Plan B - ljetni broj July 17, 2007

Izašao je dugo očekivani Plan B, najbolje da ga predstavi jedan od tvoraca projekta - Borja.
Pa kaže:
Prvih 47 stranica su kratke stvari, max dvije stranice i riječ je o nekakvih tridesetak rubrika. Na primjer, u rubrici Gdje su Å¡to rade, kucamo na vrata zaboravljenih asova :) Zapravo, tražimo odgovor na pitanje gdje su neki ljudi koji su nam bili kul, nekada. Ili, imamo Blogroll rubriku gdje jedan bloger iz svog blogrolla izvlači deset blogera koje čita i objaÅ¡njava zaÅ¡to ih prati. Tu su i Rispekt (txt o nekome tko nam je kul), Vodič za geekove (u ovom smo broju odabrali top 10 lokacija u hr za geekove), Priča se o…(kako ime kaže, neÅ¡to o čemu se priča) i slične, male rubrike.
Nakon toga slijede veće teme. Otvaramo s temom Kako nastaje festival,a riječ je dakako o Motovun film festivalu. Ljudi koje nikada ne vidite u medijima, a bez kojih festival ne bi funkcionirao (ili barem ne tako dobro) govore o festivalu. Iza toga idu Najmoćnije hrvatske internetske zajednice ;) Sanja Radović i ja, oboje s duugoogooodišnjim surferskim iskustvom, odabrali smo osam domaćih communitya koje utječu na naše i vaše živote iako možda nismo članovi. One dakle, koje su proširile svoj utjecaj van vlastitih ip adresa. Da malo opustimo stvar, nakon te teme, odabrali smo 25 siteova za ubijanje vremena i dali 32,3 dobre ideje za ljeto.
Na 14 stranica zatim, ide tema broja, na koju sam vrlo ponosan - Pop Kultura u Hrvata. Prošli smo posljednjih šest desetljeća i u svakom odabrali devet najznačajnijih stvari (događanja, ljudi, ovog onog) a čiji se utjecaj proširio i na ostala desetljeća ili je to nešto nekako utjecalo na razvoj pop kulture u nas.
Još tema nakon Pop kulture - o hypeu koji je Apple stvorio iPhoneom (divna marketinška priča teška 400 milijuna dolara) te ona o novoj Zemlji koju ćemo možda naseliti jednog dana (i još nekim space sitnicama).
Slijede stalne rubrike. Defaultno, imaju 2 stranice, a ovisno o temama mogu rasti i na viÅ¡e. Tu su dakle Startup (o ulaganjima, dionicama, kompanijama) unutar koje se nalazi i tema o “zelenim” kompanijama, Hi tech na desetak stranica (u ovom broju o mobilnoj multimediji, digitalnoj glazbi, broadbandu), Blogosfera (moja rubrika!:), 2.0 (takoÄ‘er), Glazba (Kožul o Nu raveu i najnovijim cool singlovima)+ tema o Funku.
JoÅ¡ su tu rubrike Film, gdje ćete čitati o filmu I’m Cbyorg but thats ok Park Chan wooka ili vidjeti mapu ljetnih kina u nas, TV (odličan tekst o celebrealityu, dobrim serijama, carveru), Sex, Dizajn (najbolje dizajnirani proizvodi ikada +), Knjiga (Ire o Heinlenu i gadgetima koje je predividio)…
I moram napomenuti kako se YouTube dosta spominje ;) trebalo bi izračunati točno koliko puta, ali definitivno previše, ja sam kriv za to ;)

A ovako to nekako izgleda po stranicama

3 ÄŒemu sve
8 24/7
20 LUSCHaonica
21 Rispekt!
22 R&D
23 Planet Zemlja Zove
24 Ideja
25 Kako ovo?
26 Infopunkt
27 Vodič za geekove
28 Mapa
30 Gadgeti
32 Jučer, danas, sutra
33 Gdje su, Å¡to rade
34 Food
36 Priča se o…
37 Retro/2025
38 WTF/CC mjeseca/24 frameova slave
39 Kliknite i mi smo/ dot.com/.hr/flat rate
40 Blogroll
41 Gamer
42 Čitaj, Gledaj, Slušaj
43 Electrochic/Playlista/Glazba je put do sreće
44 Planner
46 Mali test
47 Bios

TEMA BROJA
70 Pop kultura u Hrvata
Koji točno najvažniji događaji u proteklih šest desetljeća? Prošli smo ih redom, savjetovali se sa starijom generacijom, bivšim urednicima eminentnih izdanja, literaturom i odabrali za svako desetljeće one koji su utjecali na život kakav poznajemo

TEME
48 Kako nastaje festival
Tajna čuvana devet godina, konačno je razotkrivena! Otkrili smo kako nastaje Motovun film festival, tko su ključni ljudi i koliko traju pripreme. Tu je naravno i set nikad ispričanih anegdota

55 Najmoćnije hrvatske internetske zajednice
Dokumenti koje nikada ne bi vidjeli, video zapisi koji su baš tamo objavljeni, gomila korisnika i 8 najmoćnijih Internet zajednica. Kreiraju često našu stvarnost a da je toga malo tko svjestan

60 25 siteova za ubijanje vremena
Senzacionalno i ekskluzivno! Samo za one koji su ljeto odlučili provesti surfajući Internetom, a ne na kakvom lijepom valu, odabrali smo 25 siteova koje vrijedi posjetiti

64 33,2 dobrih ideja za ljeto
Od stotinu i sitno ideja koje smo imali, morali smo izdvojiti 33,2. Sve redom, male dobre ljetne ideje koje će vam uljepšati ljeto, naravno

84 U potrazi za svetim buzzom
Kompanija Apple kreirala je iPhone hype težak 400 milijuna dolara, izračunala je marljiva ekipa sa Harvarda. Istražili smo kako je taj buzz nastajao

88 Planet poput Zemlje
Jednog dana, tek na 20 svjetlosnih godina od Zemlje, na planetu Gliese 581c, živjeti će nove generacija. Otkriće Gliese jedan je od najvažnijih događaja u istraživanju svemira ove godine

STALNE RUBRIKE

Startup
92 Starup
94 Zelenom tehnologijom do zelenih novčanica

Hi Tech
97 Jawbone
98 Mobilna multimedija
102 Top 10 multimedijalnih telefona
104 Broadband naš svagdašnji
106 Digitalna glazba za hi-fi čistunce

Blogosfera
108 Hororr.hr + trikovi&tajne
109 Mejs u gradu + Twitter

2.0
110 Blogorola + Život na YouTubeu
111 Tulumarka

Glazba
112 Nu Rave
113 Aktualni singlovi
114 Funk uzvraća udarac

Film
118 Park Chan Woo
120 Simpsoni & Fur: An Imaginary Portrait of Diane Arbus
121 Ljetna kina

TV
122 Dinastije oko nas + Upali/Ugasi/Prebaci + Junak mjeseca
122 Joost

Seks
126 Zaštita je pola zdravlja + Teško stanje p0rn industrije
128 Top 10 plaža + iGasm

Dizajn
130 Događanja
131 Filip Filković, Kunstterrorist
132 Najveće dizajnerske uspješnice

Knjiga
134 Robert E.Heinlen
135 Longtail & Mavericks at Work

Putovanja
136 Pinklec na rame, put po noge

Aktivizam & renesansa
138 Vodeni svijet

Demode na mode
140 Mima Simić

borja.org

Nije ovo Amerika… January 12, 2007

Iskon govnad. Počnimo priču o firmi koja je najveći užas i najveće govno u hrvatskoj IKAD. Do sad sam mislio da je to ve-mil, iza kojeg odma stoji hg spot, ali ne. To je iskon. Internet provider koji prodaje uslugu koja je laž. Kao prvo, počnimo s potpisivanjima ugovora i slično. 17.11., ja sam otišao u iskon internet sredit ugovor skupa sa svojim stanodavcem. Dočekao nas je ljubazan gospodin i uveo u nekakvu konferencijsku dvoranicu ili neš slično. Tamo smo potpisali ugovor na kojem je pisalo da je iskon obavezan uključiti uslugu 30 dana od potpisivanja ugovora sa strane korisnika usluge. Rekoh odlično. Uzeli mi iskon duo uslugu.

3 tjedna kasnije mene zove tip iz službe za korisnike i objašnjava mi da će mi uključit uslugu 2.1., na što mu ja govorim da to nije 30 dana, no njega to ne zanima pretjerano. Prekidamo razgovor i ja sat vremena kasnije zovem iskon internet. Dio razgovora sa mnom i odgovornom osobom, zaposlenikom iskon interneta je tekao ovako:

- Razlika između 17.11.2006- i 2.1.2007. nije 30 dana. Razlika je veća. Razumijete to? U ugovoru piše da se iskon internet obavezuje uključiti iskon duo unutar 30 dana od potpisivanja ugovora
- Gospodine, tih 30 dana, to vam je onak, okvirno. Ako u ugovoru piše 30 dana, ne znači da je to TRIDESET dana.
- Okvirno? U ugovoru? Recite, smijem ja snimku ovog razgovora publicirat na internetu? Da li je to službeni stav iskon interneta kao firme?
- Pa čujte, ne, nije, ali znate, tcom…
- Smijem li to publicirati na internetu? Da korisnici znaju kaj ih čeka s iskonom.
- Možemo vam uključiti iskon duo 19.12. u 17:30
- Hvala

Ovo je ukratko. On me svejedno pokušao nagovoriti da mi ipak uključe net 2.1. jer jebiga, moram ih razumjet jer ipak ovise o t-comu. Prvo su mi rekli da je njihova infrastruktura, onda da t-com samo drži centrale, a na kraju je ispalo da ne znaju prdnut bez t-coma.

19.12. u 17:30 dolaze 2 simpatična dečka kojima se zapravo i ne radi pretjerano, a i nije da znaju kaj rade. U iskon duo paketu se dobiva router/voice uređaj preko kojeg ide i telefon i internet i koji ne radi baš najbolje, što ćemo otkrit u nastavku. Router su oni uključili u struju, a ja konfigurirao jer oni ne znaju kako. U iskonu tvrde da oni nemaju veze s nekompetentnošću zaposlenika, jer to nisu njihovi zaposlenici. Kad sam uključio net, brzina je bila narihtana na 1024/128. Ja sam naručio 3072/512, no kad sam ih nazvao rekli su mi da je caka u tome kaj se treba čekat 24 sata da narihtaju brzinu. Rekoh dobro, ali meni je download 1.5kb u sekundi, a upload ne postoji. Tak je i bilo. Download se vukao ko krepani pingvin u pustinji a uploada nije bilo. U trenutku u kojem pišem ovaj tekst, net stalno pada, kao i u zadnjih skoro pa mjesec dana, otkad ga imam. Idući dan sam se probudio, a net nije radio, kao i dosta dana nakon toga. Brzina je i dalje bila 1.5kb/sec, a upload i dalje nije postojao. Optužili su paricu. Nekoliko puta su mi dolazili ljudi iz t-coma mjerit neki kurac. Našli su stanovitu, navodno bitnu količinu šuma u signalu i rekli da je to krivo za lošu vezu, što se poslije pokazalo kao jebena laž.

Od tog dana na dalje, provodio sam bar sat vremena dnevno na telefonu s tehničkom službom iskona, u kojoj čini se, rade mahom mentalno zaostale osobe. Naime, ne samo da su oni retardirani, da ne mogu zapamtit adresu na kojoj je adsl, da nisu u stanju pogledat na ekran broj s kojeg ih zovem i slično, nego je politika iskon interneta da se njih zove, a onda oni šalju mail tehnici. To je, kako mi je objašnjavao lik na službi za korisnike, najbrži način komunikacije. Nije brže nazvat direktno tehniku i reć im u čemu je problem, nego je jednostavnije prvo se javit oligofrenim dikobrazoidima na službi za korisnike. Eto, pišem ovaj tekst sad, krajnje iziritiran, jer je net opet počeo ne radit žešće. Točnije, ne radi uopće. Sad sam zvao jednog od njihovih talking headsa koji mi je rekao, ali gospodine, koje lampice vam rade na routeru? To uvijek jebeno pitaju. Svaki put.

Nije toliko nerijetko da net ne radi po 3 sata. Njima serviser ode na gablec ili neki kurac, a net ne radi. Za vrijeme dok net ne radi, od tehničke podrške, koja je sve, samo ne tehnička podrška jer ne samo da kurca pojma nemaju, nego nemaju ni dijagnostičke alate pred sobom možete čuti - gospodine, strpite se, javit ćemo vam se. Gospodine, mi se trudimo da sve radi. Gospodine, mi se stvarno trudimo. I onda se nitko niti trudi niti javi idućih par sati. To je iskon internet. Rekao sam im da ću im doć s bombom. Jebao sam im svima mater. Nije pomoglo.

- Dobar dan, tehnička podrška, ovdje (izmišljeno ime koje daju svojim retardima)
- Dobar dan, (korisničko ime), meni net ne radi
- Samo malo, sad ćemo vidjeti u čemu je problem. Eto, poslao sam mail održavanju. Javit ćemo vam se.

I onda prvih 10 razgovora trpiš takva sranja. Trpiš to da ti seru, lažu, jebu ti mater na fini, birokratski, usrani način. A onda više ne.

- Dobar dan, tehnička podrška, ovdje (izmišljeno ime koje daju svojim retardima)
- Dobar dan, (korisničko ime), meni net ne radi
- Samo malo, sad ćemo vidjeti u čemu je problem. Eto, posl…
- Jebem vam mater
- Molim, gospodine?
- Rekoh jebem vam mater. Milu.
- Ali gospodine, moj Å¡ef…
- Jebem i njemu mater.
- Ali gospodine, servis sada ne radi, serviser nije ovdje. Kad serviser dođ..
- Kad se serviser vrati, molim vas, recite mu da i njemu jebem mater.

Onda ni to ne pomogne. Onda si već jako lud. Nekoliko razgovora ti njima jebeš mater, ali to ne pomaže. Oni su birokratski žohari koji prodaju uslugu koju ne mogu održavat jer nemaju ni tehniku ni kompetentne zaposlenike i oni će preživjet.

- Dobar dan, tehnička podrška, ovdje (izmišljeno ime koje daju svojim retardima)
- Dobar dan, (korisničko ime), meni net ne radi
- Samo malo, sad ćemo vidjeti u čemu je problem. Eto, posl…
- Recite, čitate vi večernji list? One stranice di ljudi dođu s bombom?
- Molim?
- Uključite mi jebeni usrani net SAD, jer ću vam doć s bombom. I da, jebem vam mater.
- Gospodine, eto, ja sam poslao mail održavanju…
- Doviđenja

Njima nitko ništa ne može. Oni kradu jebeni novac od ljudi kojima usluga ne radi da bi nakupili pare da srede tehničke uvjete. Oni su jebeni šljam zemlje. Najgore govno od firme u hrvatskoj. Recimo, hgspot me pokušao sjebat samo jednom i nisam bio sretan. Ali ovi, ovi me jebu ko medveda već mjesec dana i nije im neugodno.

Puno je bilo tih razgovora. Jedan od meni dražih, s ULTIMATIVNIM jebenim idiotom tekao je ovako. Ovo je najveći idiot.

- Dobar dan, tehnička podrška, ovdje (izmišljeno ime koje daju svojim retardima)
- Dobar dan, (korisničko ime), meni net ne radi
- Samo malo, sad ćemo vidjeti u čemu je problem. Eto, posl…
- Ne, ne. Nemojte slat mail tehničkoj službi, molim vas. Pokušajte mi vi odgovorit na pitanje zašto od 3mbit koje plaćam dobivam samo megabit i pol van.
- Gospodine, NIJE VAM OVO AMERIKA.

Da mi je frajer bio ikaj bliže, žvakao bi slušalicu u koju mi je objašnjavao kako ovo nije amerika dok bi mu udarao glavom o zid, a slušalica bi se drobila između njegovih zubi i zida. Krvi bi bilo posvuda. Nitko ne bi reagirao, i pustili bi me da ga ubijem i poslije ritualno zapalim njegovo krvavo tijelo nasred ceste, plešuć ples sreće oko istog jer, nije ovo amerika.

Dođe meni t-com još jednom mijenjat kablove il neki kurac, utvrde da ništa ne mogu, da mi iskon mora dić brzinu da bi sve šljakalo i sve 5. I dignu oni meni brzinu na 7mbit, jer tada dobivam 3 van, kako su već jednom napravili, ali veza pada. I pada. I ne da se uspostavit opet. I meni iz službe za korisnike tvrde da su mi digli brzinu na 10mbit, ali da ne radi, na što ja govorim da nisu, jer da imam otvoren setup routera i da se brzina nije mijenjala. Onda mi gnom veli da to oni tako brzo mijenjaju da se to ne vidi. Jebeni supermen im radi na tehnici i svojom laserskom internet kiturinom od čelika porihtava brzinu tak moćno da se to u routeru ne vidi. Ali se vidi kad mi sruše brzinu sa 7mbit nazad na 3, od čega ja van dobijem u najboljem slučaju 2.

Jedan me mučio 45 minuta na telefon, da skrinšotam procese, postavke routera, sve. Uvjeravao me da ziher imam upaljene stvari koje nisam imao upaljene. 45 minuta me jebo ko poludjeli orangutan kvadriplegičnog polarnog medvjeda dok nisam popizdio i reko da neću više skrinšotat i slat kurca. A onda me pokušao nagovorit da se spojim kablom.

- Pokušajte se spojit kablom.
- Neću.
- Zašto?
- Platio sam wireless i želim da mi preko wirelessa radi. Neću.
- Ali samo pokušajte.
- Neću.
- Možda radi preko kabla.
- Ne zanima me, želim da radi preko wirelessa.

I onda su me nazvali iz tehničke podrške. I došli ovdje. I utvrdili da se na wirelessu gubi 30% brzine. I onda su mi rekli da će drugi dan donijet novi router. Nisu. Onda sam ja zvao. Pa mi se nitko nije javljao. Pa me nazvao neki frajer i rekao da će doć sutra. Pa nije. Onda me nazvao opet i rekao da je čitava serija thomson routera koju daju iskon duo korisnicima loša i da smanjuje brzinu za 30%.

Onda su rekli da će za koji dan napravit update firmwarea. Ali nisu. Net i dalje pada, oni se nisu javili preko tjedan dana, računi dolaze mom stanodavcu I DALJE, iako smo ih i on i ja molili da ih šalju na moju adresu, te sad tip nakon što sam ga JEDVA uvjerio da ga ne želim prevarit jer mu je prvi račun došao na adresu gdje živi opet pizdi i možebitno me želi iselit jer su mu OPET poslali nekakav račun. To je hrpa imbecila koja ne zna zapamtit dvije jebene osnovne informacije. Želim da net radi i šalji račune na OVU adresu. To je njima jebeno prekomplicirano.
Ovo kaj sam ja tu napisao je, koliko god može čudno zazvučat, skraćena verzija onoga kaj se meni događalo s iskon internetom. Oni su muljatori, pljačkaši i u krajnjoj liniji, imaju iznimno nekompetentan kadar.

I sad, ja sam lijepo zaspao i bilo mi je super kadli me probudila draga da net opet ne radi. I joÅ¡ jednom je pao nakon tog pada. Nazvao sam ih, reko frajeru da u biljeÅ¡ke o korisniku napiÅ¡e da “im jebem svima milu mater joÅ¡ jednom”, te da ne trebam niÅ¡ta drugo od njega i krenuo pisat ovo. I ovaj tekst niÅ¡ta neće promijenit, kao Å¡to nije napravila ni žalba o hgspotu. Oni i dalje muljaju, eto, danas su mi za strganu pržilicu koju sam kupio jučer dali drugu strganu pržilicu. Fantastični momci. No, jebeÅ¡ pržilicu.

Nemojte uzimat iskon duo. Glupi su, muljaju, ne znaju radit i sjebat će vas jer su jednostavno nesposobni. Nemaju tehniku, nemaju ljudstvo, nemaju niÅ¡ta, a htjeli bi bit adsl isp. Kao argument su mi jednom ponudili i “…pa kaj, ni nekim ljudima koji rade u iskonu iskon duo ne radi…”. Dno od firme.
Ne uzimajte iskon internet. I ja bi ih sad najradije tužio jer uvaljuju potrgane uređaje (zanima me koliko korisnika zna da su dobili routere koji ne rade), lažno reklamiraju, lažu na telefon, vrijeđaju korisnika i pokazuju minimum poštovanja prema korisniku. Ali sumnjam da bi mi ta tužba prošla jer su oni ti birokrati koji rade kaj žele, jer jebiga, nije ovo amerika.

Pitanje ljudima s bestselera. Zašto sam bio na naslovnici kad sam postao a sad nisam? Hvala

Hgspot smeća July 10, 2006

Hgspot. Dućan u kojem kupujem od njegovih samih početaka, kad je bio dućan užasa u garaži. 2×2 prostorijica u središću onda. Pa recimo, radio sam s jednim od osnivača dotične firme kad sam Å¡vercao compove. Veli da su imali ovak Å¡emu. Naruči se 2 Å¡lepera modema za koje se pouzdano zna da rade bluescreen po spajanju, po ekstremno niskoj cijeni koja je bila brijem pola dolara po komadu, i onda ih se dila po, brijem da je cijena bila 100 kn, nebitno. Ljudi su dolazili k njima i tukli ih, doslovno. A-a, nije pomoglo. Odgovor odgovornih bio jest da treba skinut drivere s neta, novu verziju. S neta na koji se ne može, jer modem ruÅ¡i win. I tak, prolazile su godine, a ja sam se nasluÅ¡avao tragičnih i tužnih priča svjedoka i žrtava prijevare ljudi iz hgspota. No, mene to nije pretjerano jebalo. Kad sam Å¡vercao compove, kod njih sam kupovao procesore, jer nakon kaj su si (navodno) zapalili skladiÅ¡te puno amd-a, cijena amd-a kod njih je bila neusporedivo povoljnija nego kod bilo kojeg od Å¡vercera i kvartovskog dobavljača. Jednostavno su bili najjeftiniji, a svaku neispravnu komponentu su mi zamijenili u roku odmah. Da, bilo je naporno čekat u podrumu, pa nakon 45 minuta čut kak zapravo eh, nemaju viÅ¡e tih napajanja, pa dal bi neki cd-rom u zamjenu. Reko ok, je princip ‘oćeÅ¡ žvaku umjesto kusura’ ali dobro, nisu tolika stoka. I tak, godine su prolazile, ljudi su dobivali živčane slomove, ali ja sam bio miran. PotroÅ¡io sam gomile para tamo, kao i moja familija, nikad nije nikakvih problema s njima bilo.

No, valjda su i kod mene morali upotrijebit pravilo i bit cigani nad ciganima, nakon godina korektnosti. Ok, relativne korektnosti. Kao što rekoh, ja sam bio ok s njima iako sam tu i tam bio svjedok nekorektnog sranja, no zatvarao sam trzajuće oko pred istim, te čak reklamirao dotičnu firmu, jer nisam s njima imao većih pizdarija, što je bila valjda nevjerojatna iznimka. Dakle, kupio sam mobitel. Mobitel koji je na kraju ispao žešće sranje zapravo, ali nakon kaj mi je zadnji uspio upast u wc tijekom pokušaja spuštanja vode nakon nužde broja 2, reko jebemu mater, kupim mobitel do dva godišnje, i uvijek kupim jeftino sranje, ovaj put oću kvalitetan telefon koji će potrajat bar 3 godine, kao što su nokie 3310 onomad činile. Ne znajuć ono što sad znam, a to je da je nokia otišla u krasan kurac u zadnjih godinu dana jer izdaju više modela nego kaj mogu popratit kvalitetnim softwareom, izabrah nokiu. 6131. Reko ok, nije jeftina, ali ima sve potrebne điđe. Kartice do 2 gb, neke tamo media playere, sve mogu u džepu imat. I tak, za idućih par godina i više nego tražim od mobitela. Odlično.

Iskoristit ću ovu priliku i da nabrzaka recenziram mobitel. Mobitel ima po običaju za nokiu, jako pametno ureÄ‘en software, jako brzo pristupa svemu, fini media player, odličan zvuk, ali ta divna 1.3mpix kamera je sranje. Ne da je loÅ¡a, baÅ¡ je jebeno sranje od kamere. Siemens, koji prezirem i koji je zavrÅ¡io u wc-u imao je bolju kameru. SE f500i je imao bolju kameru. Pod umjetnim svijetlom, kamera nokie 6131 jednostavno jako voli na 30% slike postavit zelene točkice. Ono, kockasto, zeleno, loÅ¡e vidljivo, katastrofa. Sad držim u ruci nokiu 6630 smartphone koja je isto 1.3mpix, ali je kamera NEUSPOREDIVO bolja. K tome kućiÅ¡te djeluje izuzetno krhko, i ne bi ju preporučio nikome kome stvari vole ispadat iz ruku. No, rekoh kad sam ju već uzeo, pogledat ću dobre strane, a to je jeben zvuk, lako koriÅ¡tenje i mogućnost proÅ¡irenja do 2gb. Nisam se pretjerano žalio zapravo, do momenta…do momenta kad sam skužio da iako sam bateriju propisno formirao, ista drži manje od jednog dana. U uputama su mi napisali da pričekam par dana, da bude ona. I čekam ja par dana. I ona niÅ¡ta. Kak sam radio ko serviser tih sranja, nije prvi put da sam u ruci držao aparat koji poradi nekakvog kurÅ¡lusa sisa viÅ¡e struje nego bi trebao. I da, bluetooth je jako volio prekidat. BaÅ¡ jako jako.

I uzeo ja mob te ga odnio u hgspot. Reko dragi hgspoćani, ovaj aparat je neispravan, molit ću drugi. Prema zakonu o zaštiti potrošača, na drugi imam pravo. To vam, dragi ljudi, piše u toj knjižici koju sam fotokopirao u narodnim novinama, članak 410. Pogledat ću točno kak se zove. Uglavnom, novi mob. Vele oni a-a, nema novog aparata, to morate rješavat sa mobisom koji je uvoznik i serviser. Reko gledajte, oni su odgovorni prema vama, vi prema meni. Ja veze sa mobisom nemam, nit želim imat. Kupio sam novi aparat koji je ispao neispravan i novi aparat za isti želim dobit. Ma kakvi. Držali su nas jedno 2 sata tamo, svako malo mijenjajuć razlog iz kojeg mi novi aparat ne mogu dat. Prvo sam prekasno došao. Onda nemaju više taj model. Reko super, dajte mi neki drugi. Onda sam ga sigurno ja oštetio. I daju oni meni drugu bateriju, ignorirajuć to kaj im govorim da mi puca kurac za bateriju, da je mob neispravan i da želim drugi. Iznimno drska, bezobrazna, nestručna i ne toliko inteligentna bagra. Da ne spominjem da su frajeru koji je skupa sa mnom bio u servisu rekli da mu particioniranje diska na lapu i ugradnja dvdrw uređaja košta 3 - 4 tisuće kuna, s tim da kod particioniranja moraju pobrisat čitav disk. Valjda to rade sa installom od wina, nisu čuli za partition magic. Jebeš ti kupnju programa, pa oni su samo servis techno MEGAstorea. Debili. A i ugradnja dvdrw zacijelo košta 4 soma, nije da možeš čitav lap sa dvdrw ugrađenim kupit za tu lovu.

I daju oni meni novu bateriju i otprave me. Reko ok, ovak ću bar dokazat da sam u pravu. Naravno, baterija, koju sam dobio već do pola napunjenu je po punjenju izdržala 18 sati (na standbyu, bez media playera i sranja) i ja sam se vratio vratit mobitel, prethodno se konzultiravši (nekoliko puta) s čovjekom iz društva za zaštitu potrošača. Isti mi je rekao da odem u hgspot do gospodina Nikšića koji je šef reklamacija i da će mi mobitel biti zamijenjen. Ok. Odem ja tam. Dolazi neki drugi lik, govori da je Nikšić na sastanku i u startu mi govori da mi mob ne može bit zamijenjen. Ja pizdim. Bio je bahat, elokventan ko azijska riba sabljarka sa touretteovim sindromom i izgledao je antipatično. Ono, u startu me odjebo. Ja mu govorim kak mob NE radi, a on mi govori da odem u mobis. Reko, ja nemam nikakve jebene veze s mobisom, to je VAŠ posao, vi ste odgovorni prema meni kao prodavač, ne interesira me mobis, ne želim ić tamo, odjebite, dajte mi drugi jebeni mobitel. A-a. Reko ok, čekat ću Nikšića, šefa reklamacija. Sjednem se na kavu, za 10 minuta dolazi onaj isti gnom i veli da mu dam mobitel malo. Dam ja njemu mobitel. Tip pronalazi mikromrlju na unutarnjoj strani telefona i govori aaaa ne, pa ovo je mehanički oštećeno, nemremo vam zamijenit nikako. Prvo je dakle bilo to da sam došao prekasno, pa zapravo oni opće nemaju veze s tim mobom, a sad sam ga oštetio. Potom govori da sam ga možda uronio u vodu ili bacio na pod. Da sam tada imao pištolj, pucao bi mu u stopalo i on više nikada ne bi trčao.

Dolazi NikÅ¡ić i ponavlja sve kaj je ovaj ponovio. Oni se cigane za 2700kn, a zaraÄ‘uju nevjerojatne cifre. Ponavlja da on tu niÅ¡ nemre, da mu je ŽAO jedno 10 puta, na Å¡to sam mu rekao da prestane s tim brijat, jer mu puca kita i nije mu žao, na kaj ovaj opet ponavlja da mu je žao, a sve poradi činjenice da je nekorektni oligofren. Veli da odem u mobis i donesem potvrdu da mobitel nisam fizički oÅ¡tetio, Å¡to ja i činim. ÄŒovjek iz druÅ¡tva za zaÅ¡titu potroÅ¡ača mi je u par navrata spominjao državnu inspekciju i da ih prijavim, Å¡to sam ovima u hgspotu i rekao, ali nisu me jebali pol posto. I tak, nazovem ja državni inspektorat, veli mi tip da kopiram garanciju, račun i opiÅ¡em kaj se dogodilo. Reko more. I nakon kaj sam u narodnim novinama kopirao zakon koji me Å¡titi a koji sam namjeravao upotrijebit u idućem okrÅ¡aju u hgspotu, krenem kopirat račun i garanciju. I tu skužim malenu, no krasnu te presudnu nepravilnost kod istih. Naime, garancija je napisana te izdana 23.6., a ja sam mob kupio 24.6., Å¡to upućuje na činjenicu da je mob kupljen, vraćen te prodan meni drugi dan. Krasno. Odoh u mobis po potvrdu da nisam ja sjebo mob. Rekli mi da čekam. Ja čekao. 3 jebena dana sam potroÅ¡io na to da dobijem nekaj kaj sam platio i bio sam iznimno živčan, ali sam čekao. Pisamce sa kopijom garancije i računa je otiÅ¡lo u državni inspektorat i nisam viÅ¡e bio tak nabrijan. Naravno, do momenta ponovnog susreta sa metiljavim osobljem servisa te reklamacija hgspota. Naravno, rekli su da na potvrdi iz mobisa piÅ¡e “aparat je ispravan” i da ja njima nisam rekao da je aparat neispravan. Pa jebem ti mater milu, ispravan u kontekstu fizičkih oÅ¡tećenja, to su i tražili. Ali ne, i dalje me nastaviÅ¡e jebat ko debila da mi ne mogu zamijenit.

I da mi gnom za pultom gnoma iz telefona na uho. Nikšić. Objašnjava mi kako nemre zamijenit. Ja prijetim sjekirom i ćelavim prijateljima, govorim kak mi je pun kurac njega, njegovih sranja i jebenog dućana i da mi da drugi mob, čitam mu zakon u kojem piše da su oni odgovorni prema meni, a mobis prema njima. Ali ne, tip i dalje baljezga svoje. U čekaonici servisa čovjek kojem su već četvrtu neispravnu matičnu uvalili isti tjedan, deda sa neispravnom nokiom, par iz, alo BIHAĆA, kojima su ovi zametnuli comp koji je bio na servisu i tako. Čovjek s matičnom je bio najnesretniji, a pored njega je bila baba koja mi je probala objasnit da sam ili možda ipak ja sjebo mob, a ovo s datumima na garanciji da su možda malo zeznuli. Da, štambilj s datumom se lako sjebe. Čitav mjesec je 23.6. Nakon kaj sam Nikšiću napomenuo činjenicu da garancija i račun imaju drugačije datume, promijenio je ploču. Tu je onda krenulo lizanje guzice, te su mi vratili lovu ne samo za mobitel, nego i za karticu, koju mi nisu trebali zamijenit. I sad, da slučajno nije bilo šeme sa garancijom i računom, ja bi u ruci držao neispravan mobitel od 2700kn s kojim ne bi mogao ništa napravit. 3 jebena dana su me natezali ko majmuna, optuživali da sam sam strgao mob, da sam ga bacio u vodu, slali me u mobis, nemam pojma kaj sve ne, izbjegavajuć zakon o zaštiti potrošača samo tako. I nije im neugodno, ne. Jer su jadna smeća. 3 dana za 2700kn. Katajebenastrofa. Ono kaj oni ne znaju, bar do ovog momenta, je da su papiri otišli u državni inspektorat. I da želim da ovi izađu na teren jer su ispali prejadni. I jer dnevno varaju ljude na istu spiku. Nemojte se zavaravat, ve-mil je recimo isto smeće od firme. Meni su mjesec dana jebali mater s neispravnom matičnom pločom, a trebao mi je comp za rad. Stvar je u tome da je onaj zakon o zaštiti potrošača jako dobro napisan i da mi možemo vratit neispravnu robu i tražit novu u prilično razumnom roku, a to nitko od prodavača ne radi. A ne radi to jer su glupa stoka, a hrvati lijeni nekaj napravit što se toga tiče.

Hgspot je smeće od firme i nadam se da mogu popit nekakvu globu radi ovog. Ako ne samo radi toga, radi 100 drugih sranja koja rade ljudima. Ljudi, tužite stoku. Onak, brijem da ih sam tak možemo natjerat da počnu radit relativno korektno. Ili vam jednostavno puca kurac, što je vjerojatnije, jer je i meni pucao, s obzirom na to da problema s njima prije nisam imao. Uglavnom, nemam pojma kaj više. Firma koja zarađuje milijune, lovu o kojoj ja sanjat nemrem se cigani za 2700kn. No, vjerojatno baš zato zarađuju milijune.

Jeste li računalno pismeni? June 30, 2006

Vremena se mijenjaju, radnom snagom se trguje. Radna mjesta danas su relativno nestabilna u usporedbi s radnim mjestima u vrijeme komunizma. Svima bi nam cilj trebao biti, biti konkuretan na današnjem tržištu rada, a jedna od osnovnih karakteristika danas poželjnog radnika jest računalna pismenost koju svi spremno navodimo u svojim životopisima. I dok rijetki mogu u toj rubrici navesti čitav niz operativnih sustava i aplikacija, većina se referencira na MS Office, paket aplikacija američke tvrtke Microsoft od kojih su najpoznatije Word, Excel i PowerPoint.

Vidjela sam u životu podosta tuđih životopisa i zajednička karakteristika im je bila autorovo navodno poznavanje Officeovih alata ili barem Worda i Excela. Ali iskreno, koliko ljudi danas stvarno zna raditi u navednim programima? Je li dovoljno znati upisati tekst u Word i nacrtati tablicu u Excelu, da bi mogli za sebe reći da se služite tim programima? Moje iskustvo govori da je danas samo oko 10% populacije sposobno u velikoj mjeri iskoristiti svu funkcionalnost navedenih alata i samo oni u potpunosti „zaslužuju“ navesti to u svom CV-u. Navedenu populaciju sačinjavaju prvenstveno mlađi ljudi, orijentirani tehničkim i djelomično prirodnim znanostima. Udio istinski računalno pismenih „društvenjaka“ je poražavajući. Posebno je otužna činjenica da postoje diplomirani pravnici ili ekonomisti, tek izašli sa sveučilišta, koji jedva da znaju baratati mišem ili promijeniti upis s malih na velika slova (aka pritisnuti Caps Lock).

Europska računalna diploma (ECDL – European Computer Driving Licence) formalna je potvrda o osposobljenosti za korištenje osobnog računala, a znanje i vještine koje ECDL testovi ispituju smatraju se danas osnovnom normom informatičke pismenosti. ECDL je priznat u velikom broju zemalja svijeta (izvan Europe postoji ekvivalentna diploma pod drukčijim nazivom), između ostalog i u Hrvatskoj. U Strategiji razvitka Republike Hrvatske naveden je i prijedlog prihvaćanja ECDL-a kao osnovnog kriterija za osposobljavanje zaposlenika u državnoj upravi i lokalnoj samoupravi. Nisu rijetki niti poslodavci koji posjedovanje barem ECDL Core diplome navode kao obavezan ili poželjan uvjet za dobivanje određenog posla. Položeni ECDL ispiti dokazano povećavaju produktivnost, što su mnoge tvrtke prepoznale te ulažu u znanje svojih zaposlenika plaćajući im tečajeve te izlaske na ispite.

Osnovni ECDL program sastoji se od sedam modula: 

1. Osnovni koncepti informacijske tehonologije

2. Korištenje računala i upravljanje datotekama 

3. Obrada teksta 

4. Tablične kalkulacije 

5. Baze podataka 

6. Prezentacije 

7. Rad u mreži i internet

Položivši svih sedam osnovnih ispita osoba stječe ECDL diplomu koja jamči dobro snalaženje u MS Windows okruženju te poznavanja osnova Worda, Excela, PowerPointa, Accessa, Outlook Expressa te Internet Explorera. Nakon stečene Core diplome postoji mogućnosti polaganja naprednih ispita 2.-5. modula te stjecanje Expert diplome. 

Polaganje ECDL ispita odvija se u ovlaštenim ispitnim centrima pod vodstvom Hrvatskog informatičkog zbora (HIZ-a), a postoji i mogućnost pohađanja tečajeva koji služe kao pripreme za ispite. Takve tečajeve održavaju mnoge informatičke škole u Hrvatskoj. Više o ECDL programu na http://www.ecdl.hr. 

Polaganje ECDL ispita najbolji je pokazatelj vaše računalne pismenosti i vama, i vašem trenutnom i budućem poslodavcu. Ipak, svaki od tih ispita košta i razlog zašto ja sve ovo navodim su prvenstveno svi oni čije je znanje daleko od onog što je danas osnovna informatička pismenost. Upravo za takve, različiti ECDL tečajevi su kao stvoreni! Bez obzira polagali li na kraju ispite ili ne, obrazovati se možete. 

Kako ćete znati je li informatički pismeni? 

Ako još uvijek u Wordu radite sadržaj lupkajući po točkicama, 

ako vam Pivot tablica zvuči kao nešto iz kladionice, 

ako vam je jedina asocijacija na AutoShapes sprava za vježbanje s tele-prodaje, 

ako vam je primarni ključ onaj koji nije rezervni, 

ako ne znate razliku između POP3 i SMTP servera, 

vjerujte mi - informatički ste nepismeni. 

Sive stanice na speedu December 31, 2005

Jeste li ikad pokuÅ¡ali staviti procesorsku snagu pola kilograma hladetinaste sive mase koja popunjava okruglu izraslinu na vaÅ¡im ramenima u okvire mjernih jedinica koje se koriste u računalnim utrkama elektrona? Devedesetih godina je jedan od najpriznatijih svjetskih stručnjaka za proučavanje ljudskog mozga, dr. Hans Moravec procijenio da je procesorska moć ljudskog mozga oko 10 teraflopsa. Teraflops nije podvrsta orhideje ili neotkriveni oblik planktona već mjera koja označava broj matematičkih operacija izvrÅ¡enih u jednoj sekundi. Dakle, mislimo snagom od 10 bilijuna operacija u sekundi. Ali, to je vrijedilo davnih devedesetih godina.Tada se joÅ¡ mislilo da je mozak budalastiji nego Å¡to se zna danas. Ipak smo se pomaknuli u slijedeće stoljeće. Mi, ovako sitni, hranimo se idejama o uporabi svojih stolnih računala u neke ‘razmiÅ¡ljajuće’ svrhe ali… daleko smo od toga. Svatko će reći da je računalo glupo jer ionako napravi svaku glupost koju mu naredimo. Ali, i u ovom području ima ekstrema. Zovu se super-računala. Dugo vremena su, pogodite tko… japanci(!) svojim NEC super-računalom držali granicu od neÅ¡to preko 36 teraflopsa, te tako bili ponosni vlasnici najbržeg računala na svijetu i u povijesti. NEC nije radio drugo nego simulacije vremenskih i klimatskih promjena. IBM je sa svojim Blue Gene računalom čamio u zapećku s mrÅ¡avih 22,8 teraflopsa.Znanstvenici su tada ozbiljno stali razmatrati opravdanost teorije o ljudskih 10 teraflopsa. Granica je podignuta. Ne za puno, samo za jednu nulu. Smatralo se zadnjih godina da bi ljudski mozak ipak vrtio takt od približno 100 teraflopsa.

I Å¡to ima novog u svemu? Sve je to danas presporo ako želimo razgovarati o obradi podataka s prefiksom ’super’. Blue Gene koji je prvenstveno izgraÄ‘en radi simulacije izgradnje proteinskih lanaca (DNK). 2002. godine brzinom izvrÅ¡avanja operacija prestigao NEC i postavio novi rekord u brzini sa 70 bilijuna operacija u sekundi, viÅ¡e-manje nekoliko. Tako je zasjeo na prvo mjesto svjetske Top 500 ljestvice najbržih računala svijeta. Od tada se ne skida s prvog mjesta i ruÅ¡i samo vlastite rekorde. 2004. je gotovo udvostručio rekord na 136 teraflopsa da bih na Blue Gene projektnim stranicama nedavno pronaÅ¡ao najsvježiji podatak kako Blue Gene/L ponosno titra s ultra-mega-pro-super brzim taktom od 280,6 teraflopsa (iako to nije pravi razlog zaÅ¡to su mu dodali /L). Mozgolozi su ipak zabrinuti činjenicom da bi jedno računalo koje je opremljeno sa samo 131072 procesora moglo biti dvostruko brže od ljudskog mozga.

Nemoguće, jer samo jednu ljudsku glupost teško da može razriješiti i dvostruko više procesora spremljenih u sanduke veličine jednog solidnog regala.

Računica je tada teoretski krenula dalje. Pa kaže, ljudski mozak sastoji se od otprilike 1 bilijun neuronskih stanica s preko 100 bilijuna meÄ‘usobnih neuronskih veza. Onda su dodali da svaka takva veza može izvrÅ¡iti odreÄ‘en broj nečega u sekundi, Å¡to bi bilo komplementarno broju operacija u sekundi običnog glupog silicijskog čipa od milja nazvanog procesor. Na običnom kalkulatoru napravili su konačnu procjenu: procesorska moć ljudskog mozga iznosi 10 bilijardi (slikovito opisano kao 10.000.000.000.000.000) operacija u sekundi. Zaboravite na teraflopse, nisu viÅ¡e ‘in’. NaÅ¡e gluposti se naime glupiraju kroz hladetinu brzinom od 10 petaflopsa.

Tako sada postoji opravdanje zašto Blue Gene/L još nije u stanju napisati sonet ili naslikati ekspresionističku sliku. On je naime, jadan, skoro 35 puta sporiji od bezlične hladetine koju svatko od nas više-manje uspješno razvija još od prije samog rođenja. Blue Gene/L ne može apstraktno razmišljati. Gori je od malog djeteta i pomalo autistički nastrojen.

Prijetnje brzinom se nastavljaju. Radi psihološkog efekta japanci najavljuju u 2006. svoje metalne regale natovariti s novom količinom procesora i ponovo se popeti na tron najbržih. IBM na to ne odgovara, već, kao da se to njih ne tiče, strpljivo raspredaju o svom planu dosezanja magične granice od 1 petaflopsa. Nisu rekli kad. Ali mozgolozi u potajnoj zavjeri s futurističarima misle da će njihova zadnja desetpetaflopsna teorija o moći ljudskog mozga držati vodu samo do 2012. jer od jednog do deset petaflopsa je razlika samo dvije prikolice dodatnih procesora.

A onda, ne bude li najsavrÅ¡enije super-mega-ultra-pro brzo računalo tada znalo da je odgovor ‘na pitanje života, svemira i svega ostalog’ 42 (Å¡to svaka budala zna) tada će nas overclockirati na neki joÅ¡ malo veći takt i izmisliti po potrebi neki novi lala-flops gdje ćemo strplivo čekati Blue Geneovu prvu samostalnu izložbu ili večer poezije.

(autor: hal)

(autor: hal)

Espresso na japanski način December 30, 2005

Moja high-tech konverzacija s mladićem koji glanca čaÅ¡e s druge strane praznog Å¡anka svodi se na nabrajanje Å¡to sve može čiji mobitel, kakve se stvari mogu napraviti pomoću prosječnog računala i tko ima zapetljanije kablove iza ormara ili radnog stola. Fakat smo high-tech država. A tamo, s druge strane zemaljske kugle, mali japanci (jel’ pomislite na žuto kad se spomene japanac) ne čekaju nikoga. Roboti dolaze na velika vrata iz njihovih bistrih, samozatajnih mozgova. Onda vidimo koliko smo mi u bedu.Već danas možete nabaviti usisavač praÅ¡ine nalik na naopako okrenuti lavor koji sam plazi po podu vaÅ¡eg stana, zaobilazi prepreke, pazi da vam se ne plete pod noge i sam odlazi na mjesto za punjenje baterije. Ta činjenica polako mi ulazi u vijuge i joÅ¡ sam sklon misliti o toj napravi kao o jednom glupom proizvodu koji je izmiÅ¡ljen zato jer netko nije mogao izmisliti neÅ¡to drugo ili da bi se zadovoljio nečiji hir a usput se moglo dovoljno duboko zagrabiti u džep potencijalnih gotovana. ÄŒuo sam za frižider koji ima modem i u stanju vam je naručiti jaja, mlijeko i slične potrepÅ¡tine kad njihova količina padne ispod ‘defaulta’ koji ste programirali. ÄŒuo sam za veÅ¡-maÅ¡inu koja prije pranja kontaktira proizvoÄ‘ačev server Å¡alje mu podatke o vrsti i količini veÅ¡a a zauzvrat dobiva podatke o potrebnoj količini vode, deterdženta i programu za učinkovito pranje. Pa kome to treba?
Ali eto, u jednoj dolini damo daleko nastao je silicijski čip koji je prvo otškrinuo vrata novoj revoluciji, da bi sada već vladao priličan propuh. Danas se može programirati sve!

Mali japanci fasciniraju. Od prvih monstruoznih naprava koje su rigale vatru na japanskim automatiziranim Toyota-Honda-Mitsubishi linijama odlučili su se posvetiti kopijama samih sebe. Bez obzira zove li se naprava Asimo, Wakamuru (taj je čak žute boje) ili nekako drugačije činjenica je da su im mali žuti kreatori dali tijelo, glavu, noge i ruke. Sjećam se kako je mali Asimo prije nekoliko godina prvo naučio nesigurno hodati na dvije noge. Samim time što za kretanje nije bio opremljen kotačima od tački, doimao se više čovjekom od svih ostalih nakaza za automatsko kuhanje espressa u 6.05 ujutro. Zatim je Asimo naučio hodati po stepenicama. Trebalo mu je minutu za proučavanje stepenica i sve potrebne proračune ali uspio je i nije ni jednom klecnuo. Prilično beskorisna radnja, ali mali žuti potomci preživjelih iz prvog i jedinog nuklearnog rata znali su da je to mala stepenica za Asima ali divovsko stubište za njihove daljnje namjere.

Danas Asimo razgovara s ljudima, pleše, svira trubu u kvartetu, čak ga možete poslati na šank da vam složi espresso u šalicu i donese na poslužavniku, ispiše račun rukom i ponovi što ste sve pili i zadnjih 6 mjeseci sa statističkom obradom i izraženo u litrama. Čim se riješi poslužavnika u stanju je čak trčati 6km na sat, raditi zavoje ili pucati penale.
Idemo dalje, jedna druga grupa iz laboratorija s žutim vratima ne mari toliko za ljepotu pokreta koliko za ljepotu materijala kojim će obložiti svoje igračke. NaiÄ‘ete li na recepciji nekog hotela na zgodnu japanku nježne kože, prekrasne crne kose, savrÅ¡enog naglaska i s tek naznakama ranog stadija Parkinsonove, zamislite se… naime, ni trik pitanja neće baÅ¡ uvijek biti djelotvorna
- Baby, there is a spider on your neck!
- Please, don’t wory, I’m fine, sir. Can I assist you with something else?
- Fuck you!
- Thank you too. Now… if you excuse me…

Koliko je joÅ¡ godina preostalo? Consumer roboti su na putu. ÄŒeka se udruživanje dvije ili tri grupe stručnjaka u žutim kombinezonima koji će u jedinstvenu cjelinu objediniti pametnu elektroniku, nevjerojatnu fiziku i dvije Å¡ake estetike kako bi vam po želji napravili punicu prema vaÅ¡oj zamisli; kojoj možete narediti ‘log off’, ugraditi joj service pack na firmware kako bi vas obožavala ili je po potrebi isključiti.

Šalim se, ali koliko je zaista tih brzih i kratkih informatičkih godina preostalo dok humanoidni roboti ne postanu jeftiniji od troška godišnje radničke plaće plus doprinosi, putni troškovi, božićnice i dječji darovi a pri tom ne idu na gablec, niti na godišnji, rade 24 sata (uz povremenu replikaciju), ne osnivaju sindikate i rade svoj posao bez greške. Na početku će nam uzeti obične manualne radove. Ali svaki početak je onako lagan, neprimjetan i nenametljiv.
A onda dolaze Robocopi, replikanti, konobari, taksisti, recepcioneri, programeri, bla, bla…
Nama možda na kraju ostane samo politika, kreativni rad, prežderavanje, diktiranje i gledanje prastarih povijesnih serijala Star Treka gdje su ljudi morali sami hodati do WC-a.

Koliko je još zaista godina preostalo? Ako odgovor nije “42”, onda je sigurno manje.

(autor: hal)