Sto godina Roberta Heinleina July 6, 2007

U subotu, 07. 07. 2007. Društvo za znanstvenu fantastiku SFera, Profil Megastore i Contiental film & video distribution pozivaju sve zainteresirane na obilježavanje stote godišnjice rođenja jednog od najpoznatijih pisaca znanstvene fantastike i futurista Roberta A. Heinleina.
I dok će njegov rođendan u SAD-u biti proslavljen velikim trododnevnim događanjem u Kansas Ciytyju pod nazivom Heinlein Centennial, u Zagrebu će u subotu, na sam rođendan ovog velikog zagovaratelja svemiriskih misija, o njemu, njegovom zanimljivom životu, te njegovom utjecaju, kontroverzi i nasljeđu u Profil Megastoreu od 13:00h govoriti Boris Švel, glavni urednik SFerinog glasila Parsek te i sam nagrađivani žanrovski autor. Profil Megastore će pak povodom Heinelenovog rođendana svim zaljubljenicima ovog klasika SF-a, a i onima koji će to tek postati, ponuditi niz odabranh Heinlenovih naslova po posebno povoljnim cijenama. U 16:45h u prostorijama Zagrebačkog foto kino saveza, Trg žrtava fašizma 14, u suradnji s Continental filmom održat će se besplatna projekcija filma Starship Troopers.

Robert Anson Heinlein (1907. - 1989.) jedan je od najvažnijih autora znanstvene fantastike uopće, iako je u Hrvatskoj široj publici razmjerno slabo poznat. Višestruko nagrađivan, jedan je od autora koji su formirali suvremenu američku i svjetsku znanstvenu fantastiku, i to ne samo u književnosti već i na filmu. Naime, po njegovim romanima snimani su mnogi filmovi – Destination Moon, Project Moon Base, The Puppet Masters i Starship Troopers. U filmu The Faculty, koji je i sam napravljen po motivima njegovog romana The Puppet Masters, jedan od likova ustvrdi da je knjiga “The Body Snatchers” Jack Finneyja, koja je doživjela čak tri filmske inačice, od čega dvije kultne, tek remake gore spomenutog Heinlenovog romana.

No, Robert Heinelin nije samo napisao više desetaka utjecajnih romana i priča, već je osmislio i opisao niz tehničkih izuma, poput vodenog kreveta i pametnog usisavača. Neki su znanstvenici i izumitelji u zadnjih četrdesetak godina ostali proprilično iznenađeni kad bi dobili odbijenicu za patent svoga izuma jer je Heinlein nešto takvog već opisao u svojim romanima. Heinlein se bavio i danas porovokativnim društvenim odnosima, a posebnu je pažnju poklanjao odgoju mladih. Ovaj je autor nezaobilazan ne samo za ljubitelje znanstvene fantastike, već i za one koji to tek kane postati.

SFera

SF poslijepodne May 10, 2007

Danas će se odvijati dosta zanimljivo SF poslijepodne.

Na feminističkom festivalu FemFestu 2007, danas u 12:30h Igor Marković će održati predavanje “Hierarchism dies very hard, doesn’t it?” - (Rodna) jednakost i (rodna) sloboda Ursule Le Guin.

A u sklopu 4. Zagrebačkog sajma knjiga, u 17h će se predstaviti nakladnička kuća Mentor sa svojim novim izdanjima: romanom “IzvrÅ¡itelji nauma Gospodnjeg” Zorana KruÅ¡vara, zbirkom domaćih SF pripovjetki “13. krug bezdana” te troknjižjem Tatjane JambriÅ¡ak “Nikad bivÅ¡a”, “Slova iz snova” i “Blogomdana”.

O Tanjinim sam knjigama već pisala ovdje, ali ne Å¡kodi ponoviti gradivo: prva knjiga, “Slova iz snova” je pjesnička zbirka; “Nikad bivÅ¡a” je zbirka kratkih priča, a “Blogomdana” zbirka kratkih eseja. Urednik svih triju knjiga je Darko Macan, a za njihov jednostavan, a efektan dizajn, odgovoran je Studio grafičkih ideja.

Zoranov se roman itekako reklamirao i prije nego je izašao, na jedan u nas, a vjerojatno i u svijetu, jedinstven način. Kao prvo, roman ima trailer, a kao drugo popraćen je i CD-om na kojem se nalaze amaterski video uratci inspirirani radnjom romana, a snimljeni kao spotovi za pjesme neafirmiranih riječkih bendova. Trailer i ti spotovi mogu se naći i na YouTube-u ili na NOSF-u. A za razliku od SFeraKonske prezentacije romana, na ovoj Profilovoj neće biti žrtvovanja ni krvi.

Trinaesta SFeraKonska zbirka domaćih SF pripovjetki, prigodno je nazvana “13. krug bezdana”. A u njoj je 13 priča trinaestoro autora s 13 različitih pogleda na budućnost koja nas čeka. Svi koji su posjetili SFeraKon ove godine mogli su dobiti zbirku besplatno, a moći će je danas kupiti ukoliko je - zahvaljujući i viÅ¡e nego odličnoj posjećenosti ovogodiÅ¡njeg SFeraKona - ostala koja.

Ne propustite SF-a puno poslijepodne!

Povijest i fantastika May 9, 2007

Danas će na 4. Zagrebačkom sajmu knjiga biti održane dvije zanimljive prezentacije. Prva je knjige “Povijest Japoda” Borisa Olujića, profesora na katedri za staru povijest na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a druga je leksikona “Croatica”, kojeg je uredio Neven Budak, takoÄ‘er profesor na FF-u (predaje hrvatsku povijest srednjega vijeka) i njegov bivÅ¡i dekan. O “Povijesti Japoda” moći ćete sluÅ¡ati u 17 sati, a na “Croaticu” svratite u 19:30.

Iz stvarnosti naglo skačemo u nestvarnost viješću kako sljedećeg tjedna, točnije u utorak 15.5. kreće radionica pisanja fantasy priča, koju pokreće Društvo za znanstvenu fantastiku SFera. Poseban naglasak radionice, pod nazivom Fantasy-O-Mat, bit će na hrvatskoj baštini odnosno na elementima hrvatskog srednjovjekovlja, hrvatske poganske baštine i hrvatske kulture. Stoga, ako ste mislili da prva i druga vijest nemaju veze jedna s drugom, grdno ste se prevarili.

Osim radionice, SFera ima i natječaj za fantasy priču. Raspisati se može do čak 35 kartica, a rok za predaju radova je 12.12. ove godine. Najbolje fantasy priče izaći će u godišnjoj SFeraKonskoj zbirci domaće žanrovske proze 2008. godine.

Povezane vijesti:

• Ja ne volim fantasy
• Najbolji američki fantasy
• How to write a best selling fantasy novel

Fantasy-O-Mat: prva radionica pisanja fantasy priča u HR. May 9, 2007

U želji da potakne domaće autore da više pišu u jednom od najpopularnijih književnih žanrova u Hrvatskoj, Društvo SFera organizira prvu radionicu kreativnog pisanja fantasy priča u Hrvatskoj. Radionica nosi ime Fantasy-O-Mat, a njen je cilj da na praktičan način potakne domaće autore da više pišu u tom žanru, jednom od najpopularnijih među čitateljima u Hrvatskoj i svijetu. Književna radionica Fantasy-O-Mat održavat će se svakog utorka od 20-22:30h tijekom idućih dva i pol mjeseca, a počinje u utorak 15.05.2007. u 20h u prostorijama društva SFera na Kajzerici u Zagrebu.

Fantasy-O-Mat vodi predsjednica žirija za nagradu SFERA Mihaela-Marija Perković, a u okviru radionice svoja predavanja imat će domaći autori iz fantasy žanra i predstavnici relevantnih udruga poput “Reda srebrenog zmaja”. Radionica je koncipirana je kao kombinacija edukacije o pisanju kratkih fantasy priča sa stilskim vježbama u tom žanru i vježbama tehnika istraživanja tema i motiva iz fantasyija. Poseban naglasak Fantasy-O-Mata bit će na hrvatskoj baštini odnosno na elementima hrvatskog srednjovjekovlja, hrvatske poganske baštine i hrvatske kulture.

Sudionici će po završetku radionice napisati jednu fantasy priču u dužini 30-35 kartica, te biti upućeni u načine daljnjeg aktivnog brušenja kvalitete svog pisanja putem razmjene kritike. Također, polaznici Fantasy-O-Mata imat će prilike upoznati se s urednicima hrvatskih časopisa, fanzina i zbirki koje objavljuju žanrovske priče, posebno iz fantasy žanra.

Radionica Fantasy-O-Mat stoji simboličan iznos 60 kuna, a za sadašnje i nove članove društva SFera je besplatna. Broj polaznika ograničen je na 21, a ostali detalji, uključujući detaljan raspored radionice, nalaze se na web portalu društva SFera pod Fantasy-O-Mat.

Dilema: Fantasy ili fantastika?
Za one koji se pitaju kako to da možemo tvrditi da se trudimo razvijati hrvatsku žanrovsku književnost, a pojam ‘fantasy’ nismo preveli s ‘fantastika’ moramo naglasiti da je to stoga što u Hrvatskoj odavno postoje “fantastičari”, izvrsni pisci čiji radovi, međutim, nemaju veze sa ‘fantasy’ žanrom. Kako nas od polemike tko u ovom suvremenom dobu polaže pravo na koje ime više zanima ‘fantasy’ žanr, odlučili smo ga ostaviti u originalnoj engleskoj varijanti. Tko zna, možda s vremenom i ‘fantasy’ postane toliko uobičajena riječ da će se pisati poput hardvera i softvera.

Kakva nas b(l)udućnost čeka? May 8, 2007

Dvadeset prvo je stoljeće, te mistične dvije tisuće i neke godine, u koje su brojni SF autori tijekom prošlog stoljeća smještali svoja utopijska društva u kojima su svi ravnopravni i jednaki. Taj nam je cilj još uvijek utopija, daleka i nedostižna, nekima čak i zabranjena. I dokle god ćemo ono što nam je između nogu pretpostavljati onome što nam je u glavi, za cjelokupno naše društvo nema napretka.

Autori kao što su Ursula K. Le Guin, Samuel R. Delany i James Tiptree Jr. donositelji su, barem u pisanom obliku, jedne pravednije budućnosti u kojoj spol, rod i seksualna orijentacija, kakva god ona bila, ne igraju ključnu ulogu u životima njihovih likova. Sloboda nije sloboda ako je ne možemo utkati i u najmanji djelić našega postojanja. Za sada takva sloboda još uvijek postoji jedino u fikciji, barem što se tiče onih koji odstupaju od hetero-patrijahalnih normi, razmišljanja i stavova.

Zato valja nastaviti promišljati i probijati čvrste ljušture stereotipa. Valja se izboriti za utopiju perom i rječju, stoga se pozivaju svi autori na sudjelovanje u književnom natječaju Kakva nas b(l)udućnost čeka? Natječaj je raspisan za žanrovske priče (SF, fantasy, nadnaravni horor) s elementima erotike, seksualnosti, te motivima koji se bave rodnim stereotipima i queer kulturom. Priče mogu imati do 10 kartica dužine, a rok za slanje je 1. rujan 2007.

• Tekst natječaja Kakva nas b(l)udućnost čeka?

Preporučamo i:

• Top 10 SF djela koja se bave b(l)udućnošću
• “Hierarchism dies very hard, doesn’t it?” - (Rodna) jednakost i (rodna) sloboda Ursule Le Guin - predavanje Igora Markovića na FemFestu (četvrtak 10. svibnja, 12:30h, velika dvorana ITD-a)

Ovaj je tekst dio serije tekstova objavljenih povodom 4. Zagrebačkog sajma knjiga.

SF, horror & fantasy natječaj za crticu “357″ - organizira Lujak & Art-Anima March 11, 2007

Dakle ovako, Tamara Lujak i Art-Anima raspisali su natječaj za SF, horror ili fantasy crticu. Na natječaju mogu sudjelovati radovi dužine 3, 5 ili 7 riječi. Takvih radova ili crtica svaki autor može poslati maksimalno 7.
Natječaj je otvoren do - naravno 03.05.07. i to je ta čarobna formula “357″.
Radovi se Å¡alju u wordu na adresu artanima_konkurs@yahoo.com
I možda o svemu još detaljnije ovdje.

Nije ovo Amerika… January 12, 2007

Iskon govnad. Počnimo priču o firmi koja je najveći užas i najveće govno u hrvatskoj IKAD. Do sad sam mislio da je to ve-mil, iza kojeg odma stoji hg spot, ali ne. To je iskon. Internet provider koji prodaje uslugu koja je laž. Kao prvo, počnimo s potpisivanjima ugovora i slično. 17.11., ja sam otišao u iskon internet sredit ugovor skupa sa svojim stanodavcem. Dočekao nas je ljubazan gospodin i uveo u nekakvu konferencijsku dvoranicu ili neš slično. Tamo smo potpisali ugovor na kojem je pisalo da je iskon obavezan uključiti uslugu 30 dana od potpisivanja ugovora sa strane korisnika usluge. Rekoh odlično. Uzeli mi iskon duo uslugu.

3 tjedna kasnije mene zove tip iz službe za korisnike i objašnjava mi da će mi uključit uslugu 2.1., na što mu ja govorim da to nije 30 dana, no njega to ne zanima pretjerano. Prekidamo razgovor i ja sat vremena kasnije zovem iskon internet. Dio razgovora sa mnom i odgovornom osobom, zaposlenikom iskon interneta je tekao ovako:

- Razlika između 17.11.2006- i 2.1.2007. nije 30 dana. Razlika je veća. Razumijete to? U ugovoru piše da se iskon internet obavezuje uključiti iskon duo unutar 30 dana od potpisivanja ugovora
- Gospodine, tih 30 dana, to vam je onak, okvirno. Ako u ugovoru piše 30 dana, ne znači da je to TRIDESET dana.
- Okvirno? U ugovoru? Recite, smijem ja snimku ovog razgovora publicirat na internetu? Da li je to službeni stav iskon interneta kao firme?
- Pa čujte, ne, nije, ali znate, tcom…
- Smijem li to publicirati na internetu? Da korisnici znaju kaj ih čeka s iskonom.
- Možemo vam uključiti iskon duo 19.12. u 17:30
- Hvala

Ovo je ukratko. On me svejedno pokušao nagovoriti da mi ipak uključe net 2.1. jer jebiga, moram ih razumjet jer ipak ovise o t-comu. Prvo su mi rekli da je njihova infrastruktura, onda da t-com samo drži centrale, a na kraju je ispalo da ne znaju prdnut bez t-coma.

19.12. u 17:30 dolaze 2 simpatična dečka kojima se zapravo i ne radi pretjerano, a i nije da znaju kaj rade. U iskon duo paketu se dobiva router/voice uređaj preko kojeg ide i telefon i internet i koji ne radi baš najbolje, što ćemo otkrit u nastavku. Router su oni uključili u struju, a ja konfigurirao jer oni ne znaju kako. U iskonu tvrde da oni nemaju veze s nekompetentnošću zaposlenika, jer to nisu njihovi zaposlenici. Kad sam uključio net, brzina je bila narihtana na 1024/128. Ja sam naručio 3072/512, no kad sam ih nazvao rekli su mi da je caka u tome kaj se treba čekat 24 sata da narihtaju brzinu. Rekoh dobro, ali meni je download 1.5kb u sekundi, a upload ne postoji. Tak je i bilo. Download se vukao ko krepani pingvin u pustinji a uploada nije bilo. U trenutku u kojem pišem ovaj tekst, net stalno pada, kao i u zadnjih skoro pa mjesec dana, otkad ga imam. Idući dan sam se probudio, a net nije radio, kao i dosta dana nakon toga. Brzina je i dalje bila 1.5kb/sec, a upload i dalje nije postojao. Optužili su paricu. Nekoliko puta su mi dolazili ljudi iz t-coma mjerit neki kurac. Našli su stanovitu, navodno bitnu količinu šuma u signalu i rekli da je to krivo za lošu vezu, što se poslije pokazalo kao jebena laž.

Od tog dana na dalje, provodio sam bar sat vremena dnevno na telefonu s tehničkom službom iskona, u kojoj čini se, rade mahom mentalno zaostale osobe. Naime, ne samo da su oni retardirani, da ne mogu zapamtit adresu na kojoj je adsl, da nisu u stanju pogledat na ekran broj s kojeg ih zovem i slično, nego je politika iskon interneta da se njih zove, a onda oni šalju mail tehnici. To je, kako mi je objašnjavao lik na službi za korisnike, najbrži način komunikacije. Nije brže nazvat direktno tehniku i reć im u čemu je problem, nego je jednostavnije prvo se javit oligofrenim dikobrazoidima na službi za korisnike. Eto, pišem ovaj tekst sad, krajnje iziritiran, jer je net opet počeo ne radit žešće. Točnije, ne radi uopće. Sad sam zvao jednog od njihovih talking headsa koji mi je rekao, ali gospodine, koje lampice vam rade na routeru? To uvijek jebeno pitaju. Svaki put.

Nije toliko nerijetko da net ne radi po 3 sata. Njima serviser ode na gablec ili neki kurac, a net ne radi. Za vrijeme dok net ne radi, od tehničke podrške, koja je sve, samo ne tehnička podrška jer ne samo da kurca pojma nemaju, nego nemaju ni dijagnostičke alate pred sobom možete čuti - gospodine, strpite se, javit ćemo vam se. Gospodine, mi se trudimo da sve radi. Gospodine, mi se stvarno trudimo. I onda se nitko niti trudi niti javi idućih par sati. To je iskon internet. Rekao sam im da ću im doć s bombom. Jebao sam im svima mater. Nije pomoglo.

- Dobar dan, tehnička podrška, ovdje (izmišljeno ime koje daju svojim retardima)
- Dobar dan, (korisničko ime), meni net ne radi
- Samo malo, sad ćemo vidjeti u čemu je problem. Eto, poslao sam mail održavanju. Javit ćemo vam se.

I onda prvih 10 razgovora trpiš takva sranja. Trpiš to da ti seru, lažu, jebu ti mater na fini, birokratski, usrani način. A onda više ne.

- Dobar dan, tehnička podrška, ovdje (izmišljeno ime koje daju svojim retardima)
- Dobar dan, (korisničko ime), meni net ne radi
- Samo malo, sad ćemo vidjeti u čemu je problem. Eto, posl…
- Jebem vam mater
- Molim, gospodine?
- Rekoh jebem vam mater. Milu.
- Ali gospodine, moj Å¡ef…
- Jebem i njemu mater.
- Ali gospodine, servis sada ne radi, serviser nije ovdje. Kad serviser dođ..
- Kad se serviser vrati, molim vas, recite mu da i njemu jebem mater.

Onda ni to ne pomogne. Onda si već jako lud. Nekoliko razgovora ti njima jebeš mater, ali to ne pomaže. Oni su birokratski žohari koji prodaju uslugu koju ne mogu održavat jer nemaju ni tehniku ni kompetentne zaposlenike i oni će preživjet.

- Dobar dan, tehnička podrška, ovdje (izmišljeno ime koje daju svojim retardima)
- Dobar dan, (korisničko ime), meni net ne radi
- Samo malo, sad ćemo vidjeti u čemu je problem. Eto, posl…
- Recite, čitate vi večernji list? One stranice di ljudi dođu s bombom?
- Molim?
- Uključite mi jebeni usrani net SAD, jer ću vam doć s bombom. I da, jebem vam mater.
- Gospodine, eto, ja sam poslao mail održavanju…
- Doviđenja

Njima nitko ništa ne može. Oni kradu jebeni novac od ljudi kojima usluga ne radi da bi nakupili pare da srede tehničke uvjete. Oni su jebeni šljam zemlje. Najgore govno od firme u hrvatskoj. Recimo, hgspot me pokušao sjebat samo jednom i nisam bio sretan. Ali ovi, ovi me jebu ko medveda već mjesec dana i nije im neugodno.

Puno je bilo tih razgovora. Jedan od meni dražih, s ULTIMATIVNIM jebenim idiotom tekao je ovako. Ovo je najveći idiot.

- Dobar dan, tehnička podrška, ovdje (izmišljeno ime koje daju svojim retardima)
- Dobar dan, (korisničko ime), meni net ne radi
- Samo malo, sad ćemo vidjeti u čemu je problem. Eto, posl…
- Ne, ne. Nemojte slat mail tehničkoj službi, molim vas. Pokušajte mi vi odgovorit na pitanje zašto od 3mbit koje plaćam dobivam samo megabit i pol van.
- Gospodine, NIJE VAM OVO AMERIKA.

Da mi je frajer bio ikaj bliže, žvakao bi slušalicu u koju mi je objašnjavao kako ovo nije amerika dok bi mu udarao glavom o zid, a slušalica bi se drobila između njegovih zubi i zida. Krvi bi bilo posvuda. Nitko ne bi reagirao, i pustili bi me da ga ubijem i poslije ritualno zapalim njegovo krvavo tijelo nasred ceste, plešuć ples sreće oko istog jer, nije ovo amerika.

Dođe meni t-com još jednom mijenjat kablove il neki kurac, utvrde da ništa ne mogu, da mi iskon mora dić brzinu da bi sve šljakalo i sve 5. I dignu oni meni brzinu na 7mbit, jer tada dobivam 3 van, kako su već jednom napravili, ali veza pada. I pada. I ne da se uspostavit opet. I meni iz službe za korisnike tvrde da su mi digli brzinu na 10mbit, ali da ne radi, na što ja govorim da nisu, jer da imam otvoren setup routera i da se brzina nije mijenjala. Onda mi gnom veli da to oni tako brzo mijenjaju da se to ne vidi. Jebeni supermen im radi na tehnici i svojom laserskom internet kiturinom od čelika porihtava brzinu tak moćno da se to u routeru ne vidi. Ali se vidi kad mi sruše brzinu sa 7mbit nazad na 3, od čega ja van dobijem u najboljem slučaju 2.

Jedan me mučio 45 minuta na telefon, da skrinšotam procese, postavke routera, sve. Uvjeravao me da ziher imam upaljene stvari koje nisam imao upaljene. 45 minuta me jebo ko poludjeli orangutan kvadriplegičnog polarnog medvjeda dok nisam popizdio i reko da neću više skrinšotat i slat kurca. A onda me pokušao nagovorit da se spojim kablom.

- Pokušajte se spojit kablom.
- Neću.
- Zašto?
- Platio sam wireless i želim da mi preko wirelessa radi. Neću.
- Ali samo pokušajte.
- Neću.
- Možda radi preko kabla.
- Ne zanima me, želim da radi preko wirelessa.

I onda su me nazvali iz tehničke podrške. I došli ovdje. I utvrdili da se na wirelessu gubi 30% brzine. I onda su mi rekli da će drugi dan donijet novi router. Nisu. Onda sam ja zvao. Pa mi se nitko nije javljao. Pa me nazvao neki frajer i rekao da će doć sutra. Pa nije. Onda me nazvao opet i rekao da je čitava serija thomson routera koju daju iskon duo korisnicima loša i da smanjuje brzinu za 30%.

Onda su rekli da će za koji dan napravit update firmwarea. Ali nisu. Net i dalje pada, oni se nisu javili preko tjedan dana, računi dolaze mom stanodavcu I DALJE, iako smo ih i on i ja molili da ih šalju na moju adresu, te sad tip nakon što sam ga JEDVA uvjerio da ga ne želim prevarit jer mu je prvi račun došao na adresu gdje živi opet pizdi i možebitno me želi iselit jer su mu OPET poslali nekakav račun. To je hrpa imbecila koja ne zna zapamtit dvije jebene osnovne informacije. Želim da net radi i šalji račune na OVU adresu. To je njima jebeno prekomplicirano.
Ovo kaj sam ja tu napisao je, koliko god može čudno zazvučat, skraćena verzija onoga kaj se meni događalo s iskon internetom. Oni su muljatori, pljačkaši i u krajnjoj liniji, imaju iznimno nekompetentan kadar.

I sad, ja sam lijepo zaspao i bilo mi je super kadli me probudila draga da net opet ne radi. I joÅ¡ jednom je pao nakon tog pada. Nazvao sam ih, reko frajeru da u biljeÅ¡ke o korisniku napiÅ¡e da “im jebem svima milu mater joÅ¡ jednom”, te da ne trebam niÅ¡ta drugo od njega i krenuo pisat ovo. I ovaj tekst niÅ¡ta neće promijenit, kao Å¡to nije napravila ni žalba o hgspotu. Oni i dalje muljaju, eto, danas su mi za strganu pržilicu koju sam kupio jučer dali drugu strganu pržilicu. Fantastični momci. No, jebeÅ¡ pržilicu.

Nemojte uzimat iskon duo. Glupi su, muljaju, ne znaju radit i sjebat će vas jer su jednostavno nesposobni. Nemaju tehniku, nemaju ljudstvo, nemaju niÅ¡ta, a htjeli bi bit adsl isp. Kao argument su mi jednom ponudili i “…pa kaj, ni nekim ljudima koji rade u iskonu iskon duo ne radi…”. Dno od firme.
Ne uzimajte iskon internet. I ja bi ih sad najradije tužio jer uvaljuju potrgane uređaje (zanima me koliko korisnika zna da su dobili routere koji ne rade), lažno reklamiraju, lažu na telefon, vrijeđaju korisnika i pokazuju minimum poštovanja prema korisniku. Ali sumnjam da bi mi ta tužba prošla jer su oni ti birokrati koji rade kaj žele, jer jebiga, nije ovo amerika.

Pitanje ljudima s bestselera. Zašto sam bio na naslovnici kad sam postao a sad nisam? Hvala

Muke po žanru, dio IV. September 9, 2006

U maniri pravog kulturnjaka, svjetskog čovjeka, moćnika, Duško Ljuština izražava svoje negodovanje glede medijske hajke oko Bandi(ti)ćeve kupovine luksuznog stana. Želi on to svoje negodovanje naglasiti, pokazati koliko mu se sve to gadi, staviti svoju preneraženost u pravi kulturni kontekst, kultivirati ga za raju, pljunuti te pogane riječi, pa kaže:

“Å to se tiče same kupnje, u njoj nema ničega spornog, ali je sporno sve ostalo oko toga. Cijela priča spada a) u znanstvenu fantastiku, b) u loÅ¡u komediografsku literaturu, c) u medijsku orgiju koju je bolje ne komentirati jer joÅ¡ nitko nije dobio rat protiv medija.”

ÄŒesto će ljudi za neÅ¡to nebulozno, apstraktno, divlje, besmisleno, neostvarivo reći da je znanstvena fantastika, time samo pokazujući svoje ogromno neznanje, potpuni nedostatak obrazovanosti u stvarima o kojima se zbori. Žanr znanstvene fantastike je žanr ideja koje su često - da, samo vam ime govori - fantastika, ali istovremeno fantastika bazirana na nečemu znanstvenom, realnom, ovozemaljskom i poznatom. Ponajbolja djela znanstvene fantastike zapravo nisu o besmislenoj pucačini, jurnjavi kroz svemir i čudoviÅ¡nim vanzemaljcima koji ljudski rod žele porobiti / pojesti / pretvoriti u baterije - vjerovali ili ne! Ponajbolja djela znanstvene fantastike su zapravo o običnoj ljudskoj slabosti i kamo nas sve ona može odvesti. Ponajbolja djela znanstvene fantastike govore o ljudskim stremljenjima i ljudskim manama. Ponajbolja djela znanstvene fantastike kritiziraju druÅ¡tvo iz kojeg su ponikla. Ponajbolja djela znanstvene fantastike usuÄ‘uju se nadati boljem svijetu od onog u kojem su nastala. Imajući to na umu, DuÅ¡ko je LjuÅ¡tina medijskoj “orgiji” na Bandi(ti)ća zapravo dao pozitivnu ocjenu nazvavÅ¡i je znanstvenom fantastikom, a da toga uopće nije ni svjestan!

Dokaz kamo nas sve neznanje i nedostatak opće kulture može odvesti su i izjave druÅ¡tva PotroÅ¡ač koje se buni oko novih VIP-ovih reklama u kojima gorila razbija prastari telefonski ureÄ‘aj u slavu razvoja i evolucije mobilne telefonije. “HURA mora reagirati i zabraniti prikazivanje reklame s majmunom jer se njome omalovažavaju graÄ‘ani koji imaju fiksne telefone”, kažu ovi u PotroÅ¡aču time davÅ¡i pljusku istim tim graÄ‘anima koje, kao, predstavljaju. GraÄ‘ani su neobrazovana stoka, pa ih zato valjda isti takvi i predstavljaju. Kultni SF film, “2001. Odiseja u svemiru” i vjerojatno najpoznatija filmska scena ikad u kojoj pračovjek grabi svoje prvo oruÄ‘e/oružje i u kojoj je glazbom i pokretima na najjednostavniji mogući način (toliko jednostavan da bi čak i pobornici inteligentnog dizajna trebali shvatiti) pokazano kako evolucija nije samo teorija, iskoriÅ¡teni su za inteligentnu marketinÅ¡ku kampanju. Jedino je Å¡teta Å¡to većina publike kojoj je ta reklama namijenjena nije jednako inteligentna.

Ah, muko moja!

“Technology giveth and technology taketh away.” July 15, 2006

Elektroničke knjige - jesu li budućnost (i ujedno smrt) “klasičnih” tiskanih knjiga ili su samo joÅ¡ jedan medij koji je pronaÅ¡ao svoje mjesto u modernom načinu života? Prije nekoliko godina, s pojavom prvih e-knjiga, prognoziralo se svaÅ¡ta: od drastičnog smanjenja upotrebe papira u svakodnevnom životu do potpunog nestanka tiskanih knjiga. Kada e-knjige nisu prouzročile boom kakav se očekivao, prognostičari su okrenuli ploču i počeli predviÄ‘ati njihov polagani nestanak, marginalizaciju ili oživljavanje u nekoj prijemčivijoj budućnosti. Danas su tiskane knjige joÅ¡ uvijek svuda oko nas, papiri nam se nesmiljeno talože na stolovima i u ladicama - ormari nam pucaju od tolikih kilograma papira - ali su i e-knjige joÅ¡ uvijek tu, vrÅ¡e svoj uporni proboj u naÅ¡u tradicionalističku stvarnost.

Je li to dobro ili loÅ¡e, pitanje je sad? Hoće li e-knjige postupno proglodati svoj put do naÅ¡e svakodnevice ili će nastaviti svoj podjarmljeni suživot s običnim knjigama? Hoće li se obične i e-knjige početi nadopunjavati i možda stvoriti sasvim nov oblik književnog izričaja? Hoće li e-knjige “služiti” običnim knjigama ili će obične “služiti” e-knjigama? Hoćemo li ih ikada cijeniti jednako? Hoćemo li downloadati aleksandrijske knjižnice za koje nam neće biti potrebne police već samo diskovni prostor? Ili će knjige od papira zauvijek ostati nenadomjestive? Pitanja su na koja postoji tek pokoja futuristička spekulacija.

Danas, kada se u Hrvatskoj govori o padu interesa za kulturu i posebice knjigu, s jedne strane raste pojava e-knjiga, a s druge opstaju i ustraju piratske verzije knjiga - tj. skenirane i obraÄ‘ene knjige koje se većinom preko news grupa ili peer-to-peer programa nude za besplatni download. Cory Doctorow u svom članku “Science fiction is the only literature people care enough about to steal on the internet” na te megabajte i gigabajte piratskih knjiga gleda dobrohotno i sebe daje kao pozitivan primjer. Njegov prvi roman “Down and Out in the Magic Kingdom” moguće je u cjelosti i besplatno skinuti s interneta na njegovim osobnim stranicama. Roman bilježi preko 650 000 downloada, pa ipak tiskana je verzija već u Å¡estom izdanju! E-knjige zapravo potiču prodaju tiskanih knjiga - barem kada je SF u pitanju. Kada autor samostalno i dobrovoljno ponudi svoju knjigu besplatno putem interneta, kada joÅ¡ i dozvoli čitatelju direktnu povratnu informaciju putem bloga ili osobnih stranica, kada se čitatelj bez posrednika može upoznati s piscem i njegovim djelom, kada ga nitko ne tjera da kraj te i te priče ili tog i tog romana može saznati samo ako plati toliko i toliko, onda je i čitatelj spremniji odvojiti novac za tiskano izdanje. Jer, kaže Cory, “najveći problem SF pisca je anonimnost, a ne piratstvo”. Kad se pred nas stavi opcija da kupimo knjigu nekoga za koga nismo nikada čuli ili nam njegovo ime tek priziva neka sjećanja ili knjigu nekoga koga poznajemo osobno ili preko interneta, za koju ćemo se odlučiti? Ova je logika možda nepobitna, no je li primjenjiva i na Hrvatsku?

Nedavno sam se neugodno iznenadila kad sam na domaćoj news grupi pronašla popis piratskih e-knjiga domaćih nakladnika. Iako sam se sa skeniranim knjigama stranih autora susrela već milijun puta, to me nikada nije zasmetalo, odnosno na to nikada nisam pomislila kao na neku strašnu nepravdu. Radilo se uglavnom o djelima koje bi svatko želio pročitati i imati, ali ih iz ovih ili onih razloga nije želio ili nije mogao kupiti. Radilo se, naravno, i o dostupnosti, a na internetu je sve samo jedan klik udaljeno od tebe. No, ovaj se put radilo o domaćim izdanjima i čak nekim domaćim autorima. I to mi se učinilo jako, jako pogrešno.

Hrvati vole sve Å¡to je besplatno, sve Å¡to se dijeli, daje za džabe, uzet će na kutije, trebalo ili ne trebalo. Legalno ili ilegalno. No, razmiÅ¡ljaju li oni koji troÅ¡e sate na skeniranje tih knjiga i oni koji te knjige skidaju, kakvu medvjeÄ‘u uslugu rade domaćem izdavaÅ¡tvu? Američki će pisac možda i zaraditi pristojan novac od prodaje svoje knjige u domovini, pa i svijetu, te mu tamo neki Hrvat koji skine njegovo djelo s interneta i neće prouzročiti preveliku Å¡tetu, no koliko će zaraditi domaći autor i domaći izdavač čije se skenirane knjige besplatno rasparčavaju, a tiskane skupljaju praÅ¡inu po policama? Koliko će u budućnosti biti izdanih knjiga kao posljedica toga? Hoće li domaći čitatelj, kako tvrdi Cory, uz svoju ilegalnu knjigu biti ponukan nabaviti i legalnu? Hoće li ga činjenica Å¡to sad “poznaje” autora nagnati da se baci u taj ogroman troÅ¡ak kupovine knjige? Hoće li pomisliti da dotični autor možda nije jedan od ljubitelja besplatnog, barem kad je o njegovoj knjizi riječ - knjizi na kojoj je radio mjesecima, možda godinama, koja je dio njega samog? A Å¡to je legalnim besplatnim e-knjigama? Imaju li one ikakvu poticajnu ulogu na domaće izdavaÅ¡tvo i je li im to uopće cilj? I koja je uopće shvrha e-knjiga? Postoje li one kao alternativa samo zato Å¡to nam je takva tehnologija dostupna ili doista imaju nekakvu budućnost?

Vraćajući se polako na početak ovog teksta, u nemogućnosti sam izvesti ikakav zaključak. Tehnologija srlja naprijed, a mi kaskamo za njom pokušavajući je dostići, ni ne shvaćajući zapravo kamo nas vodi. No, ne postojanje cilja ne znači da ga sami ne možemo barem privremeno uobličiti. Možda je primjer Coryja Doctorowa nešto o čemu bi domaći nakladnici i autori trebali porazmisliti, nekakav privremeni cilj i ujedno novi način reklame i privlačenja publike. Možda trebamo uzeti tu tehnologiju, kada već postoji, i stvoriti njezinu svrhu, kada je već toliko nedefinirana i mutna, a dostupna. Bi li takva taktika u Hrvatskoj imala uspjeha ili su sve ovo suvišna pitanja na koja ne postoje konkretni odgovori?

Muke po žanru, dio III. July 12, 2006

Battlestar Galactica (2003.) je ime na usnama (jagodicama prstiju?) svih ljubitelja SF-a. Na forumima, web stranicama, news grupama i real life okupljalištima te čudne ljudske vrste - SF fanova - ta se serija spominje. Preporuča je se. Hvali je se. I to s razlogom.

Battlestar Galactica ima dugu i klimavu povijest. 7. srpnja 1978. godine premijerno je prikazana trosatna pilot-epizoda, s Lorneom Greeneom, Richardom Hatchom i Dirkom Benedictom u glavnim ulogama, koja je polučila veliki uspjeh. Od rujna 1978. do travnja 1979. godine na američkoj TV postaji ABC prikazana je serija od 17 epizoda, no bila je ukinuta zbog lošeg rejtinga. No, već se u siječnju 1980. na ABC-u pojavljuje spin-off - Galactica 1980. Iako je početak bio obećavajuć, dolazi do pada kvalitete te je nakon deset epizoda serija ukinuta. Mnogi je smatraju jednom od najgorih serija u povijesti SF-a. Međutim, originalna je serija s godinama stekla kultni status i bilo je nekoliko upornih, ali bezuspješnih pokušaja oživljavanja. Sve do 2003. godine i pojave trosatne miniserije Battlestar Galactica. Krenulo se ispočetka. Izbrisana je prošlost i stvorena je nova Battlestar Galactica.

U listopadu 2004. godine krenula je nova serija i do sada su prikazane dvije sezone, dok se treća očekuje na jesen ove godine. Glumački veterani poput Edwarda Jamesa Olmosa i Mary McDonnell, suvisao scenarij, odlični specijalni efekti, vrhunska režija i glazba te pomalo “retro” izgled serije, brzo su je odveli na sam vrh TV produkcije. NagraÄ‘ena je nagradom Saturn u tri kategorije: za najbolju seriju u sindikaciji, za najboljeg sporednog glumca i za najbolju sporednu glumicu. Američki je časopis Time novu Battlestar Galacticu proglasio najboljom serijom u 2005. godini. Osvojila je i nagradu Peabody, kojom se priznaje iznimno postignuće i zasluge u područjima radijskog i televizijskog programa. Naposlijetku, dobila je i Huga za najbolju dramsku seriju. A sada je nominirana i za Emmyja.

MeÄ‘utim, u kuloarima se može čuti negodovanje. Jer, unatoč svoj sili pohvala i nagrada, Battlestar Galactica može Emmyja dobiti samo za najbolju kostimografiju, najbolje vizualne efekte i/ili zvuk. Žanr joÅ¡ jednom puÅ¡i zbog toga Å¡to je žanr - i to ne samo u slučaju Battlestar Galactice. Ni ostale žanrovske serije nisu bolje proÅ¡le po pitanju nominacija: Stargate Atlantis je, primjerice, dobio nominaciju za glazbu, a Smalville za obradu zvuka. Nijedna žanrovska serija - osim Lost, koja se ionako ograÄ‘uje od žanrovske stigme - nije nominirana u nekoj “ozbiljnijoj” kategoriji. Nekima SF serije očito izgledaju i zvuče super, ali nemaju niÅ¡ta drugo za ponuditi. To je neÅ¡to s čim se stotine i tisuće fanova diljem svijeta ne bi složilo.

I dok se, unatoč Å¡ikaniranju, u svijetu željno iščekuje treća sezona, domaća će publika imati zadovoljstvo vidjeti zbog čega postoji cijela ta strka oko Battlestar Galactice. Već od jeseni bi, naime, na HRT-u trebalo početi prikazivanje miniserije i prve sezone, a priča se i o drugoj sezoni novoga serijala. Domaći se fanovi već pripremaju te je pokrenuta stranica Galactica Centar i otvoren forum, a kao Å¡to rekoh na početku, o seriji se može diskutirati na mnogim drugim domaćim forumima - poput NOSF foruma, Monitorovog foruma, foruma HRT-a, foruma Popcorn Cinema itd. Pričekajte jesen i pogledajte zaÅ¡to je Battlestar Galactica svima najbolja, “unatoč” i “usprkos” žanru!