Ingmar Bergman (1918. - 2007.)
July 30, 2007
Danas je u devedesetoj godini preminuo Ingmar Bergman, najistaknutiji Å¡vedski redatelj te jedna od najznaÄajnijih figura u povijesti filmske umjetnosti uopće. Radio je kako na filmu tako i u kazaliÅ¡tu, ali je svjetsku slavu i ugled stekao svojim tjeskobnim psiholoÅ¡kim dramama. Svoj prvi film Kriza režira daleke 1946. i od tada sve do 1986. snima u prosjeku jedan film godiÅ¡nje. Godine 1957. režira dva veliÄanstvena filma - Sedmi peÄat i Divlje jagode od kojih je prvi nagraÄ‘en specijalnom nagradom žirija u Cannesu dok je drugi osvojio Zlatnog medvjeda u Berlinu, Zlatni globus, nagradu kritike u Veneciji te joÅ¡ osam drugih nagrada. Tri godine kasnije za film DjeviÄanski izvor osvaja Oscara za najbolji strani film, Zlatni globus te nominaciju za Zlatnu palmu u Cannesu. Već 1961. opet osvaja Oscara za film Kroz tamno ogledalo.
Film Persona iz 1966. kritiÄari smatraju jednim od kljuÄnih djela filmskog modernizma za koji osvaja nagrade Nacionalnog udruženja filmskih kritiÄara USA u tri kategorije.
Krici i šaputanja (1972) donose nagradu Svenu Nykvistu, Bergmanovom stalnom snimatelju te nominacije u još 4 kategorije i još 18 drugih nagrada.
Prizori iz braÄnog života (1973) donose joÅ¡ jedan Zlatni globus i 4 nagrade Nacionalnog udruženja filmskih kritiÄara USA uz 2 nagrade NYFCC-a.
Licem u lice (1976) osvaja nominacije za dva Oscara, Zlatni globus te nagrade kritike u LA-u i New Yorku.
Jesenja sonata (1978) - dvije nominacije za Oscara, Zlatni globus, nagradu udruženja talijanskih filmskih novinara i još nekoliko drugih nagrada.
Fanny i Alexandar (1982) donosi i trećeg Oscara za najbolji strani film, još jednog Oscara za Nykvista te još dva Oscara. Dobitnik je Cesara za najbolji strani film i još desetak drugih nagrada i nominacija.
Još pedesetih godina oko sebe je okupio više-manje stalne filmske suradnike kao na primjer već spomenutog Nykvista, L. Ulmann, M. Von Sydowa, I. Thulin, B. Anderson, H. Anderson i E. Josephson.
Ženio se pet puta i to s E. Fisher, E. Lundström, G. Grut, K. Laretei i I. von Rosen s kojima je ukupno imao petoro djece.
1988. je objavio autobiografiju Laterna Magica.
Bergman je svoj posljednji film Saraband režirao 2003. godine koji je bio njegov 62. film. Ostavio je neizbrisiv trag u filmskoj umjetnosti.
Motovun FF - nagrade
July 28, 2007
Motovun Film Festival je dodijelio nagrade u svim natjecateljskim kategorijama.
Propeler Motovuna: “Drago blato” redatelja Drora Shaula.
Žiri nagrade Propeler Motovuna iskoristio je mogućnost dodijeliti specijalna priznanja sljedećim filmovima:
Kujtim Csasku istaknuo je film “Mirikatanijeve maÄke”, redateljice Linde Hattendorf. MiÅ¡a Radivojević istaknuo je film “Å uma žalovanja”, redatelja Naomi Kawase.
Ognjen SviliÄić istaknuo je film “Umijeće plakanja”, redatelja Petera Schonau Foga. Istvan Szabo istaknuo je film “Red Road”, redateljica Andrea Arnold.
Nagrada odAdoA pripala je filmu “Problem s komarcima i druge priÄe” redatelja Andreya Paounova.
Nagradu FIPRESCI koju dodjeljuje meÄ‘unarodni žiri filmskih kritiÄara osvojio je film “Hallam Foe” redatelja Davida Mackenzieja.
U konkurenciji filma kratkog metra Motovun Oline prva je nagrada pripala je filmu “Majica” redatelja Hissein Fazeli.
Najbolji film po ocjeni publike u Vip SMS glasanju osvojio je film “Pjevajte neÅ¡to ljubavno” redatelja Gorana Kulenovića.
Nagradu Amnesty International specijalni žiri dodjeljuje filmu koji najbolje promiÄe i problematizira tematiku ljudskih prava pripala je redatelju Mahamat-Saleh Harounu i filmu “SuÅ¡a” (”Daratt”) koji govori o sudbini 15-godiÅ¡njeg Atima koji odlazi pronaći ubojicu svoga oca.
MFF
Senko Karuza - Teško mi je reći
July 27, 2007
Tri knjige Senkovih toplih, melankoliÄnih i uzbudljivih priÄa u jednoj! Busbuskalai, Ima li života prije smrti i VodiÄ po otoku od sad na jednom mjestu, u knjizi TeÅ¡ko mi je reći!
TeÅ¡ko mi je reći, knjiga izabranih priÄa jedan od ponajboljih domaćih pisaca srednje generacije, Senka Karuze, svojevrstan je zaokruženi pregled na posljednjih desetak godina njegova stvaralaÅ¡tva. Karuzine zbirke priÄa Busbuskalai (1997), Ima li života prije smrti (2005) i VodiÄ po otoku (2005) u domaće su književne publike (usprkos slaboj dostupnosti Karuzinih knjiga u distribucijskoj mreži i njegovoj „odsjeÄenosti“ iz književnog života) stekle gotovo kultni status, a izbor iz ovih zbirki nadopunjen je novim priÄama koje dokazuju da se doista radi o jednom od najzanimljivijih hrvatskih književnih glasova u dva posljednja desetljeća. PriÄe koje katkad podsmjeÅ¡ljivo katkad s divljenjem promatraju Mediteran (a napose Otok), nastavljaju ponekad tragovima Marinkovića ili Novaka, ali im i izmiÄu, otkrivajući svjež, gorko-humoristiÄan pogled „lokalca-autsajdera“ na krajolik, OtoÄane, njihovu svakodnevicu i intimu. Iako se najÄešće zadržavaju u onom osjetljivom, neuhvatljivom prostoru izmeÄ‘u Dvoje, priÄe u ovoj knjizi ne bježe ni od malih epifanija, otkrića koja Otok smjeÅ¡taju na naÅ¡e intimne životne zemljovide.
format: 14,5×19,5
uvez: meki
tisak: c/b
broj stranica: 313
šifra: 100850
cijena: 120 kuna
Senko Karuza
Senko Karuza roÄ‘en je 1957. godine u Splitu. Djetinjstvo je proveo na otoku Visu. Å kolovao se u Visu, Splitu i Zagrebu. Studirao filozofiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Objavljivao u Poletu, Studentskom listu, Mogućnostima, Rivalu… UvrÅ¡atvan u razliÄite antologije, preglede i izbore kratkih priÄa. preveden na strane jezike, nastupao na viÅ¡e domaćih i stranih festivala. OsnivaÄ neformalnog Multimedijalnog mobilnog centra za istraživanje alternativnih oblika preživljavanja na malim i puÄinskim otocima.
profil
Viva La Pola - 27. & 28.07.2007.
July 26, 2007
Veliki tradicionalni alter rock festival Viva la Pola! 2007. održati će se ove godine po Äetvrti puta 27. i 28. srpnja u Puli. Zbog proÅ¡logodiÅ¡nje vrlo dobre posjeÄenosti festivala na kojem su kao headlineri nastupili The Toy Dolls i Anti Nowhere League, te velikog interesa publike se festival ove godine seli iz kluba Uljanik na veliki otvoreni open air prostor Monumenti - Katarina Vallalunge (bivÅ¡a vojna kasarna) gdje će se, na prostoru za viÅ¡e od 5000 ljudi, po uzoru na najpoznatije svjetske festivale ovogodiÅ¡nji program Viva la Pola! 2007. istovremeno odvijati na dvije open air pozornice i jednom zatvorenom flooru na kojima će prodefilirati viÅ¡e od Äetrdesetak bendova iz Äak osam zemalja. Pored toga će biti postavljena i treća zatvorena pozornica “Trip To Zion Sound Revolution Floor”, Å¡tandovi sa vegetarijanskom i ostalom hranom, Å¡tandovi sa majicama, odjeÄom, nakitom, glazbom, Supreme absinthe, i drugim sadržajima.
Kao headlineri prve veÄeri će nastupit svjetski poznati finski gothic rock bend The 69 Eyes koji dolaze po prvi puta u ovaj dio Europe i promoviraju svoj novi album “Angels” (Virgin/Dallas). Drugi headliner prve veÄeri je legendarni Koja sa svojom obnovljenom Disciplin A Kitschme koji će promovirati svoj novi, vrlo hvaljeni album “Kada kažeÅ¡ muzika, na Å¡ta taÄno misliÅ¡, reci mi?” (PGP RTS), kojeg odlikuje Kojin povratak na mjesto glavnog vokala u grupi, kao i viÅ¡eglasno pjevanje, uz već dobro poznati zvuk bas+bubanj formacije Discipline kiÄme, na kojem su odrasle Äitave generacije. Uz obilje nove energije koju grupa neÅ¡tedimice isporuÄuje na koncertima tu je i brižljivo probrana set-lista, sastavljena od novih, starih i najstarijih hitova grupe.
U petak će takoÄ‘er nastupiti i sve popularniji talijanski gothic metalci Thetres Des Vampires, koprivniÄki Overflow, melodiÄni punk bend Six Pack iz Smederevske Palanke, Vuneny iz Mostara, talijanski klon Marilyn Mansona Richard Christ, punk’n'roll bend Long Don Silver i punkeri O.S.D.S. iz Italije, punk bend Alergija iz Zadra, gothic bend Phantasmagoria, punk bend Dolibasija, garage rock bend Hitchcock, punk rock bend Spierdalaj, punk bend Abergaz i sve popularniji punk bend No More Idols iz Zagreba, ženski bend bubnjarke iz Laibacha, Eve Brežnikar, MakeUp2, punk’nroll bend MuÅ¡kat Hamburg iz Slovenije, alter rock band Hesus Attor acid rock grupa Acaid iz Rijeke, punk rock bend Barrakuda iz Pule, street punk bend Defekt iz Makedonije i punk rock bend No Regrets iz Rovinja.
Druge veÄeri će kao headlineri nastupiti Äak tri britanske svjetski poznate punk rock legende; Peter & The Test Tube Babies, GBH i One Way System, a uz njih i hrvatske punk rock legende KUD Idijoti koji će ugostiti i slovensku punk legendu, Petra LovÅ¡ina iz legendarne slovenske punk grupe Pankrti koja ove godine slavi 30 godina postojanja i najavljuje veliku turneju povodom 30 godiÅ¡njice i to sve u godini u kojoj se slavi trideseta godiÅ¡njica punk rocka.
U subotu će nastupiti hrvatske punk rock legende KUD Idijoti koji će ugostiti i slovensku punk legendu, Petra LovÅ¡ina iz legendarne slovenske punk grupe Pankrti koja ove godine slavi 30 godina postojanja i najavljuje veliku turneju povodom 30 godiÅ¡njice. Tu će biti joÅ¡ cijeli niz domaÄih i stranih manjih ali zato niÅ¡ta manje zanimljivih i kvalitetnih grupa poput punk’n'roll grupe The Dogz iz Novog Sada iz Novog Sada, angažirani punkeri Vox Populi i garage rock Concrete Worms iz Beograda, ska’n'roll bend Red Five Point Star, veseljaci The Drinkers iz Ljubljane, punk rock veterani CZD iz Maribora, ska punk bend Los Nipples iz Celja, prvi bend legendarnog Satana Panonskog - Pogreb X iz Vinkovaca, rap metal bend Popeye, nu metal bend Skepsis Positive iz Pule, punkeri SkretniÄari, garage rock bend The Welcomin` Commite In Flames, alter rock bend Death Disco, punk rockeri Eksodus, hc punk bend Stronghold iz Zagreba, nu metal bend Koh iz Karlovca, numetal bend Cold Snap iz Varaždina, nu metal bend Skepsis Positive iz Pule, punk rock bend Invert iz Crikvenice, punk rock bend Cosa Nostra iz Maribora, punk rock bend Pain In The Ass iz Ljubljane.
Pored dva live stagea na posebnom flooru će se održati “Trip to Zion presente Sound Revolution On Viva La Pola!” (….reggae,dub,jungle,d’n'b,breakbeat,trance….) gdje će nastupiti Tricky D, Pistolero Crew, Skatanico Sound, Dub Insula, Junglist, Trip To Zion, King Shango Soundsystem. Na istom flooru ćemo moći vidjeti i projekcije Raf kina - predstavljanje dvd-a ‘Best of the best, raf 2002. - 2006.’, kao i Rasta kino.
TakoÄ‘er će biti izložena i izložba rock fotografija - “Rock momenti” eminentnih beogradskih autora Stanislava Milojkovića, Anamarije Vartabedijane i Aleksandara Zeca iz Beograda. Fotografije su nastale u posljednje dvije godine na koncertima GBH, Kud Idijoti, ANWL, Soulfly, Blackfire, The Cult, Him, Disciplin A Kitschme, Partibrejkers, Therapy, Steve Stevens, Moonspell, W.A.S.P., Posthuman - Marilyn Manson Tribute, Cockney Rejects, Deathstars, Mortiis, Laibach, ElektriÄni orgazam idrugih.
Oba dana će festival zapoÄeti u 17 sati sa otvaranjem vrata, a koncert će zapoÄeti u 17:30 sati i trajati sve do 4 sata ujutro dok će Trip To Zion Floor nastaviti sve do 6 sati.
Pošto se Monumenti nalaze malo izvan centra Pule biti će osiguran prijevoz sa brodom iz Pulske luke s polaskom svakih pola sata.
viva la pola
Damir Karakaš - Eskimi
July 25, 2007
Nakon Kina Like, odvaljene knjige o liÄkim Äakavskim brÄ‘anima koja je u meÄ‘uvremenu zadobila kultni (i filmski) status Damir KarakaÅ¡ objavio je i reality-roman Kako sam uÅ¡ao u Europu, o svom životu na francuskim ulicama. Paralelno je godinama cijedio novu knjigu priÄa. Samo oko naslova mantrao je nekoliko mjeseci; on to razvija kao nuklearni program. I, evo napokon Eskima…
Tko je ta zagonetna formacija? Rekao bih da su to likovi podrijetlom iz Kina Like ali nisu viÅ¡e na svom terenu i sad je sve drukÄije: krenuli su hrabro naprijed, zauzimaju položaje, dozivaju se po gradu… Ipak, ti teÅ¡ki karakteri, kojima se teÅ¡ko izraziti, pomalo lude u svojim stanovima, a kad napokon odluÄe neÅ¡to reći o sebi, onda već zamuckuju od bijesa.
„Ovo je… - zamumlja. - Ovo, ovo ne bi… živ Äovik viÅ¡e mogal izdržat… Å ta ja trpim, svaki dan, ovo je da uzmeÅ¡ puÅ¡ku… i da se… i da se… isti Äas… po, po, poniÅ¡tiÅ¡ i da se, i da te viÅ¡e nema… I da… Nikada…†Ali nećemo previÅ¡e objaÅ¡njavati. Å to manje objaÅ¡njavanja, Å¡to viÅ¡e pokazanog to je KarakaÅ¡ev književni recept. Eskimi, naprijed!
(Robert Perišić)
format: 14,5×19,5 cm
uvez:meki
broj stranica: 103
šifra: 100883
cijena: 89,00 kuna
Damir Karakaš
RoÄ‘en je 1967. u Plašćici kraj Brinja. Objavio je knjigu putopisa Bosanci su dobri ljudi (1999.), roman Kombetari (2000.), zbirku priÄa Kino Lika (2001.) i roman Kako sam uÅ¡ao u Europu (2004.). Živi u Parizu.
Profil
Motovun FF 2007
July 23, 2007
PoÄeo je MFF 2007. OvogodiÅ¡njih osamdesetak filmova podijeljeno je na Glavni program, Motovun Online, Japansku jezu, Made in Vojvodina, Noć na Barbacanu te Posebne projekcije – filmove u Äast Älanova žirija. Kao i svih prethodnih godina, motovunski festival predstavlja filmove iz neovisne produkcije i manjih kinematografija.
– OvogodiÅ¡nji Motovun zapoÄinjemo dogaÄ‘ajem koji nosi ime “Noć tucanja”, a zavrÅ¡avamo s niÅ¡ta manje znaÄajnom “Noći kruha i masti”. Te dvije toÄke dijeli pet dana i pet noći za koje će svima trebati izuzetno dobra kondicija. Sam filmski program festivala sastavljen je od osamdeset najboljih filmova ovogodiÅ¡nje produkcije sa svih kontinenata te dobitnika nagrada festivala poput Sundancea i Cannesa. MeÄ‘u njima imamo i Oscarom nagraÄ‘ene filmove kao Å¡to su „Panov labirint“ i „Crvena cesta“ – naglasio je Rajko Grlić, umjetniÄki direktor festivala i jedan od selektora glavnog programa.
Grlić takoÄ‘er napominje da nikada nisu pažljivije birali filmove te da Motovun nikada nije imao jaÄi i brojniji program. Ujedno je dodao da je MFF, nažalost, jedina prilika da se ti filmovi pogledaju jer 99 posto njih neće biti prikazano u hrvatskim kinima.
– I ove godine program smo koncipirali tako da posjetitelji u svakom trenutku mogu birati izmeÄ‘u tri ili Äetiri paralelna dogaÄ‘anja, i tako od deset sati ujutro do sljedećeg svitanja. Vjerujemo da će filmofile posebno zaintrigirati ciklus povijesti japanskog horora. U skladu s dobrim obiÄajima, i ove godine imamo “zemlju partnera” – pod sloganom VOJVODINA ZEMLJA PARTNER AUTONOMNE POKRAJINE MOTOVUN predstavljamo kulturnu scenu naÅ¡ih istoÄnih susjeda. Organizirat ćemo okrugli stol o mogućnostima unapreÄ‘enja distribucije filmova unutar regije, na kojem oÄekujemo veliki broj filmaÅ¡a koji o tome imaju Å¡to reći. Uopće, već sad je posve sigurno da u Motovunu možemo oÄekivati mnoÅ¡tvo gostiju, velikih umjetnika meÄ‘u kojima bismo svakako izdvojili jednog od najvećih europskih redatelja Istvana Szaba – rekao je Igor Mirković, direktor Motovun Film Festivala.
Gosti:
Motovun Film Festival nije niti ove godine propustio ugostiti ugledne goste. MeÄ‘u njima treba istaknuti jednog od najvećih europskih filmaÅ¡a, maÄ‘arskog redatelja i oskarovca Istvana Szaba, koji će izmeÄ‘u ostalog i predsjedati motovunskim žirijem. U žiriju takoÄ‘er sjede Ognjen SviliÄić, MiÅ¡a Radivojević i Kujtim Cashku. Motovunom će, kao i proteklih godina, proÅ¡etati velik broj mladih nada i etabliranih imena.
Svoj je dolazak najavio i jedan od poznatijih britanskih redatelja David Mackenzie, Äiji film “Hallam Foe” sudjeluje u glavnom programu. Uz njega, u goste stiže i glavni glumac iz tog filma, Jamie Bell, poznat po ulozi u “Billy Eliotu” i mnogim drugim ostvarenjima. Družiti ćemo se i s Antoninom Svobodom, austrijskim producentom i redateljom, autorom filma “Immer nie am Meer”, a kojeg ćemo takoÄ‘er gledati u sklopu ovogodiÅ¡njeg MFF-a. Dolazak su potvrdili i neki dragi “kućni” prijatelji festivala - redatelj Stephen Daldry (The Hours), producent Helmut Glasser (Dog Days), kojemu je ovo peti put da dolazi na festival
S velike ravnice onkraj istoÄne granice dolazi nam viÅ¡e od trideset umjetnika predvoÄ‘eno jednom od najpoznatijih vojvoÄ‘anskih glumica, Mirom Banjac te redateljima Želimirom Žilnikom i Karoljem Viczekom
Od domaćih snaga dolazi nam Goran Kulenović, redatelj filma Pjevajte neÅ¡to ljubavno, sa svojom glumaÄkom ekipom – Hanom HegeduÅ¡ić i Ivanom Hercegom.
Živi i mrtvi osvojili 8 Zlatnih arena
July 22, 2007
U subotu, 21. srpnja 2007. održana je dodjela nagrada 54. festivala igranog filma u Puli.
Film Živi i mrtvi redatelja Kristijana Milića uz Veliku zlatnu Arenu za najbolji film dobio je Zlatne Arene: za najboljeg redatelja (Kristijan Milić), za najbolju sporednu muÅ¡ku ulogu (Borko Perić), za kameru (Aren Dragan Marković i Mirko PivÄević), za montažu (Goran Guberović), za glazbu (Andrija Milić) za ton (Ivica Drnić, Damir ValinÄić i Igor Fabris) i za specijalne efekte (Goran Rukavina i Branko Repalust).
O nagradama u nacionalnom programu odluÄio je žiri kojeg su Äinili redatelj Arsen Anton Ostojić (predsjednik žirija), glumaÄki veteran Tonko Lonza, snimatelj Branko Linta, filmska kritiÄarka Diana Nenadić te glazbenica Tamara Obrovac.
OcjenjivaÄki sud Nacionalnog natjecateljskog programa:
dodijelio je sljedeće nagrade:
1. Veliku Zlatnu Arenu za najbolji film filmu „ŽIVI I MRTVI“ redatelja Kristijana Milića
2. Zlatnu Arenu za režiju Kristijanu Miliću za režiju filma „ŽIVI I MRTVI“
3. Zlatnu Arenu za scenarij Ognjenu SviliÄiću za scenarij filma „ARMIN“ redatelja Ognjena SviliÄića
4. Zlatnu Arenu za najbolju glavnu žensku ulogu NataÅ¡i DorÄić za ulogu u filmu „MORAM SPAVAT’, ANÄELE“ redatelja Dejana Aćimovića
5. Zlatnu Arenu za najbolju sporednu žensku ulogu Olgi Pakalović za ulogu u filmu „MORAM SPAVAT’, ANÄELE“ redatelja Dejana Aćimovića
6. Zlatnu Arenu za najbolju glavnu muÅ¡ku ulogu Emiru Hadžihafizbegoviću za ulogu u filmu „ARMIN“ redatelja Ognjena SviliÄića
7. Zlatnu Arenu za najbolju sporednu mušku ulogu Borku Periću za ulogu u filmu „ŽIVI I MRTVI“ redatelja Kristijana Milića
8. Zlatnu Arenu za kameru Draganu Markoviću i Mirku PivÄeviću za snimateljski rad na filmu „ŽIVI I MRTVI“ redatelja Kristijana Milića
9. Zlatnu Arenu za montažu Goranu Guberoviću (posthumno) za montažu filma „ŽIVI I MRTVI“ redatelja Kristijana Milića
10. Zlatnu Arenu za glazbu Andriji Miliću za glazbu u filmu „ŽIVI I MRTVI“ redatelja Kristijana Milića
11. Zlatnu Arenu za scenografiju Tanji Lacko za scenografiju u filmu „PJEVAJTE NEŠTO LJUBAVNO“ redatelja Gorana Kulenovića
12. Zlatnu Arenu za kostimografiju Sanji Šeler za kostimografiju u filmu „PJEVAJTE NEŠTO LJUBAVNO“ redatelja Gorana Kulenovića
13. Posebnu Zlatnu Arenu za specijalne efekte Goranu Rukavini i Branku Repalustu za specijalne efekte u filmu „ŽIVI I MRTVI“ redatelja Kristijana Milića
14. Posebnu Zlatnu Arenu za ton Ivici Drniću, dizajneru te Damiru ValinÄiću i Igoru Fabrisu, snimateljima za ton u filmu „ŽIVI I MRTVI“ redatelja Kristijana Milića
15. Vjesnikovu nagradu Breza za najboljeg debitanta Liviu Morosinu za glazbu u filmu „MORAM SPAVAT’, ANÄELE“, redatelja Dejana Aćimovića
OcjenjivaÄki sud MeÄ‘unarodnog natjecateljskog programa u sastavu:
Eva Zaoralova (predsjednica) Annamaria Percavassi, Serge Sobczynski, Roland Rust, Phillip Bergson dodijelio je sljedeće nagrade:
1. Posebnu Zlatnu Arenu za umjetniÄki doseg filmu „LES CHANSONS D’AMOUR“ redatelja Cristophea Honoréa
2. Posebnu Zlatnu Arenu za najboljeg redatelja JiÅ™Ãju Menzelu za film „SLUŽIO SAM ENGLESKOG KRALJA“
3. Posebnu Zlatnu Arenu za najbolji film u međunarodnoj konkurenciji filmu „SLANI ZRAK“ redatelja Alessandra Angelinija
Žiri mladih filmofila dodijelio je sljedeće nagrade:
1. Nagradu Žirija mladih filmofila za najbolji film MeÄ‘unarodnog natjecateljskog programa filmu „SLUŽIO SAM ENGLESKOG KRALJA“ redatelja JiÅ™Ãja Menzela
2. Nagradu Žirija mladih filmofila za najbolji film Nacionalnog natjecateljskog programa filmu „MORAM SPAVAT’, ANÄELE“ redatelja Dejana Aćimovića
Žiri publike u Areni
Svojim glasovanjem publika u Areni dodijelila je nagradu publike ZLATNA VRATA PULE filmu „PJEVAJTE NEŠTO LJUBAVNO“, redatelja Gorana Kulenovića
Nagrada Oktavijan
Nagrada Oktavijan Hrvatskoga druÅ¡tva filmskih kritiÄara pripala je filmu „ARMIN“ redatelja Ognjena SviliÄića.
Pula film festival
Mildreds na Gradini
July 21, 2007
«Bubnjar je nešto srao bez veze, samo je njemu bilo smiješno»
Krunoslav LevaÄić prepriÄava neke impresije o sebi po blogovima. :-)
Trsatska Gradina je prekjuÄer, u sklopu svog bogatog programa Ljeto na Gradini, ugostila hrvatsko-slovensku glazbenu poslasticu Mildreds u sastavu Astrid Kuljanić (vokal), UroÅ¡ Rakovec (gitara), Žiga Golob (bas gitara), Krunoslav LevaÄić (bubnjevi), Blaž Celarec (udaraljke). Å to zbog slabe eksponiranosti sastava u medijima, Å¡to zbog jazz zaleÄ‘a koje nekima može smrdjeti na dosadu, koncert je održan u popriliÄno kućnom ambijentu od stotinjak prisutnih. No ponajviÅ¡e su propustili upravo oni kojih nije bilo.
Nakon izlaska sastava na malu pozornicu, umjesto pjesme za zahuktavanje atmosfere, nastup je zapoÄet malim govorom frontmena (ili kako on voli reći: glasnogovornika) grupe Kruna LevaÄića. Nekih 5 minuta je tako potroÅ¡io predstavljajući band i prvih nekoliko pjesama koje će odsvirati. Ako je i bilo nekih nenaviknutih i zaÄuÄ‘enih na specifiÄan Krunov stand-up pristup koncertima, stvari su sjele na svoje mjesto Äim su zapoÄeli svoju sjajnu interpretaciju pjesme Another Day Jamesa Taylora.

Narednih 2 i pol sata su proÅ¡la u kombinaciji rijetko sjajne glazbe i povremenih duhovitih monologa «glasnogovornika». Å to se samo svirke tiÄe, Äini mi se (Å¡to sam uoÄio i na njihovim proÅ¡lim koncertima) da oni dolaze zabaviti prvenstveno sebe, a ako joÅ¡ i netko stoji (sjedi) u publici, super. Možda je to i razlog dojma mnogih da Mildreds sviraju iznimno senzibilno ulažući puno energije u svaku pjesmu.
«Play lista» je kombinirala interpretacije domaćih i starih evergreena. Moglo se tako Äuti pjesme poput Volim te budalo mala, Ulica jorgovana, Zagrljeni, ÄŒokolada, ali i What A Wonderfull World, Smile, Kiss me, Starry Starry Night.
Zbog svega navedenog, Mildreds, iako sviraju obrade, nikako ne bih nazvao «samo joÅ¡ jednim bandom koji svira obrade». Izrazi lica publike nakon koncerta jasno su to pokazali. Stoga, ako ih joÅ¡ niste imali prilike posluÅ¡ati, uÄinite to Å¡to prije.
Sheitans ili Vrazi
July 21, 2007
Na 1. Istra rock festivalu u Labinu nastupaju (zapravo jutros nastupili) i Sheitans iz Županje. GreÅ¡kom ih nismo naveli na popisu bandova pa se ovim putem ispriÄavamo Umornom konju i ostatku banda. Kad smo već kod toga red je da ih onda i predstavimo.
ÄŒlanovi benda su redom: Dejan poznatiji kao Umorni konj (gitara elektriÄna i vokal), Žile (bas gitara), Neno (gitara za solaže) i Moljac (bunjevi).
Sheitans su u mladosti bili izvrgnuti utjecajima Majki, Partibrejkersa, Black Crowesa, Erica Sardinasa i Jet-a Å¡to je dovelo do toga da i sami zvuÄe kao punokrvi rokeri iako će sami za svoju glazbu reći da zvuÄi kao “gomila distorzije i neartikuliranih rifova zajedno sa krikovima”.
Sheitans su internacionalni sastav koji djeluje kako u Županji (Hrvatska), tako i u OraÅ¡ju (Bosna). Osnovani su u proljeće 2006. godine i u poÄecima djeluju kao “Umorni konj”. Pet mjeseci poslije bend odlazi u Sloveniju gdje snima 13 pjesama od kojih će se barem 10 naći na njihovom prvom albumu koji se oÄekuje na jesen ove godine.
BaÅ¡ negdje u to vrijeme Äetvorka na demokratskim izborima odluÄuje promijeniti ime pa se od tada nazivaju Sheitans. U rijeÄniku stranih rijeÄi stoji slijedeće: Å ejtan - Ä‘avao, sotona, vrag, neÄastivi.
Dakle Sheitans bi u prijevodu znaÄilo Äavoli ili Vrazi.
Uskoro bend napuÅ¡ta bubnjar Bate, a na njegovu vruću stolicu uskaÄe Moljac s kojim se užurbano vježba e da bi isti bio spreman za turneju po zemljama diljem regije.
AKo ste organizator nekakvog rock festivala i sliÄnih manifestacija možete ih zvati na svirku. Adresa je umornikonj@gmail.com
Na ovom mjestu možete posluÅ¡ati neke njihove stvari. Blog Umornog konja je ovdje, a ovdje možete dati svoj glas za njihovu pjesmu “Idemo dalje” te istoj pomoći da zauzme poziciju broj 1 na underground top 10.
Sljadoljed
July 18, 2007
U ovim vrućim danima nema bolje stvari za osvježenje od dobroga - slaje. Stoga ajmo malo o njemu.
Problematika kupovnog sladoleda je neÅ¡to Äemu ovih dana pristupam vrlo seriozno i metodiÄki odgovorno, to je jedan ozbiljan istraživaÄki postupak u kojem sam se bespogovorno pristala žrtvovati i osobno preuzeti rizik degustacije. Kako je subjekt istraživanja prisutan u velikom broju varijacija oÄekujem da će se moje istraživanje protegnuti minimalno na cijelo ljeto.
Kao jedan mali uvod u moj ozbiljan istraživaÄki rad ovdje ću iznijeti neka osnovna zapažanja koja će mi poslužiti kao temelj budućeg, nimalo ne sumnjam, doktorata o sladoledu, a jednog dana, ha, tko zna – Nobel?Â
Postoje sladoledi razni. To potopljeno blago rashladnih škrinja vabi nas u lokalnim dućanima raznoraznim okusima, raznoraznim pakovanjima. Kako ih onda razlikovati i rangirati?
U doba samoupravnog Yu-socijalizma problematike sladoleda nije bilo, odnosno ako je i bilo - bila je u povojima. Å iptarskom sljadoljedu onom ljepljivo bijelom ili žutom koji je vijugavo curio iz aparata, eventualnu je konkurenciju radio isto tako Å¡iptarski ´kugljica i muha u kornjet´ sljadoljed i možda Snjeguljica iz dućana. No dolaskom zapadnog kapitalizma i modernih demokracija problematika sladoleda dolazi do punog izražaja! Sladoledarska industrija postaje moćna industrijska velesila koja ne bira sredstva u obraÄunu sa konkurencijom i varanju konzumenata. Sladoled je dobio krila!
ÄŒetiri glavna oblika u kojima kupovni sladoled danas dolazi do kupca konzumenta su:
-kartonska kutija,
-plastiÄna kutija,
-kornet,
-štapić,
ne spominjući joÅ¡ raznorazne podvarijacije istih (kugle, kocke, tuljci..) sa ili bez mamaca pardon dodataka u vidu igraÄkica, naljepnica, sliÄica, albumÄića isl.
Odmah valja napomenuti da oblik u kojem sladoled dolazi i pakovanje u kojem se nalazi –
NE garantiraju i kvalitetu istog! Postoje sladoledi i
sladoledi. Razlika je kao izmeÄ‘u neba i zemlje kad kuÅ¡ate zaslaÄ‘eno obojanu vodu koja imitira sladoled a pod jezikom je tvrda i oÅ¡tra kao aljaski gleÄer bez imalo slasti i mekoće - i onoga
kremastog sladoleda punog okusa koji se u ustima topi ko´ najslađa pupa.
Stoga se ajmo prvo obraÄunati sa raznoraznim pakovanjima te prednostima i nedostacima istih:
-kartonska kutija; iako sladoled kao takav u njoj ne mora biti loÅ¡, kartonska kutija je jako nespretno ambalažno rjeÅ¡enje. Samo otvaranje takovih pakovanja poÄesto zna jako živcirati, jer se karton nepravilno kida, sladoled je teÅ¡ko dostupan i poÄesto zalijepljen za sam karton Å¡to vas prisiljava na lizanje kartona. Sladoled se izvan frižidera vrlo brzo topi i u sluÄaju da se nalazi u kartonskoj kutiji njegova konzumacija mora biti brza i potpuna. U sluÄaju da neÅ¡to sladoleda zbog veće koliÄine pakovanja i preostane - već poderana kutija nema mogućnost hermetiÄnog zatvaranja, pa pri sljedećoj konzumaciji nerijetko dolazi i do gutanja cijelih komadića kartona ili sladoleda s okusom kartona. Kartonske kutije su zbog svoje brze razgradnje u prirodi uistinu najekoloÅ¡kije no nažalost ne i najmodernije rjeÅ¡enje.
-plastiÄna kutija; puno praktiÄnije i higijenskije rjeÅ¡enje. Bez obzira na vremenske
uvjete sladoled je u kutiji siguran, pa Äak i kad je otopljen. Za svakog sladoljupca prednost je i veća koliÄina, no ako ste baÅ¡ željni sladoleda a pri ruci nemate žlicu moglo bi biti problema. I ovakovo pakovanje Äesto ima problematiÄno otvaranje, plastiÄni poklopÄići znaju biti jako misteriozno zavareni i tvrdoglavi, na Äijim se oÅ¡trim rubovima može slomiti nokat ili porezati prst. No to ne spreÄava mnoge brižne majke da skupljaju te multipraktik plastiÄnjake i onda u njima zamrzavaju sarmu ili nose pomidore na plažu.
Osim toga kvaliteta sadržaja Äesto zna biti upitna, previÅ¡e se lažnjaka nekažnjeno naziva sladoledom.
-kornet; spada u sladoled klasiku. Na njega tipuju starije generacije te oni koji ne žele riskirati i skloniji su tradiciji. DanaÅ¡nji kornet je usto puno bolje pakiran nego korneti u proÅ¡losti, pa se umjesto tankih kartonskih poklopÄića na vrhu koji su Äesto znali otpadati, danas koriste plastiÄni higijenskiji poklopÄići. No uz vjeÄnu popularnost, kornetu su ostale i neke vjeÄne mane.
/prva je – umoÄeni nos. Nema kome se nije desilo da grickajući kornet u njega sluÄajno umoÄi svoj nos (il´tuÄ‘i, he), a nema mržeg osjećaja nego osjećaj mokrog nosa. Neodoljivo tjera na lizanje istog, ali kako nismo koker Å¡panijeli - rijetki meÄ‘u nama imaju dovoljno dugu jeziÄinu da vrh vlastita nosa i dohvate - situacija zna biti teÅ¡ki neugodnjak, pogotovo ako ste usred ljetne gaže.
/druga je - lomljenje vrÅ¡ka (dna) korneta. PreÄesto u dnu onog papirnatog omotaÄa gledamo odlomljeni vrh naÅ¡eg korneta i zatim zabrinuto provjeravamo Äistoću naÅ¡e koÅ¡ulje, jer kad vrh otpadne znamo da naÅ¡ kornet odbrojava zadnje minute života. Neprirodno iskrenutog vrata ubrzano ćućamo slaju kroz onu rupu na dnu (ts-ts) i psujemo nekom nepoznatom bližu familiju.
/treća je – papirnati omotaÄ. Ubrzanom ćućanju postoji jednostavan lijek - da papir sa naÅ¡eg korneta opće ne skidamo. No u tom sluÄaju slijedi nova muka, kružno guljenje istoga koji se zna slipit s onim preljevom na vrhu – a to je stvarno pokora. Ako ste nestrpljiviji grist ćete i sladoled i papir a onda nervozno ispljuckivati komadiće celuloze.
-sladoled na Å¡tapiću; ako je kornet bio sladoledna kubanska cigara, dakle za one koji vole lizati s uživanjem i bez žurbe, onda je sladoled na Å¡tapiću – cigareta. Jer sladoled na Å¡tapiću traži brzinu! Ipak, moramo napomenuti da su danaÅ¡nji Å¡tapići i u tome napredovali, jer za razliku od proÅ¡lih vremena kad Å¡tapići nisu imali Äokoladne omotaÄe, ovi danaÅ¡nji poÄesto imaju i dvostruku Äokoladnu oplatu (ko trogirski tankeri ;0) koja skriva slasno jezgro i usporuje otapanje. Dakle sladoled na Å¡tapiću je fast food sladolednog lanca, pa iako su proÅ¡la vremena slivanja i kapanja slaje niz grube Å¡tapiće pune Å¡pranja – odugovlaÄenje nije preporuÄljivo jer se sa Äokoladnim plaÅ¡tom pojavila i nova kvaka – lomljenje i meckanje Äokolade. A i drveni Å¡tapići iako moderniji i glaÄ‘i i dalje u ustima ostavljaju okus, a božemoj, drvetine. No u većini sluÄajeva ovakav slajo služi kao instant osvježenje pa nestane brzinom munje.
A sad je vrijeme da se bacim na konkretno istraživanje, a to preporuÄujem i vama.