije bilo gotovo ni najmanjeg spomena o obljetnici smrti velikog voÄ‘e, Å¡to ukazuje na jasan stav vlasti o njegovu liku i djelu. DapaÄe, već nekoliko godina nakon njegove smrti, Mao je gotovo potpuno nestao iz govora i spomena kineskih vlasti. Ipak, narod se i bez podsjećanja vlasti spontano okupio na Tiananmenu ispred mauzoleja u kojem je balzamirano njegovo tijelo, a okupljenu masu osiguravale su jake policijske snage, dok se dio agenata u civilu infiltrirao meÄ‘u Å¡tovatelje njegova lika i djela. Takva reakcija vlasti objaÅ¡njena je strahom od nereda Äiji bi uzrok moglo biti sjećanje na žrtve Maovih socijalistiÄih eksperimenata. Ipak, na kineskom, ne pretjerano slobodnom Internetu, nesmetano su održane komemoracije i spomen na velikog voÄ‘u.
Ipak, za razliku od Kine, bivÅ¡a SFRJ doživljava svojevrsno oživljavanje Å¡tovanja Titova lika i djela, gdje Å¡tovatelji bez bojazni od nereda mogu obilježiti lik i djelo pokojnog Josipa Broza. S druge strane lik i djelo prvog hrvatskog predsjednika Franje TuÄ‘mana polako tonu u zaborav i postaju viÅ¡e protokolarna dužnost nego živi memento. Tko zna, hoće li za trideset godina, kad se sve moguće politiÄke garniture u Hrvatskoj izmjene i kada ondaÅ¡nja politiÄka situacija nestane iz sjećanja ljudi, hoće li se u Velikom Trgovišću održavati sliÄne manifestacije i mimohode, kao nedavni revival u Kumrovcu? :-)
All that hype i mnogo vike nizašto
October 11, 2006
Stranica Answers.com za rijeÄ HYPE daje nekoliko znaÄenja poput: “ekscesivan publicitet i govorkanja i nagaÄ‘anja koja ga slijede“, “pretjerane i neobiÄne tvrdnje pogotovo na podruÄju oglaÅ¡avanja i u materijalima namijenjenim promociji“, “oglaÅ¡ivaÄka poigravanja te poigravanja u svrhu promocije” ili recimo “namjerno obmanjujuće tvrdnje, varke ili prijevare”.
No, kad bih iz svog iskustva i razmatranja davao neki ekvivalent rijeÄi hype, poslužio bih se onom dobrom starom: “mnogo buke nizaÅ¡to”. U posljednje vrijeme, pak, kako pratim svjetsku i hrvatsku blogosferu suoÄen sam s podosta buke oko nekih stvari za koje zapravo ili nije dana dovoljno jasna, opće prihvaćena definicija ili ne postoji dovoljno dokaza o stvarnim efektima istih.
Web 2.0 hype
Web 2.0 nije samo rijeÄ, ona je i pojam i zapravo trend kojeg ne Äine samo pastelne boje i karakteristiÄni ili orijentiranost prema korisniku, pa onda magiÄne rijeÄi usability ili social bookmarking, priÄe o wikipediji i wiki-naÄelu ili recimo ulozi blogova koji smjenjuju klasiÄne osobne stranice, a pomalo postaju i sastavni dio korporativnih stranica. Sve je to dio web 2.0 principa ili naÄela, no hrpa Älanaka napisanih koji pokuÅ¡avaju objasniti Å¡to je to zapravo web 2.0, koja su njegova naÄela i jesu li pastelne boje i karakteristiÄno imenovanje usluga sa toÄkicama usred rijeÄi (del.icio.us, ma.gnolia…) te keljenje rijeÄi “beta” i “2.0″ po logoima dio tih naÄela ili samo njihova manifestacija. Kad sam nedavno komentirao da svaka Å¡uÅ¡a sada želi (ali Äini se i može) nazvati svoj internet projektić web 2.0 projektom (dovoljno je, naime napraviti pastelasti logo op.a.), javili su se glasovi koji su me pokuÅ¡ali uvjeriti da web 2.0 projekt nije tako jednostavno imati, da je potrebno imati osobu koja će to održavati, poluautomatiziranu osobu koja će komunicirati s korisnicima, dedicated server i joÅ¡ dosta toga Å¡to zapravo Äini svaki ozbiljniji projekt koji želi uspjeti i ja tu ne vidim zapravo razliku izmeÄ‘u obiÄnog web projekta i web 2.0 projekta. Jest da postoje trendovi da se komunikacija s korisnicima prebacuje na blogove i da je tim putem podosta olakÅ¡ano dobivanje feedbacka, no zanima me je li ikad ijedan ozbiljan projekt uspio bez komunikacije s korisnicima na ovaj ili onaj naÄin i nije li upravo posvećenost onome Å¡to radite upravo kljuÄ uspjeha projekta, potom web projekta i na kraju web 2.0 projekta? Iskreno, meni se Äini da je web 2.0 zapravo postao kovanica za trendove koji se pojavljuju kako u disanju same internet populacije, tako i kod dizajna web servisa i u samom web dizajnu, a ne neka životna i funkcionalna osnova web života. No, kad bismo gledali prema definiciji, web 2.0 ima elemente ekscesivnog publiciteta, govorkanja, marketinÅ¡kih poigravanja, malo pretjeranih tvrdnji te Äajnu žlicu obmane i samim time je definitivno hype.
GMO hype
Ono zbog Äega će me Radical Element vjerojatno razapeti jest priÄa o GMO-u i ono Å¡to ću sada pokuÅ¡ati argumentirati. ProÄitavÅ¡i njegov proglas o GMO-u koji se zalaže za Hrvatsku bez GMO hrane te poziva graÄ‘ane da zaspu mailovima državne institucije i saborske zastupnike te Å¡to viÅ¡e drugih graÄ‘ana kako bi se i oni ukljuÄili u akciju, pokuÅ¡ao sam naći dobru argumentaciju koja bi me mogla natjerati da podlegnem i da stavim banner s kojim bih pokazao da i ja podržavam tu akciju. Ono Å¡to me prijeÄi u postavljanju jednog takvog bannera jest da nema pouzdanog izvora iz kojeg bih dobio jasnu informaciju o tome kako bih stekao jasan stav o cijeloj problematici, budući da se o relevantnost i pouzdanost podastrijetih podataka, ako i postoje, ne mogu zakleti. U svim resursima koje sam naÅ¡ao o GMO-u mogao sam pronaći klasiÄne elemente “teorije zavjere”, slijepog vjerovanja i “sektaÅ¡kih pristupa” kako onih koji veliÄaju GMO, tako i onih koji se pri spomenu GMO-a tri puta prekriže te poliju svetom vodicom. No, GMO zapravo defitivno zauzima ekscesivan publicitet te stvara joÅ¡ viÅ¡e uglavnom neutemeljenih govorkanja i nagaÄ‘anja, dok se napisi o njemu uglavnom temelje na pretjeranim i neobiÄnim tvrdnjama, Äesto služi za oglaÅ¡ivaÄka poigravanja u kojima se koriste i namjerno obmanjujuće tvrdnje te varke i podvale i punokrvni je kandidat za klasifikaciju da bude hype, ako već nije prerastao i u histeriju.
“Peak oil” hype
U trenutku kada je gospodin Hubbert 1956. godine ustanovio da proizvodnja nafte na nekom odreÄ‘enom podruÄju, ali i u svijetu u svojoj cijelosti prati zvonastu krivulju koja ima i svoj vrh (peak) vjerojatno se ni u snu nije nadao da će upravo njegova krivulja biti temelj rasprava zapoÄetih joÅ¡ 90-ih godina o tome jesmo li dosegli vrÅ¡nu proizvodnju nafte i slijedi li nakon toga nužni pad koji će zaprijetiti naÅ¡em uobiÄajenom naÄinu života. “Peak oil” je natjerao struÄnjake i politiÄare, ali i male ljude da se koncentriraju na praćenje svjetskog tržiÅ¡ta nafte te dao priliku pozvanima i nepozvanima da daju procjene o svjetskim rezervama nafte, budućoj potroÅ¡nji, a najviÅ¡e o kretanjima cijena na svjetskom tržiÅ¡tu. Ono Å¡to Äesto pridodaje ulje na vatru jesu procjene potroÅ¡nje i kretanja cijena temeljene na izraÄunima rezervi nafte koju je u ovom trenu komercijalno isplativo eksploatirati. Općenito, nafta kao takva se uzima zdravo za gotovo, Äesto zaboravljajući Äinjenicu da je sastav nafte u razliÄitim geoloÅ¡kim ležiÅ¡tima razliÄit, te je jednu u ovom trenutku isplativo eksploatirati, a drugu ne. Kad se radi procjena rezervi nafte obiÄno se ona ekonomski neisplativa ne uzima u obzir, te su procjene rezervi nafte Äesto i drastiÄno manje nego Å¡to je stvarno fiziÄki ima. Druga stvar koju prognozeri i pisci crnih statistika i scenarija zanemaruju jest da ako doÄ‘e do smanjenja rezervi nafte da će cijena porasti, a samim time odjednom će postati isplativo eksploatirati i onu koliÄinu nafte koju donedavno nije bilo isplativo vaditi i procesirati. Sama ta Äinjenica poneÅ¡to baca sjenu na Äesto katastrofiÄne scenarije te jasno pokazuje da se Hubbertova krivulja Äesto krivo interpretira. No, da je “peak oil” golemi hype, dokazuje nicanje “peak oil” sajtova poput gljiva poslije kiÅ¡e, na kojima je Äesto moguće Äitati o svemu, samo ne o “peak oil” tematici. Primjer takvog sajta neka bude “Energy Crisis Now!“, meni dragog i simpatiÄnog Å¡tiva popriliÄno podleglog i nekim drugim hypeovima.
Final word
Vratim li se priÄi o “svakoj Å¡uÅ¡i” i tome da je na internetu svakome naizgled dopuÅ¡teno da ima svoj stav te se proglasi kompetentnim po nekom pitanju (web 2.0 projekti) te Äinjenici da je svatko u prilici odabrati kojoj strani želi vjerovati (GMO) ili Äak nalazi svrsishodnim ulaziti u vlastite analize (peak oil) pridonoseći time nastanku hypeova koji ne stoje na Ävrstim nogama, ali pokreću mase koje Äitavu priÄu koja Äesto nije utemeljena na relevantnoj argumentaciji ili Äak Äinjenicama postavljaju na noge. Ono Å¡to mi Äesto stvara muku pri navoÄ‘enju literature ili resursa koje sam koristio jest credo koji moram pridijeliti odreÄ‘enom internet izvoru, za koji se u nekim sluÄajevima ne zna je li utemeljen ili produkt koncepta: “svaka Å¡uÅ¡a sada ima prostor za iznoÅ¡enje miÅ¡ljenja”.
A cijelu priÄu joÅ¡ dodatno zamrsi postojanje komentara na blogovima… :-)
Danke, Herr Terminator
September 3, 2006
DosadaÅ¡nju vladavinu Arnolda Schwarzeneggera kao guvernera Kalifornije obilježile su same intrige i biseri u stilu bilo kojeg od nastavaka Terminatora. Iako je u prvim danima svoje strahovlade uÄinio nekoliko popularnih poteza poput rezanja javne potroÅ¡nje, smanjivanja taksi, ali odricanja naknade koju bi dobio za svoje guvernersko stolovanje, daljnji njegovi potezi doveli poput davanja veta na inicijativu za legalizaciju istospolnih brakova, uporna odbijanja pomilovanja viÅ¡estrukim ubojicama osuÄ‘enim na smrt, fantomske savjetniÄke funkcije koje bi trebali oduzimati samo “malo vremena” koje bi prvenstveno trebao prvenstveno posvetiti svojoj politiÄkoj funkciji te sukobi interesa u kojima se naÅ¡ao u ljeto 2005. godine smanjili su njegovu popularnost na vrlo nisku razinu. PokuÅ¡aji da podigne popularnost raznim mjerama u javnosti nisu naÅ¡li podrÅ¡ku i iako je Herr Terminator najavio kandidaturu za drugi mandat guvernera Kalifornije, ankete su pokazale da je svega 36% glasaÄa spremno podržati njegov reizbor. Ipak, u trenutku kada se politiÄka karijera austrijskog body-buildera i glumca naÅ¡la u silaznoj putanji , Kalifornija donosi prijedlog zakona koji bi na ekoloÅ¡kom planu Äitave Zemlje mogao neÅ¡to i znaÄiti.
Terminatorov plan
Kalifornija je oznaÄena kao dvanaesti po veliÄini izvor stakleniÄkih plinova, sudjelujući u ukupnim emisijama Å¡tetnih stakleniÄkih plinova s oko 2%. Svjesna te Äinjenice, vlast u Kaliforniji je pred par dana donijela plan rezanja emisije stakleniÄkih plinova za 25% do 2020. godine. Iako taj rez na globalnoj razini možda znaÄi ukupno svjetsko smanjenje emisija za jedva pola posto, pozitivan je korak u smjeru suzbijanja klimatskih promjena. Prema istraživanjima koja je provela CEC (California Energy Comission), prema najgorem mogućem scenariju, u sluÄaju da se ne ograniÄe emisije stakleniÄkih plinova, prosjeÄne temperature u Kaliforniji bi do kraja stoljeća porasle 8 do 10.5 Celzijevaca. S druge strane, najgori mogući sluÄaj pokazuje da bi se uvoÄ‘enjem ograniÄenja koje je predložila savezna država Kalifornija taj porast smanjio na 3 do 5.5 stupnjeva Celzijevih do kraja stoljeća. Koliko je Äitav sluÄaj globalnog zagrijavanja kompleksan dokazuju i rijeÄi senatorice Dianne Feinstein koja je ustvrdila da bi se razina globalnog porasta temperature zadržala na razini od maksimalno 2 stupnja Celzijeva, potrebno je do 2050. srezati ukupnu globalnu emisiju stakleniÄkih plinova na razinu od 70% stakleniÄkih emisija iz 1990. godine, Å¡to nije baÅ¡ jednostavan zadatak, ali upravo tim putem je krenuo i Terminatorov dugoroÄni plan, Äija je prva stavka upravo obznanjena.
Terminatorov plan pak, osim podrÅ¡ke u Senatu Kalifornije, morat će dobiti i podrÅ¡ku Donjeg doma parlamenta Kalifornije da bi stupio na snagu. Ukoliko stupi na snagu, Zakon o ograniÄenju stakleniÄkih emisija bi s jedne stavio pred najveće zagaÄ‘ivaÄe (komunalna postrojenja, rafinerije nafte i plina te cementare) velik izazov da konaÄno poduzmu važne korake ka Äistijoj proizvodnji. Jedan od najbitnijih mehanizam ugraÄ‘enih u prijedlog zakona jest i nagraÄ‘ivanje ekoloÅ¡ki prihvatljive proizvodnje u vidu “zelenih bodova” koji bi omogućili trgovanje emisijama i dodatnu zaradu kao nagradu onima Äija je proizvodnja Äišća. No, dok su ekoloÅ¡ke udruge pozdravile ovakav zakon, vlasnici industrije negoduju, budući da će im takve mjere povećati proizvodnu cijenu i vjerojatno ih potaknuti da presele svoje proizvodne pogone iz Kalifornije, onamo gdje bi proizvodnja bila isplativija.
Sve u svemu, Terminatorov plan dodatno je utvrdio mjesto Kalifornije kao vodeće savezne države u SAD po pitanju redukcije stakleniÄkih plinova. “Kalifornijski model” bi mogao oznaÄiti prekretnicu u politici SAD-a prema zagaÄ‘ivanju okoliÅ¡a, budući da se joÅ¡ deset saveznih država sprema uvesti zakon o redukciji automobilskih ispuÅ¡nih plinova, a njih dvadeset je utvrdilo potrebu za dobivanjem energije iz alternativnih izvora poput energije Sunca, vjetra ili geotermalnih izvora.
No, da se ne bismo previÅ¡e zanijeli, dovoljno je spomenuti da SAD uporno pokuÅ¡avaju stvoriti Ävrstu oporbu Protokolu iz Kyota bilateralnim ugovorima sa zemljama s najvećim industrijskim rastom (Kina, Indija…), iako je isti potpisom i ratifikacijom Rusije stupio na snagu.
Resursi
