Ingmar Bergman (1918. - 2007.) July 30, 2007

Autor: www.bestseler.net (blog) Objavljeno u: Film Post je dosada pročitan 3336 puta.
Tagovi: ,

Bergman.jpgDanas je u devedesetoj godini preminuo Ingmar Bergman, najistaknutiji švedski redatelj te jedna od najznačajnijih figura u povijesti filmske umjetnosti uopće. Radio je kako na filmu tako i u kazalištu, ali je svjetsku slavu i ugled stekao svojim tjeskobnim psihološkim dramama. Svoj prvi film Kriza režira daleke 1946. i od tada sve do 1986. snima u prosjeku jedan film godišnje. Godine 1957. režira dva veličanstvena filma - Sedmi pečat i Divlje jagode od kojih je prvi nagrađen specijalnom nagradom žirija u Cannesu dok je drugi osvojio Zlatnog medvjeda u Berlinu, Zlatni globus, nagradu kritike u Veneciji te još osam drugih nagrada. Tri godine kasnije za film Djevičanski izvor osvaja Oscara za najbolji strani film, Zlatni globus te nominaciju za Zlatnu palmu u Cannesu. Već 1961. opet osvaja Oscara za film Kroz tamno ogledalo.
Film Persona iz 1966. kritičari smatraju jednim od ključnih djela filmskog modernizma za koji osvaja nagrade Nacionalnog udruženja filmskih kritičara USA u tri kategorije.
Krici i šaputanja (1972) donose nagradu Svenu Nykvistu, Bergmanovom stalnom snimatelju te nominacije u još 4 kategorije i još 18 drugih nagrada.
Prizori iz bračnog života (1973) donose još jedan Zlatni globus i 4 nagrade Nacionalnog udruženja filmskih kritičara USA uz 2 nagrade NYFCC-a.
Licem u lice (1976) osvaja nominacije za dva Oscara, Zlatni globus te nagrade kritike u LA-u i New Yorku.
Jesenja sonata (1978) - dvije nominacije za Oscara, Zlatni globus, nagradu udruženja talijanskih filmskih novinara i još nekoliko drugih nagrada.
Fanny i Alexandar (1982) donosi i trećeg Oscara za najbolji strani film, još jednog Oscara za Nykvista te još dva Oscara. Dobitnik je Cesara za najbolji strani film i još desetak drugih nagrada i nominacija.
Još pedesetih godina oko sebe je okupio više-manje stalne filmske suradnike kao na primjer već spomenutog Nykvista, L. Ulmann, M. Von Sydowa, I. Thulin, B. Anderson, H. Anderson i E. Josephson.
Ženio se pet puta i to s E. Fisher, E. Lundström, G. Grut, K. Laretei i I. von Rosen s kojima je ukupno imao petoro djece.
1988. je objavio autobiografiju Laterna Magica.
Bergman je svoj posljednji film Saraband režirao 2003. godine koji je bio njegov 62. film. Ostavio je neizbrisiv trag u filmskoj umjetnosti.

Motovun FF - nagrade July 28, 2007

Autor: www.bestseler.net (blog) Objavljeno u: Film Post je dosada pročitan 3346 puta.
Tagovi: , , ,

dragoblato.jpgMotovun Film Festival je dodijelio nagrade u svim natjecateljskim kategorijama.

Propeler Motovuna: “Drago blato” redatelja Drora Shaula.

Žiri nagrade Propeler Motovuna iskoristio je mogućnost dodijeliti specijalna priznanja sljedećim filmovima:
Kujtim Csasku istaknuo je film “Mirikatanijeve mačke”, redateljice Linde Hattendorf. MiÅ¡a Radivojević istaknuo je film “Å uma žalovanja”, redatelja Naomi Kawase.
Ognjen Sviličić istaknuo je film “Umijeće plakanja”, redatelja Petera Schonau Foga. Istvan Szabo istaknuo je film “Red Road”, redateljica Andrea Arnold.

Nagrada odAdoA pripala je filmu “Problem s komarcima i druge priče” redatelja Andreya Paounova.

Nagradu FIPRESCI koju dodjeljuje meÄ‘unarodni žiri filmskih kritičara osvojio je film “Hallam Foe” redatelja Davida Mackenzieja.

U konkurenciji filma kratkog metra Motovun Oline prva je nagrada pripala je filmu “Majica” redatelja Hissein Fazeli.

Najbolji film po ocjeni publike u Vip SMS glasanju osvojio je film “Pjevajte neÅ¡to ljubavno” redatelja Gorana Kulenovića.

Nagradu Amnesty International specijalni žiri dodjeljuje filmu koji najbolje promiče i problematizira tematiku ljudskih prava pripala je redatelju Mahamat-Saleh Harounu i filmu “SuÅ¡a” (”Daratt”) koji govori o sudbini 15-godiÅ¡njeg Atima koji odlazi pronaći ubojicu svoga oca.

MFF

Senko Karuza - Teško mi je reći July 27, 2007

Autor: www.bestseler.net (blog) Objavljeno u: Književnost Post je dosada pročitan 3750 puta.
Tagovi: , , ,

KaruzaTri knjige Senkovih toplih, melankoličnih i uzbudljivih priča u jednoj! Busbuskalai, Ima li života prije smrti i Vodič po otoku od sad na jednom mjestu, u knjizi Teško mi je reći!
Teško mi je reći, knjiga izabranih priča jedan od ponajboljih domaćih pisaca srednje generacije, Senka Karuze, svojevrstan je zaokruženi pregled na posljednjih desetak godina njegova stvaralaštva. Karuzine zbirke priča Busbuskalai (1997), Ima li života prije smrti (2005) i Vodič po otoku (2005) u domaće su književne publike (usprkos slaboj dostupnosti Karuzinih knjiga u distribucijskoj mreži i njegovoj „odsječenosti“ iz književnog života) stekle gotovo kultni status, a izbor iz ovih zbirki nadopunjen je novim pričama koje dokazuju da se doista radi o jednom od najzanimljivijih hrvatskih književnih glasova u dva posljednja desetljeća. Priče koje katkad podsmješljivo katkad s divljenjem promatraju Mediteran (a napose Otok), nastavljaju ponekad tragovima Marinkovića ili Novaka, ali im i izmiču, otkrivajući svjež, gorko-humorističan pogled „lokalca-autsajdera“ na krajolik, Otočane, njihovu svakodnevicu i intimu. Iako se najčešće zadržavaju u onom osjetljivom, neuhvatljivom prostoru između Dvoje, priče u ovoj knjizi ne bježe ni od malih epifanija, otkrića koja Otok smještaju na naše intimne životne zemljovide.

format: 14,5×19,5
uvez: meki
tisak: c/b
broj stranica: 313
šifra: 100850
cijena: 120 kuna

Senko Karuza
Senko Karuza roÄ‘en je 1957. godine u Splitu. Djetinjstvo je proveo na otoku Visu. Å kolovao se u Visu, Splitu i Zagrebu. Studirao filozofiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Objavljivao u Poletu, Studentskom listu, Mogućnostima, Rivalu… UvrÅ¡atvan u različite antologije, preglede i izbore kratkih priča. preveden na strane jezike, nastupao na viÅ¡e domaćih i stranih festivala. Osnivač neformalnog Multimedijalnog mobilnog centra za istraživanje alternativnih oblika preživljavanja na malim i pučinskim otocima.

profil

Viva La Pola - 27. & 28.07.2007. July 26, 2007

Autor: www.bestseler.net (blog) Objavljeno u: Glazbeni odgoj Post je dosada pročitan 3401 puta.
Tagovi: , ,

vivalapola.gifVeliki tradicionalni alter rock festival Viva la Pola! 2007. održati će se ove godine po četvrti puta 27. i 28. srpnja u Puli. Zbog proÅ¡logodiÅ¡nje vrlo dobre posječenosti festivala na kojem su kao headlineri nastupili The Toy Dolls i Anti Nowhere League, te velikog interesa publike se festival ove godine seli iz kluba Uljanik na veliki otvoreni open air prostor Monumenti - Katarina Vallalunge (bivÅ¡a vojna kasarna) gdje će se, na prostoru za viÅ¡e od 5000 ljudi, po uzoru na najpoznatije svjetske festivale ovogodiÅ¡nji program Viva la Pola! 2007. istovremeno odvijati na dvije open air pozornice i jednom zatvorenom flooru na kojima će prodefilirati viÅ¡e od četrdesetak bendova iz čak osam zemalja. Pored toga će biti postavljena i treća zatvorena pozornica “Trip To Zion Sound Revolution Floor”, Å¡tandovi sa vegetarijanskom i ostalom hranom, Å¡tandovi sa majicama, odječom, nakitom, glazbom, Supreme absinthe, i drugim sadržajima.
Kao headlineri prve večeri će nastupit svjetski poznati finski gothic rock bend The 69 Eyes koji dolaze po prvi puta u ovaj dio Europe i promoviraju svoj novi album “Angels” (Virgin/Dallas). Drugi headliner prve večeri je legendarni Koja sa svojom obnovljenom Disciplin A Kitschme koji će promovirati svoj novi, vrlo hvaljeni album “Kada kažeÅ¡ muzika, na Å¡ta tačno misliÅ¡, reci mi?” (PGP RTS), kojeg odlikuje Kojin povratak na mjesto glavnog vokala u grupi, kao i viÅ¡eglasno pjevanje, uz već dobro poznati zvuk bas+bubanj formacije Discipline kičme, na kojem su odrasle čitave generacije. Uz obilje nove energije koju grupa neÅ¡tedimice isporučuje na koncertima tu je i brižljivo probrana set-lista, sastavljena od novih, starih i najstarijih hitova grupe.
U petak će takoÄ‘er nastupiti i sve popularniji talijanski gothic metalci Thetres Des Vampires, koprivnički Overflow, melodični punk bend Six Pack iz Smederevske Palanke, Vuneny iz Mostara, talijanski klon Marilyn Mansona Richard Christ, punk’n'roll bend Long Don Silver i punkeri O.S.D.S. iz Italije, punk bend Alergija iz Zadra, gothic bend Phantasmagoria, punk bend Dolibasija, garage rock bend Hitchcock, punk rock bend Spierdalaj, punk bend Abergaz i sve popularniji punk bend No More Idols iz Zagreba, ženski bend bubnjarke iz Laibacha, Eve Brežnikar, MakeUp2, punk’nroll bend MuÅ¡kat Hamburg iz Slovenije, alter rock band Hesus Attor acid rock grupa Acaid iz Rijeke, punk rock bend Barrakuda iz Pule, street punk bend Defekt iz Makedonije i punk rock bend No Regrets iz Rovinja.

Druge večeri će kao headlineri nastupiti čak tri britanske svjetski poznate punk rock legende; Peter & The Test Tube Babies, GBH i One Way System, a uz njih i hrvatske punk rock legende KUD Idijoti koji će ugostiti i slovensku punk legendu, Petra Lovšina iz legendarne slovenske punk grupe Pankrti koja ove godine slavi 30 godina postojanja i najavljuje veliku turneju povodom 30 godišnjice i to sve u godini u kojoj se slavi trideseta godišnjica punk rocka.
U subotu će nastupiti hrvatske punk rock legende KUD Idijoti koji će ugostiti i slovensku punk legendu, Petra LovÅ¡ina iz legendarne slovenske punk grupe Pankrti koja ove godine slavi 30 godina postojanja i najavljuje veliku turneju povodom 30 godiÅ¡njice. Tu će biti joÅ¡ cijeli niz domačih i stranih manjih ali zato niÅ¡ta manje zanimljivih i kvalitetnih grupa poput punk’n'roll grupe The Dogz iz Novog Sada iz Novog Sada, angažirani punkeri Vox Populi i garage rock Concrete Worms iz Beograda, ska’n'roll bend Red Five Point Star, veseljaci The Drinkers iz Ljubljane, punk rock veterani CZD iz Maribora, ska punk bend Los Nipples iz Celja, prvi bend legendarnog Satana Panonskog - Pogreb X iz Vinkovaca, rap metal bend Popeye, nu metal bend Skepsis Positive iz Pule, punkeri Skretničari, garage rock bend The Welcomin` Commite In Flames, alter rock bend Death Disco, punk rockeri Eksodus, hc punk bend Stronghold iz Zagreba, nu metal bend Koh iz Karlovca, numetal bend Cold Snap iz Varaždina, nu metal bend Skepsis Positive iz Pule, punk rock bend Invert iz Crikvenice, punk rock bend Cosa Nostra iz Maribora, punk rock bend Pain In The Ass iz Ljubljane.

Pored dva live stagea na posebnom flooru će se održati “Trip to Zion presente Sound Revolution On Viva La Pola!” (….reggae,dub,jungle,d’n'b,breakbeat,trance….) gdje će nastupiti Tricky D, Pistolero Crew, Skatanico Sound, Dub Insula, Junglist, Trip To Zion, King Shango Soundsystem. Na istom flooru ćemo moći vidjeti i projekcije Raf kina - predstavljanje dvd-a ‘Best of the best, raf 2002. - 2006.’, kao i Rasta kino.

TakoÄ‘er će biti izložena i izložba rock fotografija - “Rock momenti” eminentnih beogradskih autora Stanislava Milojkovića, Anamarije Vartabedijane i Aleksandara Zeca iz Beograda. Fotografije su nastale u posljednje dvije godine na koncertima GBH, Kud Idijoti, ANWL, Soulfly, Blackfire, The Cult, Him, Disciplin A Kitschme, Partibrejkers, Therapy, Steve Stevens, Moonspell, W.A.S.P., Posthuman - Marilyn Manson Tribute, Cockney Rejects, Deathstars, Mortiis, Laibach, Električni orgazam idrugih.

Oba dana će festival započeti u 17 sati sa otvaranjem vrata, a koncert će započeti u 17:30 sati i trajati sve do 4 sata ujutro dok će Trip To Zion Floor nastaviti sve do 6 sati.

Pošto se Monumenti nalaze malo izvan centra Pule biti će osiguran prijevoz sa brodom iz Pulske luke s polaskom svakih pola sata.

viva la pola

Damir Karakaš - Eskimi July 25, 2007

Autor: www.bestseler.net (blog) Objavljeno u: Književnost Post je dosada pročitan 3543 puta.
Tagovi: , , ,

EskimiNakon Kina Like, odvaljene knjige o ličkim čakavskim brÄ‘anima koja je u meÄ‘uvremenu zadobila kultni (i filmski) status Damir KarakaÅ¡ objavio je i reality-roman Kako sam uÅ¡ao u Europu, o svom životu na francuskim ulicama. Paralelno je godinama cijedio novu knjigu priča. Samo oko naslova mantrao je nekoliko mjeseci; on to razvija kao nuklearni program. I, evo napokon Eskima…
Tko je ta zagonetna formacija? Rekao bih da su to likovi podrijetlom iz Kina Like ali nisu viÅ¡e na svom terenu i sad je sve drukčije: krenuli su hrabro naprijed, zauzimaju položaje, dozivaju se po gradu… Ipak, ti teÅ¡ki karakteri, kojima se teÅ¡ko izraziti, pomalo lude u svojim stanovima, a kad napokon odluče neÅ¡to reći o sebi, onda već zamuckuju od bijesa.
„Ovo je… - zamumlja. - Ovo, ovo ne bi… živ čovik viÅ¡e mogal izdržat… Å ta ja trpim, svaki dan, ovo je da uzmeÅ¡ puÅ¡ku… i da se… i da se… isti čas… po, po, poniÅ¡tiÅ¡ i da se, i da te viÅ¡e nema… I da… Nikada…” Ali nećemo previÅ¡e objaÅ¡njavati. Å to manje objaÅ¡njavanja, Å¡to viÅ¡e pokazanog to je KarakaÅ¡ev književni recept. Eskimi, naprijed!
(Robert Perišić)

format: 14,5×19,5 cm
uvez:meki
broj stranica: 103
šifra: 100883
cijena: 89,00 kuna

Damir Karakaš
Rođen je 1967. u Plašćici kraj Brinja. Objavio je knjigu putopisa Bosanci su dobri ljudi (1999.), roman Kombetari (2000.), zbirku priča Kino Lika (2001.) i roman Kako sam ušao u Europu (2004.). Živi u Parizu.

Profil

Motovun FF 2007 July 23, 2007

Autor: www.bestseler.net (blog) Objavljeno u: Film Post je dosada pročitan 3325 puta.
Tagovi: ,

motovun.jpgPočeo je MFF 2007. Ovogodišnjih osamdesetak filmova podijeljeno je na Glavni program, Motovun Online, Japansku jezu, Made in Vojvodina, Noć na Barbacanu te Posebne projekcije – filmove u čast članova žirija. Kao i svih prethodnih godina, motovunski festival predstavlja filmove iz neovisne produkcije i manjih kinematografija.
– OvogodiÅ¡nji Motovun započinjemo dogaÄ‘ajem koji nosi ime “Noć tucanja”, a zavrÅ¡avamo s niÅ¡ta manje značajnom “Noći kruha i masti”. Te dvije točke dijeli pet dana i pet noći za koje će svima trebati izuzetno dobra kondicija. Sam filmski program festivala sastavljen je od osamdeset najboljih filmova ovogodiÅ¡nje produkcije sa svih kontinenata te dobitnika nagrada festivala poput Sundancea i Cannesa. MeÄ‘u njima imamo i Oscarom nagraÄ‘ene filmove kao Å¡to su „Panov labirint“ i „Crvena cesta“ – naglasio je Rajko Grlić, umjetnički direktor festivala i jedan od selektora glavnog programa.
Grlić također napominje da nikada nisu pažljivije birali filmove te da Motovun nikada nije imao jači i brojniji program. Ujedno je dodao da je MFF, nažalost, jedina prilika da se ti filmovi pogledaju jer 99 posto njih neće biti prikazano u hrvatskim kinima.

– I ove godine program smo koncipirali tako da posjetitelji u svakom trenutku mogu birati izmeÄ‘u tri ili četiri paralelna dogaÄ‘anja, i tako od deset sati ujutro do sljedećeg svitanja. Vjerujemo da će filmofile posebno zaintrigirati ciklus povijesti japanskog horora. U skladu s dobrim običajima, i ove godine imamo “zemlju partnera” – pod sloganom VOJVODINA ZEMLJA PARTNER AUTONOMNE POKRAJINE MOTOVUN predstavljamo kulturnu scenu naÅ¡ih istočnih susjeda. Organizirat ćemo okrugli stol o mogućnostima unapreÄ‘enja distribucije filmova unutar regije, na kojem očekujemo veliki broj filmaÅ¡a koji o tome imaju Å¡to reći. Uopće, već sad je posve sigurno da u Motovunu možemo očekivati mnoÅ¡tvo gostiju, velikih umjetnika meÄ‘u kojima bismo svakako izdvojili jednog od najvećih europskih redatelja Istvana Szaba – rekao je Igor Mirković, direktor Motovun Film Festivala.

Gosti:

Motovun Film Festival nije niti ove godine propustio ugostiti ugledne goste. Među njima treba istaknuti jednog od najvećih europskih filmaša, mađarskog redatelja i oskarovca Istvana Szaba, koji će između ostalog i predsjedati motovunskim žirijem. U žiriju također sjede Ognjen Sviličić, Miša Radivojević i Kujtim Cashku. Motovunom će, kao i proteklih godina, prošetati velik broj mladih nada i etabliranih imena.
Svoj je dolazak najavio i jedan od poznatijih britanskih redatelja David Mackenzie, čiji film “Hallam Foe” sudjeluje u glavnom programu. Uz njega, u goste stiže i glavni glumac iz tog filma, Jamie Bell, poznat po ulozi u “Billy Eliotu” i mnogim drugim ostvarenjima. Družiti ćemo se i s Antoninom Svobodom, austrijskim producentom i redateljom, autorom filma “Immer nie am Meer”, a kojeg ćemo takoÄ‘er gledati u sklopu ovogodiÅ¡njeg MFF-a. Dolazak su potvrdili i neki dragi “kućni” prijatelji festivala - redatelj Stephen Daldry (The Hours), producent Helmut Glasser (Dog Days), kojemu je ovo peti put da dolazi na festival
S velike ravnice onkraj istočne granice dolazi nam više od trideset umjetnika predvođeno jednom od najpoznatijih vojvođanskih glumica, Mirom Banjac te redateljima Želimirom Žilnikom i Karoljem Viczekom
Od domaćih snaga dolazi nam Goran Kulenović, redatelj filma Pjevajte nešto ljubavno, sa svojom glumačkom ekipom – Hanom Hegedušić i Ivanom Hercegom.

Živi i mrtvi osvojili 8 Zlatnih arena July 22, 2007

Autor: www.bestseler.net (blog) Objavljeno u: Film Post je dosada pročitan 3318 puta.
Tagovi: , ,

zivi i mrtvi.jpgU subotu, 21. srpnja 2007. održana je dodjela nagrada 54. festivala igranog filma u Puli.
Film Živi i mrtvi redatelja Kristijana Milića uz Veliku zlatnu Arenu za najbolji film dobio je Zlatne Arene: za najboljeg redatelja (Kristijan Milić), za najbolju sporednu mušku ulogu (Borko Perić), za kameru (Aren Dragan Marković i Mirko Pivčević), za montažu (Goran Guberović), za glazbu (Andrija Milić) za ton (Ivica Drnić, Damir Valinčić i Igor Fabris) i za specijalne efekte (Goran Rukavina i Branko Repalust).
O nagradama u nacionalnom programu odlučio je žiri kojeg su činili redatelj Arsen Anton Ostojić (predsjednik žirija), glumački veteran Tonko Lonza, snimatelj Branko Linta, filmska kritičarka Diana Nenadić te glazbenica Tamara Obrovac.

Ocjenjivački sud Nacionalnog natjecateljskog programa:

dodijelio je sljedeće nagrade:

1. Veliku Zlatnu Arenu za najbolji film filmu „ŽIVI I MRTVI“ redatelja Kristijana Milića

2. Zlatnu Arenu za režiju Kristijanu Miliću za režiju filma „ŽIVI I MRTVI“

3. Zlatnu Arenu za scenarij Ognjenu Sviličiću za scenarij filma „ARMIN“ redatelja Ognjena Sviličića

4. Zlatnu Arenu za najbolju glavnu žensku ulogu NataÅ¡i Dorčić za ulogu u filmu „MORAM SPAVAT’, ANĐELE“ redatelja Dejana Aćimovića

5. Zlatnu Arenu za najbolju sporednu žensku ulogu Olgi Pakalović za ulogu u filmu „MORAM SPAVAT’, ANĐELE“ redatelja Dejana Aćimovića

6. Zlatnu Arenu za najbolju glavnu mušku ulogu Emiru Hadžihafizbegoviću za ulogu u filmu „ARMIN“ redatelja Ognjena Sviličića

7. Zlatnu Arenu za najbolju sporednu mušku ulogu Borku Periću za ulogu u filmu „ŽIVI I MRTVI“ redatelja Kristijana Milića

8. Zlatnu Arenu za kameru Draganu Markoviću i Mirku Pivčeviću za snimateljski rad na filmu „ŽIVI I MRTVI“ redatelja Kristijana Milića

9. Zlatnu Arenu za montažu Goranu Guberoviću (posthumno) za montažu filma „ŽIVI I MRTVI“ redatelja Kristijana Milića

10. Zlatnu Arenu za glazbu Andriji Miliću za glazbu u filmu „ŽIVI I MRTVI“ redatelja Kristijana Milića

11. Zlatnu Arenu za scenografiju Tanji Lacko za scenografiju u filmu „PJEVAJTE NEŠTO LJUBAVNO“ redatelja Gorana Kulenovića

12. Zlatnu Arenu za kostimografiju Sanji Šeler za kostimografiju u filmu „PJEVAJTE NEŠTO LJUBAVNO“ redatelja Gorana Kulenovića

13. Posebnu Zlatnu Arenu za specijalne efekte Goranu Rukavini i Branku Repalustu za specijalne efekte u filmu „ŽIVI I MRTVI“ redatelja Kristijana Milića

14. Posebnu Zlatnu Arenu za ton Ivici Drniću, dizajneru te Damiru Valinčiću i Igoru Fabrisu, snimateljima za ton u filmu „ŽIVI I MRTVI“ redatelja Kristijana Milića

15. Vjesnikovu nagradu Breza za najboljeg debitanta Liviu Morosinu za glazbu u filmu „MORAM SPAVAT’, ANĐELE“, redatelja Dejana Aćimovića

Ocjenjivački sud Međunarodnog natjecateljskog programa u sastavu:
Eva Zaoralova (predsjednica) Annamaria Percavassi, Serge Sobczynski, Roland Rust, Phillip Bergson dodijelio je sljedeće nagrade:

1. Posebnu Zlatnu Arenu za umjetnički doseg filmu „LES CHANSONS D’AMOUR“ redatelja Cristophea Honoréa

2. Posebnu Zlatnu Arenu za najboljeg redatelja Jiříju Menzelu za film „SLUŽIO SAM ENGLESKOG KRALJA“

3. Posebnu Zlatnu Arenu za najbolji film u međunarodnoj konkurenciji filmu „SLANI ZRAK“ redatelja Alessandra Angelinija

Žiri mladih filmofila dodijelio je sljedeće nagrade:

1. Nagradu Žirija mladih filmofila za najbolji film Međunarodnog natjecateljskog programa filmu „SLUŽIO SAM ENGLESKOG KRALJA“ redatelja Jiříja Menzela

2. Nagradu Žirija mladih filmofila za najbolji film Nacionalnog natjecateljskog programa filmu „MORAM SPAVAT’, ANĐELE“ redatelja Dejana Aćimovića

Žiri publike u Areni

Svojim glasovanjem publika u Areni dodijelila je nagradu publike ZLATNA VRATA PULE filmu „PJEVAJTE NEŠTO LJUBAVNO“, redatelja Gorana Kulenovića

Nagrada Oktavijan

Nagrada Oktavijan Hrvatskoga društva filmskih kritičara pripala je filmu „ARMIN“ redatelja Ognjena Sviličića.

Pula film festival

Mildreds na Gradini July 21, 2007

Autor: Rock Roll (blog) Objavljeno u: Glazbeni odgoj Post je dosada pročitan 3976 puta.
Tagovi: , , , ,

comingsoon1.gif«Bubnjar je nešto srao bez veze, samo je njemu bilo smiješno»
Krunoslav Levačić prepričava neke impresije o sebi po blogovima. :-)

Trsatska Gradina je prekjučer, u sklopu svog bogatog programa Ljeto na Gradini, ugostila hrvatsko-slovensku glazbenu poslasticu Mildreds u sastavu Astrid Kuljanić (vokal), Uroš Rakovec (gitara), Žiga Golob (bas gitara), Krunoslav Levačić (bubnjevi), Blaž Celarec (udaraljke). Što zbog slabe eksponiranosti sastava u medijima, što zbog jazz zaleđa koje nekima može smrdjeti na dosadu, koncert je održan u poprilično kućnom ambijentu od stotinjak prisutnih. No ponajviše su propustili upravo oni kojih nije bilo.

Nakon izlaska sastava na malu pozornicu, umjesto pjesme za zahuktavanje atmosfere, nastup je započet malim govorom frontmena (ili kako on voli reći: glasnogovornika) grupe Kruna Levačića. Nekih 5 minuta je tako potrošio predstavljajući band i prvih nekoliko pjesama koje će odsvirati. Ako je i bilo nekih nenaviknutih i začuđenih na specifičan Krunov stand-up pristup koncertima, stvari su sjele na svoje mjesto čim su započeli svoju sjajnu interpretaciju pjesme Another Day Jamesa Taylora.

Mildreds na Gradini

Narednih 2 i pol sata su prošla u kombinaciji rijetko sjajne glazbe i povremenih duhovitih monologa «glasnogovornika». Što se samo svirke tiče, čini mi se (što sam uočio i na njihovim prošlim koncertima) da oni dolaze zabaviti prvenstveno sebe, a ako još i netko stoji (sjedi) u publici, super. Možda je to i razlog dojma mnogih da Mildreds sviraju iznimno senzibilno ulažući puno energije u svaku pjesmu.

«Play lista» je kombinirala interpretacije domaćih i starih evergreena. Moglo se tako čuti pjesme poput Volim te budalo mala, Ulica jorgovana, Zagrljeni, Čokolada, ali i What A Wonderfull World, Smile, Kiss me, Starry Starry Night.

Zbog svega navedenog, Mildreds, iako sviraju obrade, nikako ne bih nazvao «samo još jednim bandom koji svira obrade». Izrazi lica publike nakon koncerta jasno su to pokazali. Stoga, ako ih još niste imali prilike poslušati, učinite to što prije.

Sheitans ili Vrazi July 21, 2007

Autor: www.bestseler.net (blog) Objavljeno u: Glazbeni odgoj Post je dosada pročitan 3053 puta.
Tagovi: ,

SheitansNa 1. Istra rock festivalu u Labinu nastupaju (zapravo jutros nastupili) i Sheitans iz Županje. Greškom ih nismo naveli na popisu bandova pa se ovim putem ispričavamo Umornom konju i ostatku banda. Kad smo već kod toga red je da ih onda i predstavimo.
Članovi benda su redom: Dejan poznatiji kao Umorni konj (gitara električna i vokal), Žile (bas gitara), Neno (gitara za solaže) i Moljac (bunjevi).
Sheitans su u mladosti bili izvrgnuti utjecajima Majki, Partibrejkersa, Black Crowesa, Erica Sardinasa i Jet-a Å¡to je dovelo do toga da i sami zvuče kao punokrvi rokeri iako će sami za svoju glazbu reći da zvuči kao “gomila distorzije i neartikuliranih rifova zajedno sa krikovima”.
Sheitans su internacionalni sastav koji djeluje kako u Županji (Hrvatska), tako i u OraÅ¡ju (Bosna). Osnovani su u proljeće 2006. godine i u počecima djeluju kao “Umorni konj”. Pet mjeseci poslije bend odlazi u Sloveniju gdje snima 13 pjesama od kojih će se barem 10 naći na njihovom prvom albumu koji se očekuje na jesen ove godine.
Baš negdje u to vrijeme četvorka na demokratskim izborima odlučuje promijeniti ime pa se od tada nazivaju Sheitans. U riječniku stranih riječi stoji slijedeće: Šejtan - đavao, sotona, vrag, nečastivi.
Dakle Sheitans bi u prijevodu značilo Đavoli ili Vrazi.
Uskoro bend napušta bubnjar Bate, a na njegovu vruću stolicu uskače Moljac s kojim se užurbano vježba e da bi isti bio spreman za turneju po zemljama diljem regije.
AKo ste organizator nekakvog rock festivala i sličnih manifestacija možete ih zvati na svirku. Adresa je umornikonj@gmail.com
Na ovom mjestu možete posluÅ¡ati neke njihove stvari. Blog Umornog konja je ovdje, a ovdje možete dati svoj glas za njihovu pjesmu “Idemo dalje” te istoj pomoći da zauzme poziciju broj 1 na underground top 10.

Sljadoljed July 18, 2007

Autor: modesti (blog) Objavljeno u: Kužina, Kolumnizam, Ostalo Post je dosada pročitan 5762 puta.
Tagovi: , , , , , ,

sladoledU ovim vrućim danima nema bolje stvari za osvježenje od dobroga - slaje. Stoga ajmo malo o njemu.
Problematika kupovnog sladoleda je nešto čemu ovih dana pristupam vrlo seriozno i metodički odgovorno, to je jedan ozbiljan istraživački postupak u kojem sam se bespogovorno pristala žrtvovati i osobno preuzeti rizik degustacije. Kako je subjekt istraživanja prisutan u velikom broju varijacija očekujem da će se moje istraživanje protegnuti minimalno na cijelo ljeto.
Kao jedan mali uvod u moj ozbiljan istraživački rad ovdje ću iznijeti neka osnovna zapažanja koja će mi poslužiti kao temelj budućeg, nimalo ne sumnjam, doktorata o sladoledu, a jednog dana, ha, tko zna – Nobel? 

Postoje sladoledi razni. To potopljeno blago rashladnih škrinja vabi nas u lokalnim dućanima raznoraznim okusima, raznoraznim pakovanjima. Kako ih onda razlikovati i rangirati?
U doba samoupravnog Yu-socijalizma problematike sladoleda nije bilo, odnosno ako je i bilo - bila je u povojima. Šiptarskom sljadoljedu onom ljepljivo bijelom ili žutom koji je vijugavo curio iz aparata, eventualnu je konkurenciju radio isto tako šiptarski ´kugljica i muha u kornjet´ sljadoljed i možda Snjeguljica iz dućana. No dolaskom zapadnog kapitalizma i modernih demokracija problematika sladoleda dolazi do punog izražaja! Sladoledarska industrija postaje moćna industrijska velesila koja ne bira sredstva u obračunu sa konkurencijom i varanju konzumenata. Sladoled je dobio krila!
ÄŒetiri glavna oblika u kojima kupovni sladoled danas dolazi do kupca konzumenta su:
-kartonska kutija,
-plastična kutija,
-kornet,
-štapić,

ne spominjući još raznorazne podvarijacije istih (kugle, kocke, tuljci..) sa ili bez mamaca pardon dodataka u vidu igračkica, naljepnica, sličica, albumčića isl.

Odmah valja napomenuti da oblik u kojem sladoled dolazi i pakovanje u kojem se nalazi – NE garantiraju i kvalitetu istog! Postoje sladoledi i sladoledi. Razlika je kao između neba i zemlje kad kušate zaslađeno obojanu vodu koja imitira sladoled a pod jezikom je tvrda i oštra kao aljaski glečer bez imalo slasti i mekoće - i onoga kremastog sladoleda punog okusa koji se u ustima topi ko´ najslađa pupa.
Stoga se ajmo prvo obračunati sa raznoraznim pakovanjima te prednostima i nedostacima istih:

-kartonska kutija; iako sladoled kao takav u njoj ne mora biti loš, kartonska kutija je jako nespretno ambalažno rješenje. Samo otvaranje takovih pakovanja počesto zna jako živcirati, jer se karton nepravilno kida, sladoled je teško dostupan i počesto zalijepljen za sam karton što vas prisiljava na lizanje kartona. Sladoled se izvan frižidera vrlo brzo topi i u slučaju da se nalazi u kartonskoj kutiji njegova konzumacija mora biti brza i potpuna. U slučaju da nešto sladoleda zbog veće količine pakovanja i preostane - već poderana kutija nema mogućnost hermetičnog zatvaranja, pa pri sljedećoj konzumaciji nerijetko dolazi i do gutanja cijelih komadića kartona ili sladoleda s okusom kartona. Kartonske kutije su zbog svoje brze razgradnje u prirodi uistinu najekološkije no nažalost ne i najmodernije rješenje.

-plastična kutija; puno praktičnije i higijenskije rješenje. Bez obzira na vremenskesladoled uvjete sladoled je u kutiji siguran, pa čak i kad je otopljen. Za svakog sladoljupca prednost je i veća količina, no ako ste baš željni sladoleda a pri ruci nemate žlicu moglo bi biti problema. I ovakovo pakovanje često ima problematično otvaranje, plastični poklopčići znaju biti jako misteriozno zavareni i tvrdoglavi, na čijim se oštrim rubovima može slomiti nokat ili porezati prst. No to ne sprečava mnoge brižne majke da skupljaju te multipraktik plastičnjake i onda u njima zamrzavaju sarmu ili nose pomidore na plažu.
Osim toga kvaliteta sadržaja često zna biti upitna, previše se lažnjaka nekažnjeno naziva sladoledom.

-kornet; spada u sladoled klasiku. Na njega tipuju starije generacije te oni koji ne žele riskirati i skloniji su tradiciji. Današnji kornet je usto puno bolje pakiran nego korneti u prošlosti, pa se umjesto tankih kartonskih poklopčića na vrhu koji su često znali otpadati, danas koriste plastični higijenskiji poklopčići. No uz vječnu popularnost, kornetu su ostale i neke vječne mane.
/prva je – umočeni nos. Nema kome se nije desilo da grickajući kornet u njega slučajno umoči svoj nos (il´tuđi, he), a nema mržeg osjećaja nego osjećaj mokrog nosa. Neodoljivo tjera na lizanje istog, ali kako nismo koker španijeli - rijetki među nama imaju dovoljno dugu jezičinu da vrh vlastita nosa i dohvate - situacija zna biti teški neugodnjak, pogotovo ako ste usred ljetne gaže.
/druga je - lomljenje vrška (dna) korneta. Prečesto u dnu onog papirnatog omotača gledamo odlomljeni vrh našeg korneta i zatim zabrinuto provjeravamo čistoću naše košulje, jer kad vrh otpadne znamo da naš kornet odbrojava zadnje minute života. Neprirodno iskrenutog vrata ubrzano ćućamo slaju kroz onu rupu na dnu (ts-ts) i psujemo nekom nepoznatom bližu familiju.
/treća je – papirnati omotač. Ubrzanom ćućanju postoji jednostavan lijek - da papir sa našeg korneta opće ne skidamo. No u tom slučaju slijedi nova muka, kružno guljenje istoga koji se zna slipit s onim preljevom na vrhu – a to je stvarno pokora. Ako ste nestrpljiviji grist ćete i sladoled i papir a onda nervozno ispljuckivati komadiće celuloze.

-sladoled na štapiću; ako je kornet bio sladoledna kubanska cigara, dakle za one koji vole lizati s uživanjem i bez žurbe, onda je sladoled na štapiću – cigareta. Jer sladoled na štapiću traži brzinu! Ipak, moramo napomenuti da su današnji štapići i u tome napredovali, jer za razliku od prošlih vremena kad štapići nisu imali čokoladne omotače, ovi današnji počesto imaju i dvostruku čokoladnu oplatu (ko trogirski tankeri ;0) koja skriva slasno jezgro i usporuje otapanje. Dakle sladoled na štapiću je fast food sladolednog lanca, pa iako su prošla vremena slivanja i kapanja slaje niz grube štapiće pune špranja – odugovlačenje nije preporučljivo jer se sa čokoladnim plaštom pojavila i nova kvaka – lomljenje i meckanje čokolade. A i drveni štapići iako moderniji i glađi i dalje u ustima ostavljaju okus, a božemoj, drvetine. No u većini slučajeva ovakav slajo služi kao instant osvježenje pa nestane brzinom munje.

A sad je vrijeme da se bacim na konkretno istraživanje, a to preporučujem i vama.


Bestseler pokreće Wordpress 2.2.2.
Sav sadržaj na ovim web stranicama zaštićen je copyrightom njegovih autora.