IzaÅ¡ao je dugo oÄekivani Plan B, najbolje da ga predstavi jedan od tvoraca projekta - Borja.
Pa kaže:
Prvih 47 stranica su kratke stvari, max dvije stranice i rijeÄ je o nekakvih tridesetak rubrika. Na primjer, u rubrici Gdje su Å¡to rade, kucamo na vrata zaboravljenih asova :) Zapravo, tražimo odgovor na pitanje gdje su neki ljudi koji su nam bili kul, nekada. Ili, imamo Blogroll rubriku gdje jedan bloger iz svog blogrolla izvlaÄi deset blogera koje Äita i objaÅ¡njava zaÅ¡to ih prati. Tu su i Rispekt (txt o nekome tko nam je kul), VodiÄ za geekove (u ovom smo broju odabrali top 10 lokacija u hr za geekove), PriÄa se o…(kako ime kaže, neÅ¡to o Äemu se priÄa) i sliÄne, male rubrike.
Nakon toga slijede veće teme. Otvaramo s temom Kako nastaje festival,a rijeÄ je dakako o Motovun film festivalu. Ljudi koje nikada ne vidite u medijima, a bez kojih festival ne bi funkcionirao (ili barem ne tako dobro) govore o festivalu. Iza toga idu Najmoćnije hrvatske internetske zajednice ;) Sanja Radović i ja, oboje s duugoogooodiÅ¡njim surferskim iskustvom, odabrali smo osam domaćih communitya koje utjeÄu na naÅ¡e i vaÅ¡e živote iako možda nismo Älanovi. One dakle, koje su proÅ¡irile svoj utjecaj van vlastitih ip adresa. Da malo opustimo stvar, nakon te teme, odabrali smo 25 siteova za ubijanje vremena i dali 32,3 dobre ideje za ljeto.
Na 14 stranica zatim, ide tema broja, na koju sam vrlo ponosan - Pop Kultura u Hrvata. ProÅ¡li smo posljednjih Å¡est desetljeća i u svakom odabrali devet najznaÄajnijih stvari (dogaÄ‘anja, ljudi, ovog onog) a Äiji se utjecaj proÅ¡irio i na ostala desetljeća ili je to neÅ¡to nekako utjecalo na razvoj pop kulture u nas.
JoÅ¡ tema nakon Pop kulture - o hypeu koji je Apple stvorio iPhoneom (divna marketinÅ¡ka priÄa teÅ¡ka 400 milijuna dolara) te ona o novoj Zemlji koju ćemo možda naseliti jednog dana (i joÅ¡ nekim space sitnicama).
Slijede stalne rubrike. Defaultno, imaju 2 stranice, a ovisno o temama mogu rasti i na viÅ¡e. Tu su dakle Startup (o ulaganjima, dionicama, kompanijama) unutar koje se nalazi i tema o “zelenim” kompanijama, Hi tech na desetak stranica (u ovom broju o mobilnoj multimediji, digitalnoj glazbi, broadbandu), Blogosfera (moja rubrika!:), 2.0 (takoÄ‘er), Glazba (Kožul o Nu raveu i najnovijim cool singlovima)+ tema o Funku.
JoÅ¡ su tu rubrike Film, gdje ćete Äitati o filmu I’m Cbyorg but thats ok Park Chan wooka ili vidjeti mapu ljetnih kina u nas, TV (odliÄan tekst o celebrealityu, dobrim serijama, carveru), Sex, Dizajn (najbolje dizajnirani proizvodi ikada +), Knjiga (Ire o Heinlenu i gadgetima koje je predividio)…
I moram napomenuti kako se YouTube dosta spominje ;) trebalo bi izraÄunati toÄno koliko puta, ali definitivno previÅ¡e, ja sam kriv za to ;)
A ovako to nekako izgleda po stranicama
3 ÄŒemu sve
8 24/7
20 LUSCHaonica
21 Rispekt!
22 R&D
23 Planet Zemlja Zove
24 Ideja
25 Kako ovo?
26 Infopunkt
27 VodiÄ za geekove
28 Mapa
30 Gadgeti
32 JuÄer, danas, sutra
33 Gdje su, Å¡to rade
34 Food
36 PriÄa se o…
37 Retro/2025
38 WTF/CC mjeseca/24 frameova slave
39 Kliknite i mi smo/ dot.com/.hr/flat rate
40 Blogroll
41 Gamer
42 Čitaj, Gledaj, Slušaj
43 Electrochic/Playlista/Glazba je put do sreće
44 Planner
46 Mali test
47 Bios
TEMA BROJA
70 Pop kultura u Hrvata
Koji toÄno najvažniji dogaÄ‘aji u proteklih Å¡est desetljeća? ProÅ¡li smo ih redom, savjetovali se sa starijom generacijom, bivÅ¡im urednicima eminentnih izdanja, literaturom i odabrali za svako desetljeće one koji su utjecali na život kakav poznajemo
TEME
48 Kako nastaje festival
Tajna Äuvana devet godina, konaÄno je razotkrivena! Otkrili smo kako nastaje Motovun film festival, tko su kljuÄni ljudi i koliko traju pripreme. Tu je naravno i set nikad ispriÄanih anegdota
55 Najmoćnije hrvatske internetske zajednice
Dokumenti koje nikada ne bi vidjeli, video zapisi koji su baÅ¡ tamo objavljeni, gomila korisnika i 8 najmoćnijih Internet zajednica. Kreiraju Äesto naÅ¡u stvarnost a da je toga malo tko svjestan
60 25 siteova za ubijanje vremena
Senzacionalno i ekskluzivno! Samo za one koji su ljeto odluÄili provesti surfajući Internetom, a ne na kakvom lijepom valu, odabrali smo 25 siteova koje vrijedi posjetiti
64 33,2 dobrih ideja za ljeto
Od stotinu i sitno ideja koje smo imali, morali smo izdvojiti 33,2. Sve redom, male dobre ljetne ideje koje će vam uljepšati ljeto, naravno
84 U potrazi za svetim buzzom
Kompanija Apple kreirala je iPhone hype težak 400 milijuna dolara, izraÄunala je marljiva ekipa sa Harvarda. Istražili smo kako je taj buzz nastajao
88 Planet poput Zemlje
Jednog dana, tek na 20 svjetlosnih godina od Zemlje, na planetu Gliese 581c, živjeti će nove generacija. Otkriće Gliese jedan je od najvažnijih događaja u istraživanju svemira ove godine
STALNE RUBRIKE
Startup
92 Starup
94 Zelenom tehnologijom do zelenih novÄanica
Hi Tech
97 Jawbone
98 Mobilna multimedija
102 Top 10 multimedijalnih telefona
104 Broadband naš svagdašnji
106 Digitalna glazba za hi-fi Äistunce
Blogosfera
108 Hororr.hr + trikovi&tajne
109 Mejs u gradu + Twitter
2.0
110 Blogorola + Život na YouTubeu
111 Tulumarka
Glazba
112 Nu Rave
113 Aktualni singlovi
114 Funk uzvraća udarac
Film
118 Park Chan Woo
120 Simpsoni & Fur: An Imaginary Portrait of Diane Arbus
121 Ljetna kina
TV
122 Dinastije oko nas + Upali/Ugasi/Prebaci + Junak mjeseca
122 Joost
Seks
126 Zaštita je pola zdravlja + Teško stanje p0rn industrije
128 Top 10 plaža + iGasm
Redatelj: Naomi Kawase Zemlja: Japan Godina: 2007. Trajanje: 97′ Scenarij: Naomi Kawase Direktor fotografije: Hideyo Nakano Montaža: Tina Baz, Yuji Oshige Uloge: Yoichiro Saito, Kanako Masuda, Machiko Ono, Shigeki Uda, Makiko Watanabe Glazba: Masamichi Shigeno Producent: Christian Baute, Naomi Kawase Produkcija: KUMIE INC.
Sadržaj:
Shigeki živi u malenom domu umirovljenika. Ondje mu je lijepo i slaže se s ostalim stanovnicima i ljubaznim osobljem. Machiko, jedna od njegovateljica koja tajno pati zbog smrti svog djeteta, posvećuje Shigekiju posebnu pažnju. Nakon proslave njegova roÄ‘endana Machiko ga odluÄuje povesti autom na selo. Putujući slikovitim lokalnim cestama nakon odrona zavrÅ¡avaju u jarku i tada kreću na put upoznavanja. Shigeki odluÄno kreće u Å¡umu, a Machiko nema drugog izbora nego slijediti ga. Nakon dva naporna dana probijanja kroz gustu Å¡umu napokon stižu do groba Shigekijeve žene.
Nagrade: Cannes Film Festival 2007. Grand Prix festivala
Zemlja: Å panjolska/Meksiko Godina: 2006. Trajanje: 120′ Scenarij: Guillermo del Toro Direktor fotografije: Guillermo Navarro Montaža: Bernat Vilaplana Uloge: Ivana Baquero, Sergi López, Maribel Verdú, Doug Jones, Ariadna Gil Glazba: Javier Navarrete Producent: Alfonso Cuarón, Guillermo del Toro, Bertha Navarro, Frida Torresblanco, Alvaro Augustin Produkcija: Warner Bros. Pictures, Tequila Gang
Sadržaj:
‘Panov labirint’ je uzbudljiva i napeta bajka koja se odvija u Å panjolskoj nakon graÄ‘anskog rata. Ivana Baquero glumi Ofeliju, djevojku koja s majkom Carmen useljava u napuÅ¡teni mlin usred mraÄne i opasne Å¡ume, kuću kapetana Vidala. Vidal je voÄ‘a vojniÄkog odreda koji se bori protiv ustanika i uÄinit će sve da ih sve dokrajÄi. Dok Vidal nareÄ‘uje oko trudne Carmen, jedno leteće biće vodi Ofeliju kroz vrt-labirint, a zatim i u podzemnu pećinu kojom vlada Pan. On vjeruje da je možda baÅ¡ Ofelija izgubljena princeza tog neobiÄnog i Äarobnog mjesta. Kako bi dokazala da je kraljevskog roda, Ofelija mora ispuniti tri zadatka, sve jedan straÅ¡niji od drugog. Za to vrijeme Vidal postaje sve paranoiÄniji te svojevoljno muÄi i ubija. Del Torro projicira fantastiÄnu bitku dobra i zla, junaka i zlikovaca u stvarnom svijetu na zemlji i u zaÄaranom svijetu pod njom.
Nagrade:
Academy Awards 2007, USA Best Achievement in Art Direction Best Achievement in Cinematography Best Achievement in Makeup Academy of Science Fiction, Fantasy & Horror Films 2007, USA Saturn Award for Best International Film Best Performance by a Younger Actor / Ivana Baquero Goya Awards 2007 Best Cinematography Best Editing Best Make-Up and Hairstyles Best New Actress / Ivana Baquero Best Screenplay - Original Best Sound Best Special Effects BAFTA Awards 2007 Best Costume Design Best Film not in the English Language Best Make Up & Hair Independent Spirit Awards 2007 Independent Spirit Award Best Cinematography
nedjelja, 15. srpnja 1. PJEVAJTE NEÅ TO LJUBAVNO
redatelj: Goran Kulenović, humorna drama, 106 m.
Produkcijska kuća: Interfilm, u koprodukciji s HRT-om
Producent: Ivan MaloÄa
Scenarist: Goran Kulenović
Glavne uloge: Ivan Herceg, Ivan ÄuriÄić, Hrvoje KeÄkeÅ¡, Ivan Glowatzky
Sporedne uloge: Enes Vejzović, Olga Pakalović, Robert Ugrina, Damir LonÄar, Ksenija Marinković, Žarko PotoÄnjak, Helena Buljan
Kamera: Mario Sablić - Montaža: Slaven Jekauc - Scenografija: Tanja Lacko - Kostimografija: Sanja Šeler - Glazba: Mile Kekin, Hladno pivo
Kratki sinopsis: Glavni lik filma je Struja (Ivan Herceg), beskompromisni rocker demo-benda Kad je prljavi Harry sreo prljavu Sally. Da bi doÅ¡ao do novca za izdavanje albuma Struja je spreman na sve, osim da proda svoja rockerska uvjerenja. No, upravo je sviranje Å¡lagera na svadbi jedina Å¡ansa koja se bendu nudi, a ostatak benda – Strujin najbolji frend klavijaturist Mario (Ivan ÄuriÄić), ljepuÅ¡kasti pjevaÄ i basista Deni (Ivan Glowatzky) i ravnoduÅ¡ni bubnjar Žlajfa (Hrvoje KeÄkeÅ¡) – pokuÅ¡avaju Struju nagovoriti na taj kompromis. On to u poÄetku odluÄno odbija, ali kad mu djevojka koju je ostavio, Anja (Olga Pakalović), priopći da je s njim ostala u drugom stanju, Struja odjednom ima većih dilema od toga da li svirati na toj svadbi…
ponedjeljak, 16. srpnja 2. PRAVO ÄŒUDO
redatelj: Lukas Nola, ljubavna drama, 107 min.
Produkcijska kuća: Kinorama, u koprodukciji s HRT-om
Producent: Ankica Jurić-Tilić
Scenarist: Lukas Nola
Glavne uloge: Rade Šerbedžija, Franjo Dijak, Barbara Nola
Sporedne uloge: Leon LuÄev, Ivana Rošćić, Milan PleÅ¡tina, Ecija Ojdanić, Enes Vejzović
Kamera: Stanko Herceg - Montaža: Slaven ZeÄević - Scenografija: Velimir Domitrović - Kostimografija: Ante TonÄi Vladislavić - Glazba: Hrvoje Crnić Boxer
Kratki sinopsis: Predsjednika države pogodi infarkt na nekoj zabavi, no jedan od konobara ga oživi svojom iscjeliteljskom moći. Godinu kasnije susrećemo meÄ‘unarodno priznatog Äudotvorca i njegova sina kako uplovljavaju na živopisni hrvatski otok gdje namjeravaju izgraditi vlastiti poslovni hram. Na otoku se potvrÄ‘uje predrasuda da su otoÄani vrlo posebni ljudi. Za sina, posebno jedna od njih…
utorak, 17. srpnja 3. ARMIN
redatelj: Ognjen SviliÄić, humorna drama, 82 min.
Produkcijska kuća: Maxima film, u koprodukciji s HRT-om
Producent: Damir Terešak, Markus Halberschmidt, Mirko Galić
Koproducenti: Ademir Kenović, Marcelo Busse
Scenarist: Ognjen SviliÄić
Glavne uloge: Emir Hadžihafizbegović, Armin Omerović
Sporedne uloge: Marie Baumer, Barbara Prpić, Jens Munchow, Daria Lorenci, Enis Bešlagić, Ranko Zidarić
Kamera: Stanko Herceg - Montaža: Vjeran Pavlinić - Scenografija: Mladen Ožbolt - Kostimografija: Blanka Budak - Glazba: Michael Bauer, Georg Karger, Peter Holzapfel, Zoran Kesić
Kratki sinopsis: SredovjeÄni Ibro i njegov sin Armin upute se iz malog mjesta u Bosni u Zagreb. Ibro je jako uzbuÄ‘en zbog tog puta i važno mu je da bude uspjeÅ¡an. Armin ima trinaest godina i na poÄetku je puberteta. Sa svojim ocem Ibrom jedva da i komunicira. Ibro stalno neÅ¡to izvodi po putu, želi sa svima razgovarati, hvali se sa svojim sinom. Armina je sram, moli oca da se prestane ponaÅ¡ati kao seljaÄina, meÄ‘utim, Ibro želi svima obznaniti da on vodi sina u Zagreb na audiciju za film koji snima njemaÄki redatelj. Nakon kvara autobusa, do Zagreba dolaze autostopom. Armin je fasciniran velikim gradom. Audicija ne prolazi dobro za Armina jer je prestar za ulogu. Ibro uspijeva izmoliti redatelja da ga ipak primi i da mu Armin neÅ¡to odsvira na harmonici…
srijeda, 18. srpnja 4. KRADLJIVAC USPOMENA
redatelj: Vicko Ruić, politiÄki triler, 100 min.
Produkcijska Kuća: Filmska udruga Vizija, u koprodukciji s HRT-om
Producent: Vicko Ruić
Koproducenti: Mirko Galić, Ivan MaloÄa
Redatelj: Vicko Ruić
Scenarist: Dino Milinović, Vicko Ruić
Glavne uloge: Nikša Kušelj, Sven Medvešek, Iva Mihalić, Darko Milas
Sporedne uloge: Goran Grgić, Milan PleÅ¡tina, NataÅ¡a Janjić, Tvrtko Jurić, Marko Torjanac, Marija Karan, Ivo Gregurević, Stephane Henon, Dragan Despot, Ilija Ivezić, Christian Bouillette, Anja Å ovagović Despot, Nada GaćeÅ¡ić Livaković, Marija Å kariÄić, Slaven Knezović, Ana Romano, Mladen Vasary, Doris Å arić Kukuljica, Boris Svrtan Kamera: Vjekoslav Vrdoljak - Montaža: Slaven Jekauc - Scenografija: Ivan Ujević - Kostimografija: Željka Franulović - Glazba: Matija Dedić
Kratki sinopsis: Otprilike dva mjeseca prije kraja drugog tisućljeća, a mjesec dana prije smrti prvog hrvatskog predsjednika u prosincu 1999. godine i neposredno pred raspisivanje parlamentarnih izbora za zastupniÄki dom Hrvatskog državnog sabora, iz hrvatskog veleposlanstva u Parizu nestaje diplomat, doktor francuske književnost i kanadski povratnik u Hrvatsku iz ‘91. godine, Juraj Križanić. U potragu za njim kreće nekadaÅ¡nji sudionik Domovinskog rata i branitelj Vukovara, Gawain Skok.
Äetvrtak, 19. srpnja 5. MORAM SPAVAT’, ANÄELE
redatelj: Dejan Aćimović, obiteljska drama 100m
Produkcijska kuća: DA Film, u koprodukciji s: HRT, TV BiH, Croatia Film
Producent: Dejan Aćimović
Scenarist: Tatjana Aćimović
Glavne uloge: Karlo Barbarić, NataÅ¡a DorÄić, Goran Grgić
Sporedne uloge: Vera Zima, Miralem ZubÄević, Olga Pakalović, Ksenija Marinković, Doris Å arić-Kukuljica, Zrinka Radić, Gordana Gadžić, Neva RoÅ¡ić, Ivan Brkić
Kamera: Sasha Rendulić - Montaža: Andrija Zafranović - Scenografija: Ivo Hušnjak, Željko Luter - Kostimografija: Amela Vilić - Glazba: Livio Morosin
Kratki sinopsis: PoÄetkom sedamdesetih godina proÅ¡log stoljeća devetogodiÅ¡nji djeÄak naizgled živi obiÄnim životom, u stanu s roditeljima, te bakom i djedom, majÄinim roditeljima. Njegova obitelj saÄinjena je od ljudi razliÄitih karaktera, porijekla, vjeroispovijesti, uvjerenja i utjecaja. Njegov otac je Hrvat, doktor, majka Srpkinja, djed komunist revolucionar iz davnih vremena, baka vjernica. Otac napuÅ¡ta kuću, dolazi posjećivati ga s vremena na vrijeme, te ubrzo zapoÄinje vezu s ženom koju je nekada poznavao, a majka takoÄ‘er pokuÅ¡ava odnos s drugim muÅ¡karcem…
petak, 20. srpnja 6. ŽIVI I MRTVI
redatelj: Kristijan Milić, ratna drama, 87 min.
Produkcijska kuća: Mainframe Production, u koprodukciji s HRT-om i FTV BiH
Producenti: Igor A. Nola, Domagoj Pavić, Marijo Vukadin, Miro Barnjak
Scenarist: Josip Mlakić
Glavne uloge: Filip Šovagović, Velibor Topić, Slaven Knezović, Marinko Prga, Borko Perić, Miro Barnjak
Sporedne uloge: Božidar OreÅ¡ković, Enes Vejzović, Izudin Bajrović, Ljubomir Jurković, Robert Roklicer, Zvonko ZeÄević, Dragan Å uvak, Nino Sorić, Nermin Omić
Kamera: Dragan Marković - Montaža: Goran Guberović - Scenografija: Kemal Hrustanović – Kostimograf: Vedrana Rapić - Glazba: Andrija Milić
Kratki sinopsis: Film Živi i mrtvi prikazuje dvije paralelne priÄe koje povezuju isto mjesto radnje i ratna zbivanja, no vremenski su udaljene razdobljem od pola stoljeća. Prva se priÄa odvija 1993. godine tijekom rata u Bosni i Hercegovini, dok je druga smjeÅ¡tena u razdoblje Drugog svjetskog rata, u 1943. godinu. Obje se priÄe paralelno nadopunjuju tijekom filma, te se nakon mnogobrojnih uznemirujućih dogaÄ‘aja konaÄno isprepliću na tajanstvenom bezvremenskom groblju.
IzaÅ¡ao je petnaesti broj elektronskog Äasopisa za književnost i umjestnost Treći Trg.
Iz sadržaja: POEZIJA
M. Delić
N. Janošević
M. Lazić
G. Smuđa
I. Krešić
A. Novaković
O. Lalić-Krovicka
A. Stojanović
PROZA
A. Mandić
M. Car
M. Pišev
Ä. Aćimović
B. ĆurÄić
PRIJEVODI
D. Kuzmin
E. Zonenberg
T. Ligoti
ÄŒITANJE&ÄŒITANJE
B. Vezmar, PRVA I DRUGA KNJIGA EDICIJE PASOÅ
RAZGOVOR
Milan DobriÄić - DOVIJANJE
ESEJ
D. Kuzmin, KA SAVREMENOM STANJU RUSKOG MONOSTIHA
ZA BIOGRAFIJU
Džejms i Elizabet Noulson, BEKET O DŽOJSOVIMA
Dž. Noulson, MARTIN ESLIN O BEKETU KAO ČOVEKU
TEMAT - IZ BEOGRADSKE KNJIŽEVNE PERIODIKE DVADESETIH I TRIDESETIH GODINA XX VEKA
RASKRSNICA
S. Vinaver, DOZIVANJE LITERATURE
S. Vinaver, KNJIŽEVNE DISKUSIJE: VINAVER O SVOJOJ GENERACIJI, KRLEŽI I T. D.
WINAWERIJADA
J. TufegÄić, MARKO RISTIĆ I DRUGI NAÅ I KRITIÄŒARI
V. Gligorić, LAKEJSTVO JEDNOG AKADEMIKA
M. Crnjanski, POSLANICA IZ PARIZA
M. Nastasijević, BELEŠKE SA BORAVKA U PARIZU
T. Man, IZ ZAÄŒARANOG BREGA
Novalis, IZ NACRTA ZA UÄŒENIKE U SAISI
M. Svetovski, ZNACI VREMENA I SILUETE SA NAJNOVIJEG MONDENSKOG FILMA
PROLEĆNA POEZIJA
U subotu, 07. 07. 2007. Društvo za znanstvenu fantastiku SFera, Profil Megastore i Contiental film & video distribution pozivaju sve zainteresirane na obilježavanje stote godišnjice rođenja jednog od najpoznatijih pisaca znanstvene fantastike i futurista Roberta A. Heinleina.
I dok će njegov roÄ‘endan u SAD-u biti proslavljen velikim trododnevnim dogaÄ‘anjem u Kansas Ciytyju pod nazivom Heinlein Centennial, u Zagrebu će u subotu, na sam roÄ‘endan ovog velikog zagovaratelja svemiriskih misija, o njemu, njegovom zanimljivom životu, te njegovom utjecaju, kontroverzi i nasljeÄ‘u u Profil Megastoreu od 13:00h govoriti Boris Å vel, glavni urednik SFerinog glasila Parsek te i sam nagraÄ‘ivani žanrovski autor. Profil Megastore će pak povodom Heinelenovog roÄ‘endana svim zaljubljenicima ovog klasika SF-a, a i onima koji će to tek postati, ponuditi niz odabranh Heinlenovih naslova po posebno povoljnim cijenama. U 16:45h u prostorijama ZagrebaÄkog foto kino saveza, Trg žrtava faÅ¡izma 14, u suradnji s Continental filmom održat će se besplatna projekcija filma Starship Troopers.
Robert Anson Heinlein (1907. - 1989.) jedan je od najvažnijih autora znanstvene fantastike uopće, iako je u Hrvatskoj Å¡iroj publici razmjerno slabo poznat. ViÅ¡estruko nagraÄ‘ivan, jedan je od autora koji su formirali suvremenu ameriÄku i svjetsku znanstvenu fantastiku, i to ne samo u književnosti već i na filmu. Naime, po njegovim romanima snimani su mnogi filmovi – Destination Moon, Project Moon Base, The Puppet Masters i Starship Troopers. U filmu The Faculty, koji je i sam napravljen po motivima njegovog romana The Puppet Masters, jedan od likova ustvrdi da je knjiga “The Body Snatchers†Jack Finneyja, koja je doživjela Äak tri filmske inaÄice, od Äega dvije kultne, tek remake gore spomenutog Heinlenovog romana.
No, Robert Heinelin nije samo napisao viÅ¡e desetaka utjecajnih romana i priÄa, već je osmislio i opisao niz tehniÄkih izuma, poput vodenog kreveta i pametnog usisavaÄa. Neki su znanstvenici i izumitelji u zadnjih Äetrdesetak godina ostali propriliÄno iznenaÄ‘eni kad bi dobili odbijenicu za patent svoga izuma jer je Heinlein neÅ¡to takvog već opisao u svojim romanima. Heinlein se bavio i danas porovokativnim druÅ¡tvenim odnosima, a posebnu je pažnju poklanjao odgoju mladih. Ovaj je autor nezaobilazan ne samo za ljubitelje znanstvene fantastike, već i za one koji to tek kane postati.
Na tiskovnoj konferenciji održanoj 3. srpnja 2007. nakladnik V.B.Z. obavijestio je predstavnike medija o raspisivanju NatjeÄaja za V.B.Z.-ovu književnu nagradu za najbolji neobjavljeni roman 2007. godine.
GodiÅ¡nja nagrada V.B.Z.-a za najbolji neobjavljeni roman ustanovljena je 2002. godine na prijedlog književnika i novinara Miljenka Jergovića. Iste godine nagradu dobiva Josip Mlakić za roman Živi i mrtvi, a 2003. godine nagradu su podijelili Marinko KoÅ¡Äec za roman Wonderland i Jelena Marković za roman Escajg za teletinu. Godine 2004. V.B.Z.-u se kao partner Nagrade pridružuje “VeÄernji list†i partnerska suradnja V.B.Z. i “VeÄernjeg lista†traje naredne tri godine.
Svi dosadaÅ¡nji pobjedniÄki romani tiskani su u nakladi V.B.Z.-a i nagraÄ‘eni sa 100.000,00 kn. PobjedniÄki romani Koljivo (2004.) Davora Å piÅ¡ića, Kad je bio juli (2005.) Nure Bazdulj Hubijar i Pravi se da ovo nisi vidio (2006.) Hrvoja Å alkovića tiskani su u velikim nakladama te prodavani, osim u knjižarama, kao novinska izdanja uz VeÄernji list po vrlo povoljnoj cijeni.
Ove godine V.B.Z. NatjeÄaj raspisuje samostalno i ovom prilikom želi zahvaliti dosadaÅ¡njem partneru “VeÄernjem listu†na iznimno uspjeÅ¡noj i kvalitetnoj suradnji u partnerskom odnosu. Ova suradnja dala je novi poticaj u medijskom i nakladniÄkom smislu Književnoj nagradi za najbolji neobjavljeni roman godine i znatno pridonijela popularizaciji Nagrade. V.B.Z. NatjeÄaj raspisuje samostalno, ali je otvoren za pregovore s novim partnerima ukoliko u okviru takve moguće partnerske suradnje prepozna mogućnost daljnjeg poticaja za VBZ-ov natjeÄaj, a time i doprinos razvoju književnosti na hrvatskom i drugim Å¡tokavskim jezicima, objavljivanju knjiga u većim nakladama i popularizaciji književnosti te prezentiranju naÅ¡e književnosti u inozemstvu.
Članovi žirija 2007. godine su Miljenko Jergović (predsjednik žirija), Julijana Matanović, Zoran Ferić, Strahimir Primorac i Nenad Rizvanović.
Rok za prijavu na NatjeÄaj je 23. kolovoza 2007., rukopisi moraju biti dostavljeni u 5 primjeraka pod Å¡ifrom, a uz rukopise priložena zapeÄaćena omotnica s podacima autora.
Zbirka poezije lijecenikatolik.hr (muÅ¡ka poezija) sastoji se iz osam ciklusa: Pisma starom u grob, O životinjama, Elementi, Upute za smrt, KroatistiÄke studije, Odbrojavanje, Portret umjetnika iz Limba i Poslije kraja.
Autor se u prvom ciklusu koristi poetskim formama kako bi obliovao monologe i dijaloge sa svojim već preminulim ocem. Pjesme u ciklusu Elementi otkrivaju nam ciniÄni i ironiÄan stav spram svijeta oko sebe. U ciklusu Upute za smrt autor nam oÅ¡tro i precizno razgolićuje svoj odnos spram smrti. U ciklusu Portret umjentika iz Limba autor nam habro i iksreno portretira prijatelje. U zadnjem ciklusu autor nam kroz svakodnevne situacije razotkriva i razgolićuje svoj unutraÅ¡nji svijet, a time i osjećaje Äitave jedne generacije.
Lijecenikatolik.hr sadrži pjesme koje spadaju u najjaÄe poetske iskaze danas.
Autorovi stihovi su oštri, precizni, surovi, te u svakom trenutku razotkrivaju i razgolićuju naš unutrašnji i vanjski svijet.
Tomislav ÄŒadež roÄ‘en je 1969. u Karlovcu. Radi kao profesionalni novinar u Jutarnjem listu i Playboyu. Pisao je i za Feral Tribune, Globus, Nacional, Nedjeljnu Dalmaciju i druge listove. Objavljuje takoÄ‘er u književnim Äasopisima i na 3. programu Hrvatskog radija. Bio je prvi urednik književnog Äasopisa Godine (1990.). PiÅ¡e kazaliÅ¡nu i književnu kritiku. Objavio knjigu ratne poezije «Put u Hollywood», Pop&Pop, Zagreb, 2002. Živi u Karlovcu.
Format: 13 x 20 cm, 107 str.
Cijena: 70 kn
Godina i izdao: 2007.
Sinoć je u 102. godini života umro Dragutin Tadijanović, jedan od najvećih hrvatskih pjesnika. Posljednje dane života proveo je u Domu za stare i nemoćne osobe na PeÅ¡Äenici.
Dragutin Tadijanović rođen je 4. XI. 1905 u Rastušju kraj Slavonskog Broda.
Osnovnu Å¡kolu zavrÅ¡io je u Podvinju, gimnaziju u Brodu. U Zagrebu je zapoÄeo studirati Å¡umarstvo, a onda ja preÅ¡ao na studij književnosti i filozofije, te diplomirao 1937.
Radio je kao korektor, tajnik Društva hrvatskih književnika, nastavnik na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, državni službenik, a nakon 1945. bio je urednik u izdavaštvu , pa do umirovljenja direktor Instituta za književnost i teatrologiju JAZU.
Bio je predsjednik DruÅ¡tva hrvatskih književnika 1964-65. Uredio je brojna kritiÄka i druga izdanja djela hrvatskih pisaca 19. i 20. st., preveo viÅ¡e pjesama V. Nezvala, Goethea, Hölderlina, Novalisa i Heinea, te sastavio nekoliko antologija. Knjige pjesama i pojedine pjesme prevedene su mu na dvadesetak jezika.
Prvu pjesmu (Tužna jesen) objavio je u Ä‘aÄkoj “Omladini” 1922. pod pseud. Margan Tadeon, a pod svojim imenom poÄinje objavljivati 1930. u “Književniku” i “Hrvatskoj reviji”. Objavio je oko 500 pjesama u dvadesetak zbirki, a priredio je i nekoliko izdanja svojih izabranih i sabranih djela.
PojavivÅ¡i se u književnosti u doba joÅ¡ živih odjeka moderne, ekspresionizma i najave tzv. socijalne književnosti, umjesto priklanjanja bilo kojoj struji, Tadijanović se jednostavnim i depateriziranim govorom opredjelio za intimne i zaviÄajne teme. Uvažavajući životne Äinjenice u njihovoj goloj pojavnosti, on se nesvjesno-na izriÄajnom i slikovnom, ali ne i na semantiÄkom planu- približio naivi i “vjeri umjetnika u mogućnost stvaranja ravnoteže sa svijetom”(C. Milanja).
Iako u sedamdesetogodiÅ¡njem pjesnikovanju nema bitnih promjena, odnosno unutarpoetiÄkih radikalnih lomova u pogledu motivsko-tematskog izbora, statusa lirskog subjekta ili izražajnoga repertoara, pa niti velikih oscilacija u recepciji, kritika je sklona razmjerno opsežan i ujednaÄen Tadijanovićev opus razmatrati u nekoliko karakteristiÄnih faza.
U prvoj (1920-35) mladi pjesnik napustivÅ¡i zaviÄaj te preÅ¡avÅ¡i u Zagreb, ostaje mitski povezan s prirodom i djetinjstvom rodnoga RastuÅ¡ja. U pjesmama Visoka žuta žita, Lelija, Žene pod orahom, Dugo u noć, u zimsku bijelu noć, Daleko su od mene oranice, Htio bih pokidati žice, Sunce nad oranicama, Da sam ja uÄiteljica, Moja baka blagosilje žito itd. on nudi “autentiÄnost izgubljenog djetinjstva kao arhetipske vrijednosti”(C. Milanja). Gubitak zaviÄajnih veza pokazuje se kao gubitak kontakta s mjestom pripadanja, pa njegovom lirikom prevladava osjećaj osmljenosti i otuÄ‘enosti. ÄŒežnja za izgubljenim svijetom rezultirala je njegovom idealnom rekonstrukcijom koju karakterizira jednostavan i jasan jezik, stil prividne naivnosti i spontanosti te povratak kao kljuÄna tema. Uvjeren u podudarnost svijeta i govora, mladi T. jednako je uvjeren u mogućnost izravnog prenoÅ¡enja vanjskog svijeta u pjesmu, pa sve do VeÄeri nad gradom (1936) on raÄuna na jasni i izrecivi predmetni svijet.
Prijelaz u novo razdoblje u znaku je sve oÄitijeg suprotstavljanja urbanoga i ruralnoga, europskoga i zaviÄajnoga, proÅ¡losti i budućnosti, tj. traženja novih uporiÅ¡ta umjesto dotadaÅ¡nje sentimentalne privrženosti zaviÄajnom krajoliku i njegovoj pomalo naivnoj romantiÄarskoj slici. Gubitak veza sa zaviÄajem, djetinjstvom i oranicama sve se jasnije pokazuje kao gubitak kontakta sa smislom života, ćime se pjesnik dotiÄe ne samo egzistencijalistiÄke, već i ontoloÅ¡ke strane Äovjekova života. Rodno RastuÅ¡je prerasta u idealiziranu i nedostižnu sliku arkadijski priprosta i sretna svijeta, a autor intimistiÄke kronike svoje novo utoÄiÅ¡te pronalazi unutar stiliziranog poetskog teksta.
PrekinuvÅ¡i viÅ¡egodiÅ¡nju Å¡utnju (1945-51) Elegijom o pjesniku koji nije dugo godina pjevao ( 1953), Tadijanovićeva lirska fraza postaje preciznija i eksplicitnija, lirski subjekt kritiÄki distanciran, nerijetko ironiÄan i autoironiÄan, skeptiÄan i rezigniran, nenametljivo meditativan i kontemplativan, ali i dalje nesklon i imaginativnosti i eksperimentu. Pozornost sa Slavonije i RastuÅ¡ja, kao doskora srediÅ¡njega poetskog objekta, sada se preusmjerava prema novim, u prvom redu urbano-povijesnim i metapoetsko-intertekstualnim sadržajima (Prsten, Kad me viÅ¡e ne bude, Na grobu George Trakla, Ljudski vijek, ŽeliÅ¡ li napisati pjesmu, Razgovor sa sjenom visoke planine, Sjeni Julija Klovića). Sa zbirkom Prijateljstvo rijeÄi (1981.) pjesnik raskida s idealiziranim, bukoliÄkim karakterom svojeg pjesniÅ¡tva, a s Kruhom svagdanjim (1986) sasvim prekida izravne veze s RastuÅ¡jem.
No, vitalizam njegove prve faze, koji se oÄitovao kao svijest o neponovljivosti doživljaja, i dalje je aktivan. Iako zna da je sve reÄeno, svjestan je neponovljivosti ljudskoga govora i Äinjenice kako su pjesme bitan sadržaj svijeta. Iskustvena im se podloga dvojako oÄituje u opjevavanju konkretnih detalja i u navoÄ‘enju mjesta i vremena nastanka pjesme. Dok prvim postupkom njegova lirika postaje naglaÅ¡eno autobiografiÄna, a lirski svijet zatvoren svojom konkretnošću, drugim on pokazuje smisao za filoloÅ¡ko potvrÄ‘ivanje svojih pjesama, odnosno za situiranje pjesama u stvarni kontekst Äime se uklanja moguća metaforiÄnost i daje “jasan peÄat pjesnikove nazoÄnosti” (A. Sramać). I najnovije mu pjesme Äuvaju ispovijedno-meditativni te povremeno rezignirajući ton, brojne literarne aluzije, citati, kolažiranje i apostrofiranje upućuju na intertekstualne i metalinearne poticaje, dok tematiziranje vlastite pozicije pjesniÄkoga subjekta i konteksta nastanka pjesme govori o izrazitoj poetskoj samosvijesti (More u meni, Oblak, Ljudsko govorenje, Å to li je s mojom pjesmom u Kini, Spomen na moga pobracima Josipa Berkovića 1905-1944, Na stolu kruh, Sve već reÄeno, Grozd, U sjeni mrke kroÅ¡nje, OÄenaÅ¡ Lema Kamena, U smrt Antuna Å oljana, Pjesanca svetome Vlahi u Dubrovniku).
Iako katkad zna prihvatiti izazove ne samo novih tema već i oblika (”gluhi soneti”, haiku), T. je u osnovi ostao vjeran svojim polaziÅ¡tima. Nastavljajući se na tradiciju slobodnoga stiha od Kamova do Krleže i A.B. Å imića, on je artificijelnu prozodiju tonskoga stiha, preusmjerio prema govornom tipu stiha ostavÅ¡i autentiÄni pjesnik prodora svakodnevnog govora. NaroÄitu ulogu u graÄ‘enju stiha posvećuje pauzama i stilogenome pozicioniranju pridjeva, pa je –uza sklonost prema sintaktiÄkim ponavljanjima, sporom tempu i ritmu, narodnom osmercu i desetercu te daktilskom poÄetku, a naroÄito zavrÅ¡etku stiha- Tadijanovićev stih poprimio izrazito individualne znaÄajke. I vokabular mu je jednostavan i biran, stil anegdotalan i lapidaran, formiran pod utjecajem Biblije, narodne pjesme te Å imića, Leopardija i Hölderlina. Sve to pridonosi komunikativnosti njegove lirike koju je moderno pjesniÅ¡tvo upravo gubilo. ZadržavÅ¡i otvoren odnos prema svakidaÅ¡njim egzistencijalnim pitanjima, Äesto banalnim iskustvima i situacijama, ovaj lirski “kralj Mida, koji pretvara u poeziju, sve Å¡to dotakne” (Z. Mrkonjić) meditativnu dubinu postiže “iskljuÄivo intenzitetom afektivnog odnosa prema svijetu.”(T. Maroević).
Nazvan “živim klasikom hrvatskog pjesniÅ¡tva” (Z.Zima), i “pjesnikom-institucijom”(T. Maroević), T. se nametnuo kao norma i kao standard s naroÄitim utjecajem na krugovaÄku pjesniÄku generaciju. O popularnosti njegove lirike na svoj naÄin svjedoÄi i stalno zanimanje struÄne i najÅ¡ire ÄitalaÄke publike te brojna ponovljena izdanja njegovih knjiga.
Djela:
Lirika, Zagreb, 1931; Sunce nad oranicama, Zagreb, 1933; Pepeo srca, Zagreb, 1936; Dani djetinjstva, Zagreb, 1937; Tuga zemlje, Zagreb, 1942; Pjesme, Zagreb; Blagdan žetve, Zagreb, 1956; Srebrne svirale, Zagreb, 1960; Prsten, Zagreb, 1963; Pjesme i proza, Zagreb, 1969; Poezija, Zagreb, 1973; Vezan za zemlju, Zagreb, 1974; Sabrane pjesme, Zagreb, 1975; San, Zagreb, 1976; Prijateljstvo rijeÄi, Zagreb, 1981; Svjetiljka ljubavi, Zagreb, 1984; Moje djetinjstvo, Zagreb, 1985; Kruh svagdanji, Zagreb, 1986; More u meni, Valjevo, 1987; Sabrana djela, I-V, Zagreb, 1988-1989; Dom tajnovitosti, Zagreb, 1993; ÄŒarolije, Zagreb, 1994; Djela, I-V, Zagreb, 1995;
Lit:
C. Milanja, Struktura i vizija Tadijanovićeve poezije, Osijek, 1976; Dragutin Tadijanović, Zbornik radova o pjesniku, Zagreb, 1980; Zbornik o Dragutinu Tadijanoviću, Zagreb, 1991; V. Pavletić, Poetizacija životnih obiÄnosti, Zagreb, 1991; P. PavliÄić, Svibanj na konju, “Repunlika”, br. 3-4, Zagreb, 1998.
Vezan za zemlju
U svom djeÄaÅ¡tvu, prije pola stoljeća,
Dugo sam znao boraviti na brijegu
Kod ulaza u Rastušje, u ljetna
PredveÄerja,meÄ‘u grmljem borika,
Čekajući u tišini, na travi, bos,
Da se pojavi VeÄernjaÄa i za njom
Druge zvijezde na nebesima pa da zapoÄne
Noćni razgovor u beskrajnom prostranstvu.
Zvijezde su me dozivale, a ja sam ih
Osluškivao, okovan i vezan
Uza zemlju koja me kao sina
Zagrlila objema rukama, Ävrsto,
I ne pušta me do dana današnjeg
Iz svoga zagrljaja, iz okova, iz ropstva…
Rab (Park KomrÄar), 25.srpnja 1970.
Subota, od 9.30 do 11 sati
19.6.2007. (utorak) u 21.00 h
Koncert :: Thomas
Englez Thomas koji se iz nepoznatih razloga preselio u Zagreb prije par
godina, veteran je britanskih ‘Open Mic Nights’ gdje je u pubovima svirao
obrade ispred pijane engleske publike. Naviknut na takve okolnosti, raduje
se malom koncertu u Booksi na kojem ce svirati ispred trijezne i pažljive
zagrebaÄke publike!
21.6.2007. (Äetvrtak) u 20.30 h
Nastupnica :: Beat renesansa
‘Beat renesansa’ je umjetniÄki projekt nekolicine mladih, nadobudnih
umjetnika razliÄitog kreativnog izriÄaja koji su se okupili oko zajedniÄke
ideje o stvaranju poezije u jednoj novoj, slobodnoj formi. Nastupi su im
obogaćeni projekcijom slika, glazbenom improvizacijom i plakatima koji se
konceptualno uklapaju u njihovo kreativno stvaralaštvo.
26.6.2007. (utorak) u 20.30 h
Promocija :: ‘Lijepi i prokleti’, Damir Radić
Što je lijepo, a što prokleto u proznom prvijencu Damira Radića (pjesnika,
filmskog kritiÄara, cerebralnog egzibicionista) saznat ćete budete li
nazoÄili multimedijalnom spektaklu predstavljanja Lijepih i prokletih. Uz
to, saznat ćete kako to izgleda kad se spoje egzistencijalizam, esejizam i
pornografija u romanu s kljuÄem. Za glazbenu podlogu pobrinut će se
mjeÅ¡oviti vokalno-instrumentalni sastav PlastiÄni Isus.
28.6.2007. (Äetvrtak) u 20.30 h
Promocija :: ‘Truliks’, Vjekoslav BoÅ¡ković
Knjiga ‘Truliks’ autora Vjekoslava BoÅ¡kovića, zbirka meÄ‘usobno povezanih
fantastiÄnih priÄa, prvo je izdanje naklade Baobab, a uredniÄki ju je
pokrio Simo Mraović. Osim što je knjiga provokativna i zabavna, u jednoj od
priÄa spominje se Booksa! PriÄa poÄinje na ‘Patologiji’ (ne u Booksi), gdje
u tami rashladnih komora reprezentativni uzorci leševa predvođenih
bezimenim pripovjedaÄem vode svoje patoloÅ¡ke razgovore, da bi se u drugom
dijelu, ‘Markizovu uskrsnuću’, prethodno raÅ¡Älanjena druÅ¡tvena patologija
utjelovila u liku ‘zloglasnog’ markiza. Na promociji će sudjelovati
Tomislav Čadez , Željko Špoljar, Vjekoslav Boškovic i Vivijana Radman, a
bit će prikazan i 12-minutni film redatelja Dragana Mileusnića u kojem
autor Äita priÄe iz knjige. Zanimljivo, zanimljivo. I nadasve originalno
Å¡tivo za plazu.
IzaÅ¡ao je dugo oÄekivani Plan B, najbolje da ga predstavi jedan od tvoraca projekta - Borja.
Redatelj: Naomi Kawase
IzaÅ¡ao je petnaesti broj elektronskog Äasopisa za književnost i umjestnost Treći Trg.
U subotu, 07. 07. 2007. Društvo za znanstvenu fantastiku SFera, Profil Megastore i Contiental film & video distribution pozivaju sve zainteresirane na obilježavanje stote godišnjice rođenja jednog od najpoznatijih pisaca znanstvene fantastike i futurista Roberta A. Heinleina.
Na tiskovnoj konferenciji održanoj 3. srpnja 2007. nakladnik V.B.Z. obavijestio je predstavnike medija o raspisivanju NatjeÄaja za V.B.Z.-ovu književnu nagradu za najbolji neobjavljeni roman 2007. godine.
Zbirka poezije lijecenikatolik.hr (muÅ¡ka poezija) sastoji se iz osam ciklusa: Pisma starom u grob, O životinjama, Elementi, Upute za smrt, KroatistiÄke studije, Odbrojavanje, Portret umjetnika iz Limba i Poslije kraja.
Sinoć je u 102. godini života umro Dragutin Tadijanović, jedan od najvećih hrvatskih pjesnika. Posljednje dane života proveo je u Domu za stare i nemoćne osobe na PeÅ¡Äenici.
19.6.2007. (utorak) u 21.00 h