Nije ovo Amerika… January 12, 2007

Iskon govnad. Počnimo priču o firmi koja je najveći užas i najveće govno u hrvatskoj IKAD. Do sad sam mislio da je to ve-mil, iza kojeg odma stoji hg spot, ali ne. To je iskon. Internet provider koji prodaje uslugu koja je laž. Kao prvo, počnimo s potpisivanjima ugovora i slično. 17.11., ja sam otišao u iskon internet sredit ugovor skupa sa svojim stanodavcem. Dočekao nas je ljubazan gospodin i uveo u nekakvu konferencijsku dvoranicu ili neš slično. Tamo smo potpisali ugovor na kojem je pisalo da je iskon obavezan uključiti uslugu 30 dana od potpisivanja ugovora sa strane korisnika usluge. Rekoh odlično. Uzeli mi iskon duo uslugu.

3 tjedna kasnije mene zove tip iz službe za korisnike i objašnjava mi da će mi uključit uslugu 2.1., na što mu ja govorim da to nije 30 dana, no njega to ne zanima pretjerano. Prekidamo razgovor i ja sat vremena kasnije zovem iskon internet. Dio razgovora sa mnom i odgovornom osobom, zaposlenikom iskon interneta je tekao ovako:

- Razlika između 17.11.2006- i 2.1.2007. nije 30 dana. Razlika je veća. Razumijete to? U ugovoru piše da se iskon internet obavezuje uključiti iskon duo unutar 30 dana od potpisivanja ugovora
- Gospodine, tih 30 dana, to vam je onak, okvirno. Ako u ugovoru piše 30 dana, ne znači da je to TRIDESET dana.
- Okvirno? U ugovoru? Recite, smijem ja snimku ovog razgovora publicirat na internetu? Da li je to službeni stav iskon interneta kao firme?
- Pa čujte, ne, nije, ali znate, tcom…
- Smijem li to publicirati na internetu? Da korisnici znaju kaj ih čeka s iskonom.
- Možemo vam uključiti iskon duo 19.12. u 17:30
- Hvala

Ovo je ukratko. On me svejedno pokušao nagovoriti da mi ipak uključe net 2.1. jer jebiga, moram ih razumjet jer ipak ovise o t-comu. Prvo su mi rekli da je njihova infrastruktura, onda da t-com samo drži centrale, a na kraju je ispalo da ne znaju prdnut bez t-coma.

19.12. u 17:30 dolaze 2 simpatična dečka kojima se zapravo i ne radi pretjerano, a i nije da znaju kaj rade. U iskon duo paketu se dobiva router/voice uređaj preko kojeg ide i telefon i internet i koji ne radi baš najbolje, što ćemo otkrit u nastavku. Router su oni uključili u struju, a ja konfigurirao jer oni ne znaju kako. U iskonu tvrde da oni nemaju veze s nekompetentnošću zaposlenika, jer to nisu njihovi zaposlenici. Kad sam uključio net, brzina je bila narihtana na 1024/128. Ja sam naručio 3072/512, no kad sam ih nazvao rekli su mi da je caka u tome kaj se treba čekat 24 sata da narihtaju brzinu. Rekoh dobro, ali meni je download 1.5kb u sekundi, a upload ne postoji. Tak je i bilo. Download se vukao ko krepani pingvin u pustinji a uploada nije bilo. U trenutku u kojem pišem ovaj tekst, net stalno pada, kao i u zadnjih skoro pa mjesec dana, otkad ga imam. Idući dan sam se probudio, a net nije radio, kao i dosta dana nakon toga. Brzina je i dalje bila 1.5kb/sec, a upload i dalje nije postojao. Optužili su paricu. Nekoliko puta su mi dolazili ljudi iz t-coma mjerit neki kurac. Našli su stanovitu, navodno bitnu količinu šuma u signalu i rekli da je to krivo za lošu vezu, što se poslije pokazalo kao jebena laž.

Od tog dana na dalje, provodio sam bar sat vremena dnevno na telefonu s tehničkom službom iskona, u kojoj čini se, rade mahom mentalno zaostale osobe. Naime, ne samo da su oni retardirani, da ne mogu zapamtit adresu na kojoj je adsl, da nisu u stanju pogledat na ekran broj s kojeg ih zovem i slično, nego je politika iskon interneta da se njih zove, a onda oni šalju mail tehnici. To je, kako mi je objašnjavao lik na službi za korisnike, najbrži način komunikacije. Nije brže nazvat direktno tehniku i reć im u čemu je problem, nego je jednostavnije prvo se javit oligofrenim dikobrazoidima na službi za korisnike. Eto, pišem ovaj tekst sad, krajnje iziritiran, jer je net opet počeo ne radit žešće. Točnije, ne radi uopće. Sad sam zvao jednog od njihovih talking headsa koji mi je rekao, ali gospodine, koje lampice vam rade na routeru? To uvijek jebeno pitaju. Svaki put.

Nije toliko nerijetko da net ne radi po 3 sata. Njima serviser ode na gablec ili neki kurac, a net ne radi. Za vrijeme dok net ne radi, od tehničke podrške, koja je sve, samo ne tehnička podrška jer ne samo da kurca pojma nemaju, nego nemaju ni dijagnostičke alate pred sobom možete čuti - gospodine, strpite se, javit ćemo vam se. Gospodine, mi se trudimo da sve radi. Gospodine, mi se stvarno trudimo. I onda se nitko niti trudi niti javi idućih par sati. To je iskon internet. Rekao sam im da ću im doć s bombom. Jebao sam im svima mater. Nije pomoglo.

- Dobar dan, tehnička podrška, ovdje (izmišljeno ime koje daju svojim retardima)
- Dobar dan, (korisničko ime), meni net ne radi
- Samo malo, sad ćemo vidjeti u čemu je problem. Eto, poslao sam mail održavanju. Javit ćemo vam se.

I onda prvih 10 razgovora trpiš takva sranja. Trpiš to da ti seru, lažu, jebu ti mater na fini, birokratski, usrani način. A onda više ne.

- Dobar dan, tehnička podrška, ovdje (izmišljeno ime koje daju svojim retardima)
- Dobar dan, (korisničko ime), meni net ne radi
- Samo malo, sad ćemo vidjeti u čemu je problem. Eto, posl…
- Jebem vam mater
- Molim, gospodine?
- Rekoh jebem vam mater. Milu.
- Ali gospodine, moj Å¡ef…
- Jebem i njemu mater.
- Ali gospodine, servis sada ne radi, serviser nije ovdje. Kad serviser dođ..
- Kad se serviser vrati, molim vas, recite mu da i njemu jebem mater.

Onda ni to ne pomogne. Onda si već jako lud. Nekoliko razgovora ti njima jebeš mater, ali to ne pomaže. Oni su birokratski žohari koji prodaju uslugu koju ne mogu održavat jer nemaju ni tehniku ni kompetentne zaposlenike i oni će preživjet.

- Dobar dan, tehnička podrška, ovdje (izmišljeno ime koje daju svojim retardima)
- Dobar dan, (korisničko ime), meni net ne radi
- Samo malo, sad ćemo vidjeti u čemu je problem. Eto, posl…
- Recite, čitate vi večernji list? One stranice di ljudi dođu s bombom?
- Molim?
- Uključite mi jebeni usrani net SAD, jer ću vam doć s bombom. I da, jebem vam mater.
- Gospodine, eto, ja sam poslao mail održavanju…
- Doviđenja

Njima nitko ništa ne može. Oni kradu jebeni novac od ljudi kojima usluga ne radi da bi nakupili pare da srede tehničke uvjete. Oni su jebeni šljam zemlje. Najgore govno od firme u hrvatskoj. Recimo, hgspot me pokušao sjebat samo jednom i nisam bio sretan. Ali ovi, ovi me jebu ko medveda već mjesec dana i nije im neugodno.

Puno je bilo tih razgovora. Jedan od meni dražih, s ULTIMATIVNIM jebenim idiotom tekao je ovako. Ovo je najveći idiot.

- Dobar dan, tehnička podrška, ovdje (izmišljeno ime koje daju svojim retardima)
- Dobar dan, (korisničko ime), meni net ne radi
- Samo malo, sad ćemo vidjeti u čemu je problem. Eto, posl…
- Ne, ne. Nemojte slat mail tehničkoj službi, molim vas. Pokušajte mi vi odgovorit na pitanje zašto od 3mbit koje plaćam dobivam samo megabit i pol van.
- Gospodine, NIJE VAM OVO AMERIKA.

Da mi je frajer bio ikaj bliže, žvakao bi slušalicu u koju mi je objašnjavao kako ovo nije amerika dok bi mu udarao glavom o zid, a slušalica bi se drobila između njegovih zubi i zida. Krvi bi bilo posvuda. Nitko ne bi reagirao, i pustili bi me da ga ubijem i poslije ritualno zapalim njegovo krvavo tijelo nasred ceste, plešuć ples sreće oko istog jer, nije ovo amerika.

Dođe meni t-com još jednom mijenjat kablove il neki kurac, utvrde da ništa ne mogu, da mi iskon mora dić brzinu da bi sve šljakalo i sve 5. I dignu oni meni brzinu na 7mbit, jer tada dobivam 3 van, kako su već jednom napravili, ali veza pada. I pada. I ne da se uspostavit opet. I meni iz službe za korisnike tvrde da su mi digli brzinu na 10mbit, ali da ne radi, na što ja govorim da nisu, jer da imam otvoren setup routera i da se brzina nije mijenjala. Onda mi gnom veli da to oni tako brzo mijenjaju da se to ne vidi. Jebeni supermen im radi na tehnici i svojom laserskom internet kiturinom od čelika porihtava brzinu tak moćno da se to u routeru ne vidi. Ali se vidi kad mi sruše brzinu sa 7mbit nazad na 3, od čega ja van dobijem u najboljem slučaju 2.

Jedan me mučio 45 minuta na telefon, da skrinšotam procese, postavke routera, sve. Uvjeravao me da ziher imam upaljene stvari koje nisam imao upaljene. 45 minuta me jebo ko poludjeli orangutan kvadriplegičnog polarnog medvjeda dok nisam popizdio i reko da neću više skrinšotat i slat kurca. A onda me pokušao nagovorit da se spojim kablom.

- Pokušajte se spojit kablom.
- Neću.
- Zašto?
- Platio sam wireless i želim da mi preko wirelessa radi. Neću.
- Ali samo pokušajte.
- Neću.
- Možda radi preko kabla.
- Ne zanima me, želim da radi preko wirelessa.

I onda su me nazvali iz tehničke podrške. I došli ovdje. I utvrdili da se na wirelessu gubi 30% brzine. I onda su mi rekli da će drugi dan donijet novi router. Nisu. Onda sam ja zvao. Pa mi se nitko nije javljao. Pa me nazvao neki frajer i rekao da će doć sutra. Pa nije. Onda me nazvao opet i rekao da je čitava serija thomson routera koju daju iskon duo korisnicima loša i da smanjuje brzinu za 30%.

Onda su rekli da će za koji dan napravit update firmwarea. Ali nisu. Net i dalje pada, oni se nisu javili preko tjedan dana, računi dolaze mom stanodavcu I DALJE, iako smo ih i on i ja molili da ih šalju na moju adresu, te sad tip nakon što sam ga JEDVA uvjerio da ga ne želim prevarit jer mu je prvi račun došao na adresu gdje živi opet pizdi i možebitno me želi iselit jer su mu OPET poslali nekakav račun. To je hrpa imbecila koja ne zna zapamtit dvije jebene osnovne informacije. Želim da net radi i šalji račune na OVU adresu. To je njima jebeno prekomplicirano.
Ovo kaj sam ja tu napisao je, koliko god može čudno zazvučat, skraćena verzija onoga kaj se meni događalo s iskon internetom. Oni su muljatori, pljačkaši i u krajnjoj liniji, imaju iznimno nekompetentan kadar.

I sad, ja sam lijepo zaspao i bilo mi je super kadli me probudila draga da net opet ne radi. I joÅ¡ jednom je pao nakon tog pada. Nazvao sam ih, reko frajeru da u biljeÅ¡ke o korisniku napiÅ¡e da “im jebem svima milu mater joÅ¡ jednom”, te da ne trebam niÅ¡ta drugo od njega i krenuo pisat ovo. I ovaj tekst niÅ¡ta neće promijenit, kao Å¡to nije napravila ni žalba o hgspotu. Oni i dalje muljaju, eto, danas su mi za strganu pržilicu koju sam kupio jučer dali drugu strganu pržilicu. Fantastični momci. No, jebeÅ¡ pržilicu.

Nemojte uzimat iskon duo. Glupi su, muljaju, ne znaju radit i sjebat će vas jer su jednostavno nesposobni. Nemaju tehniku, nemaju ljudstvo, nemaju niÅ¡ta, a htjeli bi bit adsl isp. Kao argument su mi jednom ponudili i “…pa kaj, ni nekim ljudima koji rade u iskonu iskon duo ne radi…”. Dno od firme.
Ne uzimajte iskon internet. I ja bi ih sad najradije tužio jer uvaljuju potrgane uređaje (zanima me koliko korisnika zna da su dobili routere koji ne rade), lažno reklamiraju, lažu na telefon, vrijeđaju korisnika i pokazuju minimum poštovanja prema korisniku. Ali sumnjam da bi mi ta tužba prošla jer su oni ti birokrati koji rade kaj žele, jer jebiga, nije ovo amerika.

Pitanje ljudima s bestselera. Zašto sam bio na naslovnici kad sam postao a sad nisam? Hvala

OFF VU - prvi broj November 19, 2006

Izašao je prvi broj književno-kulturnog e-zina OFF VU, za detaljan uvid posjetite http://off.vukovarski.org/ . Riječ je o vrlo zanimljivom prodžektu čiji rad ćemo svakako pomno pratiti, a ovdje donosimo sadržaj prvog broja i ujedno čestitamo uz želje za dug život:

Ankul uvodnik (Dalibor Jurišić)

ZABAVNO-OZBILJNA BIBLIOTEKA

- Grad (Ivana Simić Bodrožić)
- Dok sjedim u Nezakciju ili Vučedolu (Marija Škaro-Czigler)
- Zamisli (Dario Rukavina)
- Obala teče (2tref)
- Na pragu… (Ljiljana Radoljubac)
- Što ću ja tu (Dejan Tovilović)
- Angilijske kronike (Saša Brezovski)
- Amarkord (Pajo Pakšu)
- Intervju s vampirima (Dalibor Jurišić)
- Nenad/pokušaj prisjećanja (Dalibor Jurišić)
- Neizrecivo i neizrečeno (Saša Begović)
- Vladan Desnica, univerzalno poimanje sveta (Zoran Bognar)

SHOW: Morrbido

- Nightmare (Toni Morrbido)

KLJUÄŒNE RIJEÄŒI: Vodotoranj

- Bog je vodotoranj
- Psihodelični Vodotoranj
- Dobri Vodotoranj, Zli Vodotoranj
- Kita od opeke
- VVV
- VVV - izvan konkurencije

POVRATAK DRAGE BORIĆA

- Slučaj Čorba (Drago Borić)
- Drago Borić, nomadski prosvjetitelj ili kulturni terorist? (Miroslav Kirin)

DRUGI 25 FPS

- 25 FPS
- Rezanje oka i drugo
- Šarm klasičnog filma
- Vrijeme koje nije predstavljeno pokretom

IZ KOLUMBIJE

- Poezijom protiv smrti
- Vode li velike grudi u raj?
- Uvijek autsajder

OFF RUŽIČKA: Molekularna miksologija

- Jednu margaritu u tekućem dušiku, molim!
- Uvod u ‘molekularnu miksologiju
- Kemijom do boljeg pića - recepti

“Technology giveth and technology taketh away.” July 15, 2006

Elektroničke knjige - jesu li budućnost (i ujedno smrt) “klasičnih” tiskanih knjiga ili su samo joÅ¡ jedan medij koji je pronaÅ¡ao svoje mjesto u modernom načinu života? Prije nekoliko godina, s pojavom prvih e-knjiga, prognoziralo se svaÅ¡ta: od drastičnog smanjenja upotrebe papira u svakodnevnom životu do potpunog nestanka tiskanih knjiga. Kada e-knjige nisu prouzročile boom kakav se očekivao, prognostičari su okrenuli ploču i počeli predviÄ‘ati njihov polagani nestanak, marginalizaciju ili oživljavanje u nekoj prijemčivijoj budućnosti. Danas su tiskane knjige joÅ¡ uvijek svuda oko nas, papiri nam se nesmiljeno talože na stolovima i u ladicama - ormari nam pucaju od tolikih kilograma papira - ali su i e-knjige joÅ¡ uvijek tu, vrÅ¡e svoj uporni proboj u naÅ¡u tradicionalističku stvarnost.

Je li to dobro ili loÅ¡e, pitanje je sad? Hoće li e-knjige postupno proglodati svoj put do naÅ¡e svakodnevice ili će nastaviti svoj podjarmljeni suživot s običnim knjigama? Hoće li se obične i e-knjige početi nadopunjavati i možda stvoriti sasvim nov oblik književnog izričaja? Hoće li e-knjige “služiti” običnim knjigama ili će obične “služiti” e-knjigama? Hoćemo li ih ikada cijeniti jednako? Hoćemo li downloadati aleksandrijske knjižnice za koje nam neće biti potrebne police već samo diskovni prostor? Ili će knjige od papira zauvijek ostati nenadomjestive? Pitanja su na koja postoji tek pokoja futuristička spekulacija.

Danas, kada se u Hrvatskoj govori o padu interesa za kulturu i posebice knjigu, s jedne strane raste pojava e-knjiga, a s druge opstaju i ustraju piratske verzije knjiga - tj. skenirane i obraÄ‘ene knjige koje se većinom preko news grupa ili peer-to-peer programa nude za besplatni download. Cory Doctorow u svom članku “Science fiction is the only literature people care enough about to steal on the internet” na te megabajte i gigabajte piratskih knjiga gleda dobrohotno i sebe daje kao pozitivan primjer. Njegov prvi roman “Down and Out in the Magic Kingdom” moguće je u cjelosti i besplatno skinuti s interneta na njegovim osobnim stranicama. Roman bilježi preko 650 000 downloada, pa ipak tiskana je verzija već u Å¡estom izdanju! E-knjige zapravo potiču prodaju tiskanih knjiga - barem kada je SF u pitanju. Kada autor samostalno i dobrovoljno ponudi svoju knjigu besplatno putem interneta, kada joÅ¡ i dozvoli čitatelju direktnu povratnu informaciju putem bloga ili osobnih stranica, kada se čitatelj bez posrednika može upoznati s piscem i njegovim djelom, kada ga nitko ne tjera da kraj te i te priče ili tog i tog romana može saznati samo ako plati toliko i toliko, onda je i čitatelj spremniji odvojiti novac za tiskano izdanje. Jer, kaže Cory, “najveći problem SF pisca je anonimnost, a ne piratstvo”. Kad se pred nas stavi opcija da kupimo knjigu nekoga za koga nismo nikada čuli ili nam njegovo ime tek priziva neka sjećanja ili knjigu nekoga koga poznajemo osobno ili preko interneta, za koju ćemo se odlučiti? Ova je logika možda nepobitna, no je li primjenjiva i na Hrvatsku?

Nedavno sam se neugodno iznenadila kad sam na domaćoj news grupi pronašla popis piratskih e-knjiga domaćih nakladnika. Iako sam se sa skeniranim knjigama stranih autora susrela već milijun puta, to me nikada nije zasmetalo, odnosno na to nikada nisam pomislila kao na neku strašnu nepravdu. Radilo se uglavnom o djelima koje bi svatko želio pročitati i imati, ali ih iz ovih ili onih razloga nije želio ili nije mogao kupiti. Radilo se, naravno, i o dostupnosti, a na internetu je sve samo jedan klik udaljeno od tebe. No, ovaj se put radilo o domaćim izdanjima i čak nekim domaćim autorima. I to mi se učinilo jako, jako pogrešno.

Hrvati vole sve Å¡to je besplatno, sve Å¡to se dijeli, daje za džabe, uzet će na kutije, trebalo ili ne trebalo. Legalno ili ilegalno. No, razmiÅ¡ljaju li oni koji troÅ¡e sate na skeniranje tih knjiga i oni koji te knjige skidaju, kakvu medvjeÄ‘u uslugu rade domaćem izdavaÅ¡tvu? Američki će pisac možda i zaraditi pristojan novac od prodaje svoje knjige u domovini, pa i svijetu, te mu tamo neki Hrvat koji skine njegovo djelo s interneta i neće prouzročiti preveliku Å¡tetu, no koliko će zaraditi domaći autor i domaći izdavač čije se skenirane knjige besplatno rasparčavaju, a tiskane skupljaju praÅ¡inu po policama? Koliko će u budućnosti biti izdanih knjiga kao posljedica toga? Hoće li domaći čitatelj, kako tvrdi Cory, uz svoju ilegalnu knjigu biti ponukan nabaviti i legalnu? Hoće li ga činjenica Å¡to sad “poznaje” autora nagnati da se baci u taj ogroman troÅ¡ak kupovine knjige? Hoće li pomisliti da dotični autor možda nije jedan od ljubitelja besplatnog, barem kad je o njegovoj knjizi riječ - knjizi na kojoj je radio mjesecima, možda godinama, koja je dio njega samog? A Å¡to je legalnim besplatnim e-knjigama? Imaju li one ikakvu poticajnu ulogu na domaće izdavaÅ¡tvo i je li im to uopće cilj? I koja je uopće shvrha e-knjiga? Postoje li one kao alternativa samo zato Å¡to nam je takva tehnologija dostupna ili doista imaju nekakvu budućnost?

Vraćajući se polako na početak ovog teksta, u nemogućnosti sam izvesti ikakav zaključak. Tehnologija srlja naprijed, a mi kaskamo za njom pokušavajući je dostići, ni ne shvaćajući zapravo kamo nas vodi. No, ne postojanje cilja ne znači da ga sami ne možemo barem privremeno uobličiti. Možda je primjer Coryja Doctorowa nešto o čemu bi domaći nakladnici i autori trebali porazmisliti, nekakav privremeni cilj i ujedno novi način reklame i privlačenja publike. Možda trebamo uzeti tu tehnologiju, kada već postoji, i stvoriti njezinu svrhu, kada je već toliko nedefinirana i mutna, a dostupna. Bi li takva taktika u Hrvatskoj imala uspjeha ili su sve ovo suvišna pitanja na koja ne postoje konkretni odgovori?

Nickname Igra Skrivača January 20, 2006

Sociologija kao relativno mlada znanost podosta proučava iskorištavanje medijskog prostora i utjecaj medija na društvo. Sve se kvalitetno sažima u novonastale definicije izravno objašnjavajući postupke društva unutar novih trendova. Jedan ne tako novi trend među Internet korisnicima jesu Forumi. Okanimo se na tren blogova i pustimo njih za neka druga, zasebna istraživanja. Ujedno, prve asocijacije na blogove su online dnevnici. Područje net psihologije više nego net sociologije.Forumi postoje otkako je i interneta kakvog ga mi danas poznajemo pa se o toj raširenoj pojavi kao načinu međuljudske komunikacije može mnogo govoriti i s povećim vremenskim odmakom. Mnogo prije blogova, forumi su dali mogućnost ljudima da u virtualnom prostoru prezentiraju jedno drugo poimanje vlastite osobnosti. Nerijetko se dogodi da neka ličnost postane izvrnuta i sasvim oprečna pravom obličju neke osobe. Forumi s mnogo registriranih članova savršeno preslikavaju sociološku sliku društva u pravom svijetu unutar ovog virtualnog. Tako je kreacijom prvog pseudonima započela vječita igra skrivača iza jedinica i nula kojom su ljudi pokušali postići raznolike efekte. Od afirmiranja i pronalaženja prave vlastite ličnosti, do preslikavanja već izgrađenog karaktera bezbrižno dijeleći svoju intimu zajedno s ostalim maskama. Pitam se, je li se itko ikad registrirao pod vlastitim imenom i prezimenom, a da to nije bila neka parodija u pitanju? Postoje i ne nužno negativni aspekti sakrivanja iza nadimaka. Primjerice, stvaranje kreativnog, umjetničkog i idejno zanimljivog lika unutar nadimka i avatara. Stvaranje vlastitog malog svijeta koji nas štiti od realnosti. Ipak, jedan od osnovnih razloga zašto su znanstvenici donijeli tezu o asocijalnom učinku interneta na ljude. Pojedincima su forumi u nekoj mjeri služili kao ispušni ventil, a sve se više taj aspekt Internet terapije prenosi na blogove.

U takvim situacijama kad mnoštvo ljudi izmjenjuje informacije i razgovara, veoma je zanimljivo promatrati reakcije većine ljudi na pojedine elemente.

Prije podosta vremena na jednom od najvećih hrvatskih foruma, dotična je korisnica iskoristila samilost ostalih članova foruma tako što je hinila nepoznatu bolest, a zapravo je istraživala kako će se ljudi prema njoj ponašati. Osobe ostanu povrijeđene kad uvide da su dio nečijeg istraživanja, no oni širokogrudniji pretrpe takve stvari u cilju razvitka znanosti. Ako znamo da su ponekad deseci ljudi ubijani poradi istraživanja, onda ovo i nije tako strašna činjenica.

Igra skrivača ponekad dosegne jednu zanimljivu, kompleksnu razinu u kojoj nastaju likovi različitih ili istih profila. Primjerice, nečiji klon se vrlo brzo može detektirati poznavajući način na koji pojedinac inače piše. Zapravo, ovoj igri skrivača stavljam ironičan predznak jer su riječi ogoljene i same, bez fizičkih karakteristika zbog kojih ponekad donosimo krive zaključke. Sakrivajući se u masi Internet korisnika, svaki od nas otvara svoju unutrašnjost vjerojatno više nego što to čini u vanjskom svijetu. Zbog toga su forumi i psiholozima i sociolozima veoma pogodno i plodonosno tlo koje vrijedi istraživati. Zapravo, mnogo se toga o ljudima može naučiti putem promatranja i sudjelovanja u forumima, a ponekad nije za zamjeriti sadistima koji često iza određene krinke manipuliraju većim brojem ljudi. Tko zna, ako se ponekad zabavimo na taj način ni na čiju štetu, možda se tada smanji broj stvarnih, povrijeđenih osjećaja. Ili pak dijelova tijela.

Rekao bih da gdje ima ljudi ima i sociologije, ali vjerujem da era proučavanja online efekata koji se ocrtavaju u stvarnom životu ili pak njime uzrokuju tek dolazi.

Objavljeni brojevi povezani s dialerima December 30, 2005

Kako saznajemo, s ciljem da se zaÅ¡tite korisnici telekomunikacijskih usluga svih mrežnih grupa, Hrvatska agencija za telekomunikacije od danas javno, na svojoj web stranici - www.telekom.hr, objavljuje popis rizičnih brojeva, za koje je utvrÄ‘eno postojanje osnovane sumnje u povezanosti s “dialerima”.Ako vas zanima koji su to brojevi, evo linka na tabelu.

Skarabej.com December 29, 2005

Skarabej (lat. Scarabeus, eng. Scarab) je vrsta kukca kornjaÅ¡a koji pripada velikoj porodici Scarabaeidae koju čine oko 30, 000 različitih vrsta skarabeja, a rasprostranjeni su po cijelom svijetu. Ne, ne, ovo nije članak o kukcima. Ovo je članak o istoimenoj web stranici, nemalo drugačijoj od ostalih. Naime, na njoj se predstavljaju stare fotografije. Autori su doÅ¡li na (neki će reći ludu) ideju jednostavno zbog ljubavi prema starim fotografijama. ‘Iako skupljamo, nismo kolekcionari.’, vele. ‘Želimo stvoriti arhiv sjećanja na nepoznate ljude i dogaÄ‘aje i učiniti ih pristupačnim svima koji to žele. Nema sumnje, svi ćemo jednom biti na zaboravljenim, starim obiteljskim fotografijama.’ I imaju pravo. Možda je riječ o sasvim Å¡aÅ¡avoj zanimaciji, no ono Å¡to zaboravljeno leži na vaÅ¡im tavanima i u praÅ¡njavim kutijama za cipele, s vremenom poprima sve sentimentalniju vrijednost.

Stoga, klikom na Skrabej.com!

Google Earth - guglajte po plavom planetu December 28, 2005

Odmah na početku, ograda - kad ugledate tekst nižepotpisanog autora u tehnološkoj, NET ili sličnoj rubrici, odmah prekrižite svaku nadu u stručnost i ekskluzivnost teksta. Ovo je za one koji najmanje znaju i koji sve saznaju zadnji. Jer ima i takvih.Dok se opterećujemo osjećajem gubljenja privatnosti u ovom današnjem svijetu, u kojem nas i za najbanalnije stvari traže podatke poput zvanja, zanimanja, JMBG-a, broja cipele i horoskopskog podznaka, te popunjavaju tri do četiri kategorije vezane uz čistokrvnost našeg nacionalnog i religijskog pedigrea, na Internetu možemo naći satelitsku sliku čitave zemljine kugle.

Do kojih detalja sliku, pitate se vi.

Do tih da bez problema možete reći ‘A lijepo sam joj rekao da se auto nikad ne parkira na tom mjestu pored kontejnera! Ljubavi, doÄ‘i malo ovamo da vidiÅ¡ neÅ¡to!’. A ako je to dostupno najÅ¡iroj populaciji, onda možemo biti prilično sigurni da Veliki brat danas, putem satelita, može i kroz zidove lako vidjeti koliko nam je uredan seksualni život.

Za guglanje plavim planetom potrebno je imati relativno pristojnu mašineriju i dobru vezu na Net. Krenite od http://earth.google.com/, a samo klik dalje, konkretno ovdje, možete pronaći podatke o svim softverskim i hardverskim pretpostavkama koje vam trebaju, te u roku nedugo skinuti besplatnu verziju Google Earth-a, a koji dalje sve radi umjesto vas. Radi se o ˝kombinaciji satelitskih snimaka, mapa i snage Google Search-a˝, a ista vam omogućuje da bilo koje mjesto na zemlji dobro promotrite s vlastitog kauča. Ošamućujuće.

Razno-razne zabiti koje ćete možda prvo pohrliti vidjeti, tipa rodno selo vaÅ¡e babe u Dalmatinskoj Zagori, nisu ponuÄ‘ene u tako sjajnoj rezoluciji, ali su gradovi zato nevjerojatni, osobito poznate europske i svjetske metropole. Možete se poigrati s raznim opcijama, od kojih je npr. osobito korisno ispisivanje naziva ulica. Svaki pacijent obično prvo pregleda sve mainstream destinacije, a nakon toga, kad postane ovisan, krene tražiti sve Å¡to ga je ikad zanimalo. TakoÄ‘er ga zabavlja igra pogaÄ‘anja ‘kada je ovo snimljeno?’, uz pomoć natuknica poput evo tu je bila vrba koja posječena je 2002., znači mora bit nakon toga ili ona kilometarska jama s dizalicom joÅ¡ je tu, znači svakako prije 2004.

Nakon toga ostaje jedino plaćati računčiće, a koliko će biti veći zbog vaših ˝putovanja˝, to još nisam stigla proučiti. S obzirom na to da nije mala stvar crpiti momentalno položaj autiju na parkiralištu jedan tren u Boise, Illinois, a drugi u Brnaze, Hrvatska, vjerujem da podaci, a time i kunice, putuju ko šašavi. Ali svakako vrijedi probati.

Ako još niste, pa sad odlučite da je pravo vrijeme, učinite mi uslugu - nakon New Yorka i Pariza pogledajte kako iz zraka izgleda Oklahoma city. Novozagrebački neboderi će vam se odjednom učiniti rajem na zemlji.

Spamm blogovi napadaju December 27, 2005

Broj blogova u svjetskoj blogosferi dnevno se poveća za otprilike 80 000 tisuća. Shodno tome, nije nelogično da se povećava i broj splogova – online dnevnika spammera koji svoje komercijalne i najčešće neželjene poruke šire putem blog servisa. Analiza koju je provela Umbria Communications pokazuje da čak 2,7 milijuna od ukupnog broja od 20,3 milijuna (drugim riječima, svaki peti blog na svijetu) blogova nisu ništa drugo doli klasičnog oblika spamma. Splogovi nastaju kao i ostali spamm; isključivo u marketinške svrhe često izazivajući zagušenje naših poštanskih sandučića, a ne služeći zapravo ni čemu.