60. Cannes Film Festival May 28, 2007

Pobjednik 60. Cannes film festivala je rumunjski film “4 Months, 3 Weeks, and 2 Days” autora Cristiana Mungiua. Priča o ilegalnom abortusu u posljednjim godinama vladavine komunizma je otprilike podjednako mučna, ali i briljantno odraÄ‘ena kao i “Smrt gospodina Lazarescua”, rumunjskog filma koji je pobijedio na pretproÅ¡lom Motovunu. Lista onih koje Mungiu pobijedio je viÅ¡e nego impresivna. U Cannesu su naime za svoju 60. obljetnicu doveli velikane sedme umjetnosti, a Tarantino, Van Sant, braća Coen, Akin, Kusturica i Zvyagintsev su samo neka od imena koje je iza sebe ostavio relativno nepoznati Mungiu.
Grand Prix je osvojila Naomi Kawase za “The Mourning Forest” dok su glumačke nagrade pripale Jeon Do-yeon za “Secret Sunshine” i Konstantinu Lavronenku za “Izgnanie” (opet kod Zvyagintseva).
Julian Schnabel je nagraÄ‘en za najbolju režiju (“The Diving Bell and the Butterfly”), a Fatih Akin za najbolji scenarij (“Yasamin kiyisinda” ili “The Edge of Heaven”).
Nagradu žirija su dobili M. Satrapi za “Persepolis” i Carlos Reygadas za “Silent Light” dok je posebnu nagradu žirija dovio je Gus Van Sant za “Paranoid Park”.
Camera d’Or su osvojili Etgar Keret i Shira Geffen za “Meduzot”, a nagradu za njabolji kratki film je dobila Elisa Miller za “Ver Llover”.
Nadamo se da će selektor Motovun FF-a, Jurica Pavičić, uspjeti dovesti “4 Months, 3 Weeks, and 2 Days” na ovogodiÅ¡nje izdanje Motovuna.

Čeki film 60-ih (Tuškanac) May 24, 2007

Tijekom sedamdesetak godina postojanja čehoslovačke republike, upravo su šezdesete bile najznačajnije i najvrednije razdoblje njene kinematografije. Postupno rastakanje staljinizma dovodi do stanovite liberalizacije koju češki i slovački filmaši počinju koristiti za kritičkiji pristup suvremenim temama, ali i za istraživanje novijih i originalnijih oblika filmskog izraza, bez obzira na to što ih autoritarni komunistički političari, koji su se poprilično dugo održali na vlasti, nastoje u tome i administrativno spriječiti. Kao i u mnogim drugim socijalističkim zemljama filmaši postaju predvodnici kritičkoga preispitivanja postojećega stanja, što privlači u kina sve više publike, a u to zlatno doba Čehoslovačka postaje i jednom od vodećih svjetskih kinematografija. Ovaj reprezentativni ciklus vrijedan je ne samo po tome što će se u njemu moći vidjeti mnoga najpoznatija djela tog razdoblja poput gotovo cjelokupnoga češkoga opusa Miloša Formana, Intimnog osvjetljenja Ivana Passera, Hirovitog ljeta Jiřija Menzela ili prvog čehoslovačkog Oscara - Trgovine na korzu Jana Kadara i Elmara Klosa, nego i niz djela koja su vrlo blizu tih vrhunskih dometa. Kadar i Klos su tako zastupljeni i filmom Smrt se zove Engelchen, zanimljivom ne samo po tome da o ratnim zbivanjima ne govori kroz crno-bijele podjele nego ponajviše stoga što složenom narativnom strukturom i originalnim tretiranjem filmskoga vremena stvara kompleksnu sliku ratnog užasa. Karel Kachyna je pak u Kočijama za Beč ostvario jednu od najefektnijih režija tog razdoblja, a Ukradeni balon Karela Zemana podsjeća da je taj u svjetskim razmjerima veliki animator (koji često animaciju kombinira s živim glumcima) dao nedvojbeno značajan doprinos međunarodnoj afirmaciji kinematografije svoje domovine.

Ipak posebno su zanimljivi filmovi nepoznati većini mlađih gledatelja (čak i onih posebno zainteresiranih za Čehoslovačko filmsko čudo, što je također bio čest naziv ovog doba) koji ukazuju na rijetko spominjanu karakteristiku te kinematografije. Za razliku od većine ostalih (i ne samo socijalističkih) u kojima je gotovo nemoguće snimiti film bez potpore državnih fondova, ona nije sredstva dobivala isključivo za umjetnički najvrednije projekte, nego su oni tvorili tek četvrtinu od četrdesetak filmova koliko se tada godišnje snimalo, dok su ostali bili namijenjeni ponajviše razonodi i uglavnom žanrovski određeni i postizali na tom području respektabilne rezultate koji su nadilazili izniman profesionalizam koji najčešće nije bio upitan. Tako je Ubojica krije lice Petra Schulhoffa vrhunski krimić simenonovske provenijencije, a u glavnoj ulozi inspektora Rudolf Hrušinský ostvaruje lik koji djeluje kao autentičniji Maigret (iako se tako ne zove) od svih interpreta te uloge koje sam imao prilike vidjeti. Dama na kotačima je jedan od nekoliko musicala Ladislava Rychmana koji je za razliku od bajkovitih priča tadašnjih holivudskih filmova tog žanra visoke domete postizao polazeći od običnih ljudi u svakodnevnim situacijama koje je na izrazito originalan način pretvarao u efektne glazbene sekvence. Václav Vorliček, autor efektne parodije na filmove o Jamesu Bondu Tajnog agenta W4C uz učešće psa Pana Foustka, afirmirao se krimić komedijom s inventivnom uporabom elemenata stripa Tko želi ubiti Jessie? (Kdo chce zabít Jessii, 1966) koja je s uspjehom prikazana i u našim kinima šezdesetih godina kao i Atentat Jiřija Sequensa o atentatu na nacističkoga guvernera Češke i Moravske u Pragu 1942. koji pokazuje znatno više profesionalne standarde nego u tadašnjoj Jugoslaviji popularni akcijski filmovi iz Drugog svjetskog rata.

Doda li se tome da se tada u Čehoslovačkoj snimao i znatan broj vrlo kvalitetnih filmova za djecu, vidi se da je riječ o dobro i vrlo promišljeno organiziranoj kinematografiji koja bi vjerojatno još dugo ostala u svjetskom vrhu da nije bilo intervencije snaga Varšavskog pakta 1968. koja nije samo drastično zaustavila liberalne i slobodarske težnje čitave zemlje nego i dovela do odlaska mnogih značajnih autora i promjena u kinematografiji koja je povremeno i dalje stvarala vrijedne filmove, ali se više nije uspjela vratiti na razinu koju je dosegla. (autor: Tomislav Kurelec)

Patnja
Trápení

Režija: Kachyna, Karel, 1961, igrani, boja, 35 mm, 84 min.

Uloge: Jorga Kortbová (Lenka), Zora Jiráková (Lenkina majka), Pavel Bártl, Zdenek Jarolímek, Zdenek Míka.
Scenarij: Karel Kachyna, Jan Procházka
Fotografija: Josef Illík

Sadržaj: Dvanaestogodišnja djevojčica sa sela pokušava dokučiti svijet odraslih dok i sama neminovno odrasta. Na susjednoj farmi živi okrutan čovjek koji se veoma loše odnosi prema svome plemenitom konju. U želji da pomogne zlostavljanoj životinji djevojčica i konj se sprijateljuju.

Na programu: 2007-05-25; 2007-05-26;

Smrt se zove Engelchen
Smrt si rika Engelchen

Režija: Kadár, Ján & Klos, Elmar, 1963, igrani, c/b, 35 mm, 111 min.

Uloge: Jan Kacer (Pavel), Eva Poláková (Marta), Martin Ruzek (doktor), Blazena Holisová (sestra Alzbeta), Otto Lackovic (Ondra).
Scenarij: Milos Faber
Fotografija: Rudolf Milic

Sadržaj: Glavni junak filma češki je partizan u Drugom svjetskom ratu. Taman u vrijeme proglašenja mira pogođen je metkom u kralješnicu i odlazi na hitno liječenje. Pokušavajući ostati pri svijesti, prisjeća se događaja koji su prethodili pridruživanju partizanima. Želja za osvetom njemačkom zapovjedniku Engelchenu, kojeg smatra odgovornim za smrt svojih drugova, glavna mu je motivacija za nastavak života.

Na programu: 2007-05-25; 2007-05-26;

Crni Petar
Černý Petr

Režija: Forman, Miloš, 1964, igrani, c/b, 35 mm, 85 min.

Uloge: Ladislav Jakim (Petr), Pavla Martinkova (Asa), Jan Vostrcil (Petrov otac), Vladimír Pucholt (Cenda), Pavel Sedlacek (Lada).
Scenarij: Miloš Forman, Jaroslav Papousek
Fotografija: Jan Nemecek

Sadržaj: Prvi dugometražni igrani film MiloÅ¡a Formana o svakodnevici je sramežljiva tinejdžera Petra zaljubljena u djevojku Asu. Otac ga tjera na zaposlenje pa Petar započinje raditi u samoposluživanju pazeći da kupci ne kradu. Iako mu Å¡ef daje odreÄ‘ene upute, Petru posao, kao ni sve ostalo, baÅ¡ ne ide od ruke…

Na programu: 2007-05-28; 2007-05-29;

Ljubavi jedne plavuše
Lásky jedné plavovlásky

Režija: Forman, Miloš, 1965, igrani, c/b, 35 mm, 83 min.

Uloge: Hana Brejchová (Andula), Vladimír Pucholt (Milda), Vladimír Mensik (Vacovsky), Ivan Kheil (Manas), Jirí Hrubý (Burda).
Scenarij: Miloš Forman, Jaroslav Papousek, Ivan Passer, Václav Sasek
Fotografija: Miroslav Ondrícek

Sadržaj: Jedan češki gradić muči se s opasnim manjkom muškaraca: na šesnaest žena nalazi se samo jedan muškarac! Vlasnik tvornice cipela stoga moli Narodnu armiju da jednu svoju diviziju smjesti upravo kod njih. Dogovor je postignut i vojnici dolaze na radost djevojaka koje očekuju kršne mladiće u naponu snage i ljepote. No, dolazak ostarjelih rezervista od kojih je dobar dio već oženjen, ohladit će im nade.

Na programu: 2007-05-28; 2007-05-29;

Intimno osvjetljenje
Intimni osvetleni

Režija: Passer, Ivan, 1965, igrani, c/b, 35 mm, 71 min.

Uloge: Vera Kresadlová (Stepa), Karel Blazek (Bambas), Jaroslava Stedra (Marie), Zdenek Bezusek (Peter), Miroslav Cvrk (Kaja).
Scenarij: Jaroslav Papousek, Ivan Passer, Václav Sasek
Fotografija: Miroslav Ondrícek, Jan Strecha

Sadržaj: Dugometražni igranofilmski debut Ivana Passera i ujedno njegov zadnji film u Češkoj kontrastira gradski i seoski život kroz priču o Peteru, mladom čelistu iz Praga i njegovoj elegantnoj djevojci Stepi koji posjećuju prijatelje na selu. Njih dvoje uživaju u seoskoj idili, a Peter se priprema i za nastup s lokalnim orkestrom.

Trgovina na korzu
Obchod na korze

Režija: Kadár, Ján & Klos, Elmar, 1965, igrani, c/b, 35 mm, 128 min.

Uloge: Ida Kaminska (Rozalie Lautmann), Jozef Króner (Antonin Brtko), Hana Slivková (Evelyna Brtková), Martin Hollý (Imro Kuchar), Adám Matejka (Piti Báci).
Scenarij: Jan Kadar, Elmar Klos, Ladislav Grosman (prema istoimenoj vlastitoj knjizi)
Fotografija: Vladimír Novotný

Sadržaj: Za vrijeme Drugoga svjetskog rata, dok nacistička vlast nacionalizira svu imovinu Židova, lijeni stolar Antonin Brtko preuzima dužnost arijevskoga nadzornika nad malim dućanom šivaćeg pribora. Vlasnica dućana je starija, nagluha Židovka Rozalie koja živi u svom svijetu, potpuno nesvjesna rata i opasnosti oko sebe. Prima Antonina misleći da on traži posao i njih dvoje se vremenom sprijateljuju. Film je dobio Oscara za najbolji strani film 1965. godine.

Na programu: 2007-05-31; 2007-06-02;

Atentat
Atentát

Režija: Sequens, Jirí, 1965, igrani, c/b, 35 mm, 104 min.

Uloge: Radoslav Brzobohatý (poručnik Král), Ludek Munzar (poručnik Sedlák), Ladislav Mrkvicka (narednik Vyskocil), Rudolf Jelínek (narednik Strnad), Jirí Kodet (narednik Tousek).
Scenarij: Kamil Pixa, Jirí Sequens
Fotografija: Rudolf Milic

Sadržaj: Film se bavi stvarnim, povijesnim atentatom na Reinharda Heydricha (nacistički časnik koji je 27. rujna 1941. godine imenovan protektorom Češke i Moravske), a koji su izveli pripadnici češkog pokreta otpora 27. svibnja 1942. dok se Heydrich vozio autom po Pragu. Umro je nekoliko dana kasnije od posljedica ranjavanja, a nacisti su krenuli u krvavu odmazdu želeći žestoko osvetiti njegovo ubojstvo.

Na programu: 2007-06-01; 2007-06-04;

Ubojica krije lice
Vrah skryvá tvár

Režija: Schulhoff, Petr, 1966, igrani, c/b, 35 mm, 94 min.

Uloge: Rudolf Hrusínský (Kalas), Radoslav Brzobohatý (Varga), Jirí Pleskot (Louda), Ferdinand Kruta, Lída Roubíková .
Scenarij: Lubomír Mozný, Petr Schulhoff
Fotografija: Jirí Vojta

Sadržaj: Kriminalistička drama u kojoj je glavni negativac nepoznati serijski ubojica. Nakon što u selu Drnovice nađu mrtvo tijelo mlade žene, inspektor Kalas morat će dati sve od sebe da što prije nađe krivca.

Na programu: 2007-06-02; 2007-06-05;

Dama na kotačima
Dama na kolejich

Režija: Rychman, Ladislav, 1966, igrani, boja, 35 mm, 83 min.

Uloge: Jirina Bohdalová (Marie Kucerová), Radoslav Brzobohatý (Vaclav Kucera), Frantisek Peterka (Bedrich), Libuse Geprtová (Katerina), Stanislav Fiser (gdin. Marek).
Scenarij: Vratislav Blazek
Fotografija: Josef Hanus

Sadržaj: Češka komedija o supruzi koja postaje odlučna u namjeri da spasi svoj brak nakon što u gradu slučajno vidi supruga da ljubi drugu ženu. Prvi korak dizanje je svoga novca iz banke. Drugi korak njezine misije: učiniti od sebe novu, privlačnu i sofisticiranu ženu!

Na programu: 2007-06-04; 2007-06-06;

Ukradeni balon
Ukradená vzducholod

Režija: Zeman, Karel, 1966, igrani, c/b i boja, 35 mm, 90 min.

Uloge: Hanus Bor (Tomás Dufek), Jan Cizek (Martin), Jan Malát (Pavel), Michal Pospisil (Jakoubek Kurka), Josef Stráník (Petr).
Scenarij: Radovan Krátky, Karel Zeman (prema romanu Deux sns de vacances Julesa Vernea)
Fotografija: Josef Novotný, Bohuslav Pikhart

Sadržaj: Jedinstvena vizualna stila koji kombinira igrane elemente s animacijom, film govori o petorici dječaka koji sa Stoljetne izložbe u Pragu ukradu balon. Upustivši se u veliku avanturu, ni ne slute što ih sve čeka. Nakon slijetanja na otok koji još nije ucrtan na niti jednu kartu svijeta, čeka ih susret sa gusarima i kapetanom Nemom, kao i borba sa silama prirode.

Na programu: 2007-06-06; 2007-06-08;

Kočija za Beč
Kočár do Vídne

Režija: Kachyna, Karel, 1966, igrani, c/b, 35 mm, 115 min.

Uloge: Jaromír Hanzlík, Iva Janzurová, Ludek Munzar, Ladislav Jandos, Zdenek Jarolímek.
Scenarij: Karel Kachyna, Jan Procházka
Fotografija: Josef Illík

Sadržaj: Ratna drama bez glorificiranja i odabira zaraćenih strana, bez ratnih junaka i čistokrvnih zločinaca. Kada joj muža ubiju nacisti zbog ukradene vreće cementa, žena se zaklinje na osvetu. Stariji vojnik ranjen je i uskoro umire, a mlađi, kojem je samo stalo do povratka kući, dospijeva u njene ruke…

Na programu: 2007-06-08; 2007-06-28;

Gori, moja gospođice
Horí, má panenko

Režija: Forman, Miloš, 1967, igrani, boja, 35 mm, 71 min.

Uloge: Jan Stöckl (šef vatrogasaca), Jan Vostrcil, Josef Sebanek, Josef Valnoha, Josef Kolb .
Scenarij: Miloš Forman, Jaroslav Papousek, Ivan Passer, Václav Sasek
Fotografija: Miroslav Ondrícek

Sadržaj: Zadnji čehoslovački film Miloša Formana prikazuje mjesnu proslavu u povodu odlaska šefa vatrogasaca u mirovinu. Za vrijeme zabave upoznajemo njegove kolege vatrogasce i same sugrađane. Organizira se izbor za Miss vatrogasaca, iako same natjecateljice nemaju naročita potencijala, a nagrade za organiziranu lutriju uporno nestaju.

Na programu: 2007-06-28; 2007-06-30;

Hirovito ljeto
Rozmarné léto

Režija: Menzel, Jirí, 1967, igrani, boja, 35 mm, 74 min.

Uloge: Rudolf Hrusínský (Antonín Dura), Vlastimil Brodský (Hugo), Frantisek Rehák (svećenik Roch), Míla Myslíková (Katerina Durová), Jana Preissová (Anna).
Scenarij: Vladimír Kalina, Jan Libora, Jirí Menzel, Václav Nývlt (prema romanu Vladislava Vančure)
Fotografija: Jaromír Sofr

Sadržaj: Planovi za opuštajući, miran ljetni odmor nekolicine sredovječnih ljudi (Antonín, njegova supruga Katerina i prijatelji Hugo i svećenik Roch) bivaju izmijenjeni dolaskom cirkuskog hodača po žici Arnosteka (ulogu tumači Jirí Menzel) i njegove privlačne pomoćnice Anne. Njezina ljepota uzburkat će strasti Antonína, Huga, pa čak i svećenika Rocha, dok će Katerinu zainteresirati Arnostek.

Na programu: 2007-06-30; 2007-07-02;

Tajni agent W4C uz učešće psa Pana Foustka
Konec agenta W4C prostrednictvím psa pana Foustky

Režija: Vorlícek, Václav, 1967, igrani, c/b, 35 mm, 87 min.

Uloge: Jan Kacer (Cyril Juan - agent W4C), Kveta Fialová (Alice), Jirí Sovák (Foustka), Jan Libícek, Jirí Pleskot .
Scenarij: Oldrich Danek, Václav Vorlícek
Fotografija: Frantisek Uldrich

Sadržaj: Efektna parodija na špijunske filmove s Bondom. Ovdje je u glavnoj ulozi tajni agent Cyril Juan poznat i pod kodnim nazivom “agent W4C”.

Na programu: 2007-07-02; 2007-07-03;

Slučaj Kurjak May 23, 2007

Ako laže koza ne laže rog. Kaže dobra stara narodna, ali kod nas vrijede malo obrnuta pravila pa raznorazne koze/jarci i pored vidljivih rogova lažu i muljaju godinama i nitko im ništa ne može ili jednostavno ne želi. Sve dok svijet (na našu sramotu) ne podnese račun na naplatu.

Pa je tako i dr.Kurjak godinama bahato obmanjivao javnost pričajući priče o svojoj nevinosti, a već su i ptice na grani znale da ´stručni´ doktor ima šporke ruke. Kao prvo, konačno je dokazano da je Doktor najobičniji plagijator, ili jednostavnije – lopov i kradljivac tuđih znanstvenih radova. Al´ u krađi nije stao samo na tome, već je vrlo vjerojatno, bez pitanja, posegnuo za nečim puno ozbiljnijim od tuđih slova na papiru – za tuđim jajnim stanicama. No za razliku od onog prvog, za ovo drugo će mu se teško dokazati išta, jer u nas jednostavno nema takovih zakona ni dokaznog postupka kojim bi se ispitivalo takvo što. Najvjerojatnije je da će eventualne posljedice mutnih Doktorovih rabota ostati u domeni intimnih obiteljskih drama.

Da zbog otkrića British Medical Journala, svjetski najuglednijeg medicinskog časopisa, nije pukla svjetska bruka i opasno bacila ljagu na hrvatsku medicinu, lokalno bi izija vuk magarca. To je amen! Uzalud bi bila sva uporna upozorenja i konkretni dokazi domaćih istraživača da je Asim Kurjak dugoprstić, ali pomaka i dalje ne bi bilo.

Raznorazne mutljaže su u nas moguće jednostavno zato jer je pravna država neefikasna - a mreža naše znanstvene klike preumrežena i preisplepetena. Previše se u njoj interesa vrti, a da ne bi jedno drugom čuvali leđa bez obzira na količinu grijeha (pa i uz silnu ljubomoru i zavist). Počevši od 20dk kave onoj sestri na porti, preko plave kuverte kirurgu, do protekcije ministarstva i/ili dozvole za neometanu privatnu praksu ´renomiranom´ znanstveniku – sve je isprepleteno korupcijom. Previše njih radi apsolutno isto ono što je radio i Kurjak, od prepisivanja do plagiranja, nepotizma i protekcionizma, previše su svi upleteni u sve, a da ne bi znali kompromitirajuće/osiguravajuće podatke jedni o drugima.

Štoviše, u nas mete napada redovito postaju oni koji traže istinu a ne oni koji su zgriješili, pa su tom logikom i oni koji su ukazivali na Kurjaka bili izloženi njegovim napadima i opasnim optužbama da su šovinisti i rasisti koji ga napadaju samo zbog njegovog podrijetla. I tako godinama. Oni optužbu, on demanti. Vječni bez-rezultantni ping-pong.

Stoga je ovakvo razotkrivanje jedino bilo i moguće - izvana. Nama uvijek netko drugi mora rješavati probleme principom Deux Ex Machina. Intervencijom British Medical Journala, neupitnog autoriteta, koji će lupiti šakom o stol metući pod njega pijani pir mediokriteta. Ali ponavljam - na našu sramotu. Jer tek sad kad je svijet vidio naše šporko rublje, pokrenuše se i hrvatske institucije, iz čiste muke, e a da bi spasili što se spasit´ da. Ali zašporkan obraz se teško pere.

Oblik kazne za Kurjaka još se ni ne naslućuje, jer se hrvatski ´mozgovi´ po prvi put moraju dosjetiti primjerenoj kazni koja bi tobože bila i opomena ostalima. No kakva bi kazna uopće uzdrmala takvog debelokožnog i dobro potkoženog čovjeka? Oduzimanje počasnog naslova, titule, katedre, prava na predavanja? A što je to njemu.

Od svih organa koje takve ljude mogu boliti, mislim da bi ih najviše zabolio – džep. Oduzmi mu licencu za rad, ukini mu praksu, pa da vidiš.

Pravorijek se čeka.

Kunzru, Stead, Curiol, Mujičić & Đikić u Booksi May 15, 2007

16.5.2007. u 20.30 sati
Književna večer : Hari Kunzru
U Bookreporteru reći će sljedeće: “Kunzru je besramno darovit pisac. ‘Impresionist’ mu naprosto osigurava mjesto meÄ‘u najboljim autorima Ujedinjenog Kraljevstva.”
Hari Kunzru (rođen 1969) objavio je romane Impresionist (2002.) i Transmission (2004.) te zbirku kratkih priča pod naslovom Noise (2005.). Uskoro mu izlazi roman pod naslovom My Revolutions.
Djela su mu prevedena na dvadesetak jezika i za njih je dobio više nagrada, uključujući nagradu Somerset Maughm, nagradu Betty Trask koju dodjeljuje Society of Authors, nagradu John Llewellyn Rhys i nagradu British Book. Časopis Granta 2003. svrstao ga je među dvadeset najboljih britanskih romanopisaca mlađe generacije.
Kunzru je član Izvršnog vijeća PEN-a te član uredništva časopisa Mute. Izbor njegovih tekstova i fotografija dostupan je ovdje.

17.5.2007. u 20.30 sati
Književna večer : C.K. Stead
Christian Karlson Stead (Auckland, 1932.) stekao je međunarodnu reputaciju kao pjesnik, prozaik i književni kritičar.
Ovaj pisac već dobro poznat hrvatskoj čitateljskoj publici (Svi posjetitelji na obalu, Makutu, Srce nema ništa s tim, Katherine) dobitnik je nagrade Jessie Mackay za poeziju, nagrade Katherine Mansfield za kratku priču, nagrade Landfall, nagrade Kyng Lynn (Velika Britanija) za pjesništvo i većeg broja drugih nagrada.
Njegov roman Smith’s Dream poslužio je kao predložak za prvi film redatelja Rogera Donaldsona, Sleeping Dogs, u kojem se po prvi put u naslovnoj ulozi pojavljuje poznati novozelandski glumac Sam Neill.
U osvrtu na njegov osmi roman, Talking About O’Dwyer (Makutu), kritičar tjednika The Spectator napisao je: “Bez sumnje C. K. Stead spada meÄ‘u najbolje romanopisce danaÅ¡njice”.
The Irish Times opisuje Steadov deveti roman, The Secret History of Modernism, kao “briljantan roman… suptilan poput Jane Austen i fatalističan poput Thomasa Hardya”.
Steadov posljednji roman, Zvao sam se Juda, donosi priču o Isusu ispripovjedanu iz perspektive skeptičnog Jude, a The Guardian ga opisuje kao “jedno od najvažnijih književnih postignuća 2006. godine”.
Posljednjih godina Stead radi na prozi i poeziji naizmjence. Dog (2002.) je njegova dvanaesta zbirka poezije, potom slijede The Red Tram (2004.) i The Black River (2007.).
U pjesniÅ¡tvu Stead pokriva Å¡irok opseg od konvencionalnih do potpuno otvorenih pjesničkih formi, a u svojoj domovini slovi kao “tehnički briljantan, odmjeren i nepristran” pjesnik.
Godine 2007. odlikovan je Redom Novog Zelanda, najvišim državnim odličjem koje se dodjeljuje samo dvadesetorici živućih nositelja. Stead je oženjen, ima troje djece i (zasad) sedmero unučadi.

18.5.2007. u 20 sati
Književna večer - Céline Curiol
Céline Curiol rođena je u Francuskoj 1975. godine. Njezin prvi roman, Glas bez odziva (Profil), objavljen je 2005. i dosad je preveden na deset jezika. Na zabavan i inteligentan način ovaj roman preispituje probleme ljubavnih veza modernog doba.
U svom drugom romanu, Permission, objavljenom u Francuskoj u siječnju ove godine, Curiol opisuje mehanizme unutar izmišljene međunarodne organizacije i istražuje ulogu fikcije i mašte.
1997. godine, nakon što je diplomirala strojarstvo i modernu književnost, Curiol se preselila u New York gdje radi kao free-lance novinarka za radio i novine. Radila je kao dopisnica francuske podružnice BBC World Service te Radio France. Njezini tekstovi objavljeni su u Liberation, jednoj od najvećih tiskovina u Francuskoj.
Curiol je živjela u Londonu i Buenos Airesu. Usredotočujući se na svakodnevicu i bolesti zapadnog društva, njezino djelo spaja psihološko istraživanje i poeziju, ironiju i dramu.
Za knjigu Glas bez odziva Paul Auster je rekao: “Ova izvanredna knjiga najavljuje dolazak jednog nevjerojatnog talenta na književnu scenu. Ne samo da niz godina nisam pročitao tako dobar prvijenac, već je ovo i, vrlo jednostavno, jedna od najoriginalnijih i najbriljantnije napisanih knjiga svih suvremenih autora koje poznajem.
Ljepota pisma Céline Curiol u njezinoj je finoći, sažetosti, snazi, suosjećanju i nerijetkim duhovitim opaskama.”

22.05.2007. u 20 sati
Književna večer - Kemal Mujičić Artnam
Ako nikad niste čuli Kemu kako priča o likovima iz svog romana ‘Pet litara benzina’, puno ste propustili.
Možemo se samo nadati da će tako pričati i pred našim mikrofonom.
Roman je napisao nakon četiriju zbirki pjesama (Petkom poslije ribe, Ples, Zona zoo, Ubrzanje) i jedne knjige priča (Rad na crno). Radnju je smjestio u Zagreb i Karlovac. Ideja je suluda - glavni lik, profesor filozofije Andrej, pati od duševnog poremećaja u kojemu samozapaljenje svakog branitelja doživljava na vlastitoj koži. Imamo malog običnog čovjeka i veliki sistem koji tog malog čovjeka izrabljuje. I visokotiražnu dnevnu tiskovinu i zločestog glavnog urednika. Kod glavnog lika u jednom se trenutku javlja misao o ubojstvu. Toliko o knjizi.
Što se autora tiče, rođen je 1960. godine u mjestu Turbe kod Travnika. Studirao je Tehnološko-tekstilni fakultet i zna dosta o tekstilu. Ispočetka je dosta objavljivao u relevantnim književnim časopisima, nakon čega je 1994. godine objavio prvu zbirku pjesama. Pjesme i priče prevođene su mu na njemački, engleski, španjolski, poljski, slovenski i makedonski jezik.

31.05.2007. u 20 sati
Književna večer - Ivica Đikić
Iako se tinta u knjizi ‘NiÅ¡ta sljezove boje’ joÅ¡ se nije osuÅ¡ila, pod punom moralnom odgovornošću najavljujemo razgovor s Ivicom Đikićem.
Nakon vrlo uspješnog prvijenca Cirkus Columbia Ivica Đikić našao je vremena i za drugu knjigu. Iako je po vokaciji i životnom opredjeljenju novinar, u duši je ipak, čini se, književnik.
Svojim prvim romanom osvojio je nagradu ‘MeÅ¡a Selimović’ i drugi mu je roman iščekivan s velikim zanimanjem. Naziv NiÅ¡ta sljezove boje koji aludira na Ćopićevu BaÅ¡tu sljezove boje vodi nas u smjeru duhova iz proÅ¡losti kojih se nikako ne možemo rijeÅ¡iti. O čemu to ovoga puta piÅ¡e Đikić doznat ćemo uskoro, čim se knjiga pojavi u knjižarama.
Ivica Đikić roÄ‘en je 1977. godine u Duvnu. Danas živi i radi u Zagrebu. PiÅ¡e za Feral Tribune. Prije romana Cirkus Columbia objavio je priču ‘Suze Katarine Vidović’ u zborniku Buntovna proza.
Ivica Đikić redoviti je posjetitelj Bookse i jedan od naših najdražih članova.

izvor: Booksa

Skuter protiv gradskog busa (ekonomska analiza isplativosti kupnje skutera) May 12, 2007

Skuteraše najviše mrze dvije skupine ljudi: oni koji gledaju kako prolaze iz svojih skupo plaćenih automobila dok stoje bespomoćno zaglavljeni u beskrajnoj automobilskoj koloni, ili dok «sizifovski» kruže centrom pokušavajući naći parking, i oni koji ih, dok se bore s čestim smradom i drskim džeparošima, gledaju kroz prozore prepunih gradskih buseva (ili tramvaja). Dok za vozače automobila i nema neke hvale vrijedne utjehe, putnici u javnom gradskom prijevozu se barem mogu tješiti činjenicom da koriste najjeftiniji motorizirani prijevoz od točke A do točke B. No je li to baš tako? Može li skuter biti cjenovno konkurentna pa stoga i ekonomsko opravdana alternativa javnom gradskom prijevozu? Na to ću pitanje pokušati dati odgovor u ovom tekstu.

U analizi sam nastojao u što većoj mjeri zanemariti subjektivna stajališta i uzimati u obzir samo ono što se može kvantificirano dokazati. Nadalje, računao sam da se skuter može koristiti tijekom cijele godine. To u praksi nije tako jer tijekom zime treba računati na par dana snijega i pokojim tjednom jakih nevremena kad skuter baš i nije iskoristiv. No, kao što nam već godinama pokazuju stanovnici talijanskih gradova, malo hladnije vrijeme pa čak ni kiša nisu nepremostive prepreke za vožnju. Pogotovo sada kad se na svaki skuter može montirati one jeftine i vrlo efikasne «dekice» za zaštitu nogu od vremenskih uvjeta. Pretpostavio sam i da u promatranom razdoblju neće doći do značajnih nezgoda ni na skuteru ni u autobusu.

Model je sljedeći: odrasla osoba (koja posjeduje vozačku dozvolu za automobil) živi u predgrađu Rijeke, unutar II. zone javnog gradskog prijevoza. Od ponedjeljka do petka putuje na posao u centar grada što je udaljenost od 8 km u jednom smjeru. Automobil nije razmatran kao mogućnost zbog velikih troškova i problema s parkiranjem, a bicikl i hodanje zbog udaljenosti i brdovitosti. Dvije najprihvatljivije opcije su stoga gradski bus ili kupovina skutera.

Cijena pokaza za II. zonu iznosi 340 kn mjesečno odnosno 4048 kn godišnje. U samom modelu su rađene računice i III. (428 kn mjesečno) i I. zonu koja je cijenom mjesečne karte od 249 kn bliža cijeni zagrebačkog tramvaja.

Izbor skutera je pao na uspješni Kymcov model Agility 50 s četverotaktnim motorom. Izabran je zato što je na našem tržištu najpovoljniji skuter s 12 colnim kotačima nekog renomiranog proizvođača. Od njegovih 9477 kn jeftiniji je samo Piaggiov Zip 50 i to za 715 kn, ali ima 10 colne kotače što i nije baš sretna kombinacija s rupama i oštećenjima na našim cestama. Jeftini proizvodi kineskih proizvođača nisu uzimani u obzir zbog diskutabilne kvalitete (što ne znači da je nužno loša), ali treba znati da je tržište iznimno bogato ponudom i skuter mogao biti i jeftiniji.

Kupnja skutera je predviđena na kredit s 9% kamata i 3 godine otplate. U tim uvjetima izračunata mjesečna rata iznosi 301,37 kn. Odmah pri kupnji skutera potrebno je kupiti i zaštitnu kacigu, a početni modeli solidnijih integralnih kaciga (znači s zaštitom za bradu) su oko 800 kn pa sam taj iznos upotrijebio u modelu (inače, kod biranja kacige obavezno provjeriti ima li ECE R 22-05 certifikat sigurnosti, ako nema, ne kupiti). Kako za mopede do 50 kubika (u što spadaju i ovakvi skuteri) nije potrebno posjedovati vozačku dozvolu A kategorije, već ih se može voziti i s vozačkom za auto, trošak polaganja vozačkog ispita nije ukalkuliran.

Prije početka vožnje, skuter je potrebno registrirati i osigurati što je prve godine nešto veći iznos zbog kupovine pločice i knjižica te iznosi 714 kn. Sljedeće godine registracija i osiguranje iznose samo 392 kn (jer ne treba tehnički pregledati vozilo), a nakon toga se cijena primiri na nešto preko 500 kn. Za izračun cijena korišten je kalkulator sa stranica AK Rijeka.

Nakon registracije, vožnja može početi i dolazimo do potrošnje goriva. Prema navodima skuteraša po forumima i prema testovima u specijaliziranim moto časopisima, potrošnja skutera bi se trebala kretati oko 3 litre na 100 km. Vjerojatno i nešto manje jer su moderni četverotaktni modeli jako štedljivi, ali odlučio sam zaokružiti na 3 da ne podcjenjujem troškove. Uz predviđenu dnevnu rutu od 16 km (po 8 u svakom smjeru) i petodnevni radni tjedan, skuter bi mjesečno prelazio 320 km što predstavlja trošak od 77 kn mjesečno odnosno 924 kn godišnje.

Zadnju važnu stavku troškova čini servisiranje vozila. Servisni plan za Agility predviđa servis na 500 km, zatim na 3000, pa potom svakih 3000 km. To znači da bi, uz predviđenu godišnju kilometražu, u prvoj godini trebalo napraviti dva servisa, a u naredne tri po jedan. Prema informacijama dobivenima od uvoznika Kymca za Hrvatsku, Cro Future sa Krka, cijena servisa je 300 kn plus ulje i svjećica, što je ukupno 370. Na prvom servisu se ulje i svjećica ne mijenjaju pa mu izdatak 300 kn. Vjerojatno je da cijene variraju od servisa do servisa no cijena kod glavnog uvoznika može se uzeti kao mjerodavna. Zbog dvogodišnjeg jamstva na mehaniku i priča o Kymcovoj pouzdanosti, pretpostavka da osim toga neće doći do značajnijih izdataka se čini realnom.

Sumirani rezultati analize prikazani su u sljedećoj tablici.

Da bi nam ti iznosi nešto značili, potrebno je pogledati i troškove korištenja gradskog prijevoza u istom razdoblju.

Zadnji dio kalkulacije je pretpostavljeni ostatak vrijednosti vozila nakon analiziranog razdoblja. Prema cijenama raznih skutera po oglasnicima, zaključio sam da će nakon četiri godine Agility vjerojatno vrijediti oko 50% svoje početne cijene tj. 4750 kn.

Moram priznati da su me rezultati analize malo iznenadili. Očekivao sam da će skuter biti relativno povoljan. Mislio sam da će, na iznenađenje mnogih, biti tek nešto skuplji od gradskog prijevoza. No da će biti 1800 kn jeftiniji nego gradski prijevoz u II. zoni se nisam nadao. Razlika u cijeni je dovoljna da može pokriti i trošak nekog neočekivanog kvara pa ili pak prijevoz busom za jako kišnih ili snježnih dana.

Pri usporedbi s III. zonom skuter je jeftiniji drastičnih 6000 kn što je više i od njegovog ostatka vrijednosti. To znači da bi, tko se odluči na tu opciju, nakon četiri godine imao skuter i još nekih 1300 kn uštede u odnosu na vožnju busom. Prva zona javnog gradskog prijevoza je ostala nenadmašno jeftina - 2500 kn jeftinija od kupnje skutera. No ako netko tko živi u prvoj zoni želi skuter, a jako je troškovno osjetljiv pa ne želi potrošiti tih 2500 kn više, uvijek mu ostaje opcija kupnje nekog jeftinijeg «no-name» proizvoda. Primjerice kalkuliranje sa super jeftinim kineskim Baotianom BT50 s 10 colnim kotačima koji se prodaje za nekih 4300 kn ispada jeftinije od prve zone za oko 1000 kn.

Brojke su rekle svoje, ostalo je sve na ukusima.

SF poslijepodne May 10, 2007

Danas će se odvijati dosta zanimljivo SF poslijepodne.

Na feminističkom festivalu FemFestu 2007, danas u 12:30h Igor Marković će održati predavanje “Hierarchism dies very hard, doesn’t it?” - (Rodna) jednakost i (rodna) sloboda Ursule Le Guin.

A u sklopu 4. Zagrebačkog sajma knjiga, u 17h će se predstaviti nakladnička kuća Mentor sa svojim novim izdanjima: romanom “IzvrÅ¡itelji nauma Gospodnjeg” Zorana KruÅ¡vara, zbirkom domaćih SF pripovjetki “13. krug bezdana” te troknjižjem Tatjane JambriÅ¡ak “Nikad bivÅ¡a”, “Slova iz snova” i “Blogomdana”.

O Tanjinim sam knjigama već pisala ovdje, ali ne Å¡kodi ponoviti gradivo: prva knjiga, “Slova iz snova” je pjesnička zbirka; “Nikad bivÅ¡a” je zbirka kratkih priča, a “Blogomdana” zbirka kratkih eseja. Urednik svih triju knjiga je Darko Macan, a za njihov jednostavan, a efektan dizajn, odgovoran je Studio grafičkih ideja.

Zoranov se roman itekako reklamirao i prije nego je izašao, na jedan u nas, a vjerojatno i u svijetu, jedinstven način. Kao prvo, roman ima trailer, a kao drugo popraćen je i CD-om na kojem se nalaze amaterski video uratci inspirirani radnjom romana, a snimljeni kao spotovi za pjesme neafirmiranih riječkih bendova. Trailer i ti spotovi mogu se naći i na YouTube-u ili na NOSF-u. A za razliku od SFeraKonske prezentacije romana, na ovoj Profilovoj neće biti žrtvovanja ni krvi.

Trinaesta SFeraKonska zbirka domaćih SF pripovjetki, prigodno je nazvana “13. krug bezdana”. A u njoj je 13 priča trinaestoro autora s 13 različitih pogleda na budućnost koja nas čeka. Svi koji su posjetili SFeraKon ove godine mogli su dobiti zbirku besplatno, a moći će je danas kupiti ukoliko je - zahvaljujući i viÅ¡e nego odličnoj posjećenosti ovogodiÅ¡njeg SFeraKona - ostala koja.

Ne propustite SF-a puno poslijepodne!

Povijest i fantastika May 9, 2007

Danas će na 4. Zagrebačkom sajmu knjiga biti održane dvije zanimljive prezentacije. Prva je knjige “Povijest Japoda” Borisa Olujića, profesora na katedri za staru povijest na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a druga je leksikona “Croatica”, kojeg je uredio Neven Budak, takoÄ‘er profesor na FF-u (predaje hrvatsku povijest srednjega vijeka) i njegov bivÅ¡i dekan. O “Povijesti Japoda” moći ćete sluÅ¡ati u 17 sati, a na “Croaticu” svratite u 19:30.

Iz stvarnosti naglo skačemo u nestvarnost viješću kako sljedećeg tjedna, točnije u utorak 15.5. kreće radionica pisanja fantasy priča, koju pokreće Društvo za znanstvenu fantastiku SFera. Poseban naglasak radionice, pod nazivom Fantasy-O-Mat, bit će na hrvatskoj baštini odnosno na elementima hrvatskog srednjovjekovlja, hrvatske poganske baštine i hrvatske kulture. Stoga, ako ste mislili da prva i druga vijest nemaju veze jedna s drugom, grdno ste se prevarili.

Osim radionice, SFera ima i natječaj za fantasy priču. Raspisati se može do čak 35 kartica, a rok za predaju radova je 12.12. ove godine. Najbolje fantasy priče izaći će u godišnjoj SFeraKonskoj zbirci domaće žanrovske proze 2008. godine.

Povezane vijesti:

• Ja ne volim fantasy
• Najbolji američki fantasy
• How to write a best selling fantasy novel

Fantasy-O-Mat: prva radionica pisanja fantasy priča u HR. May 9, 2007

U želji da potakne domaće autore da više pišu u jednom od najpopularnijih književnih žanrova u Hrvatskoj, Društvo SFera organizira prvu radionicu kreativnog pisanja fantasy priča u Hrvatskoj. Radionica nosi ime Fantasy-O-Mat, a njen je cilj da na praktičan način potakne domaće autore da više pišu u tom žanru, jednom od najpopularnijih među čitateljima u Hrvatskoj i svijetu. Književna radionica Fantasy-O-Mat održavat će se svakog utorka od 20-22:30h tijekom idućih dva i pol mjeseca, a počinje u utorak 15.05.2007. u 20h u prostorijama društva SFera na Kajzerici u Zagrebu.

Fantasy-O-Mat vodi predsjednica žirija za nagradu SFERA Mihaela-Marija Perković, a u okviru radionice svoja predavanja imat će domaći autori iz fantasy žanra i predstavnici relevantnih udruga poput “Reda srebrenog zmaja”. Radionica je koncipirana je kao kombinacija edukacije o pisanju kratkih fantasy priča sa stilskim vježbama u tom žanru i vježbama tehnika istraživanja tema i motiva iz fantasyija. Poseban naglasak Fantasy-O-Mata bit će na hrvatskoj baštini odnosno na elementima hrvatskog srednjovjekovlja, hrvatske poganske baštine i hrvatske kulture.

Sudionici će po završetku radionice napisati jednu fantasy priču u dužini 30-35 kartica, te biti upućeni u načine daljnjeg aktivnog brušenja kvalitete svog pisanja putem razmjene kritike. Također, polaznici Fantasy-O-Mata imat će prilike upoznati se s urednicima hrvatskih časopisa, fanzina i zbirki koje objavljuju žanrovske priče, posebno iz fantasy žanra.

Radionica Fantasy-O-Mat stoji simboličan iznos 60 kuna, a za sadašnje i nove članove društva SFera je besplatna. Broj polaznika ograničen je na 21, a ostali detalji, uključujući detaljan raspored radionice, nalaze se na web portalu društva SFera pod Fantasy-O-Mat.

Dilema: Fantasy ili fantastika?
Za one koji se pitaju kako to da možemo tvrditi da se trudimo razvijati hrvatsku žanrovsku književnost, a pojam ‘fantasy’ nismo preveli s ‘fantastika’ moramo naglasiti da je to stoga što u Hrvatskoj odavno postoje “fantastičari”, izvrsni pisci čiji radovi, međutim, nemaju veze sa ‘fantasy’ žanrom. Kako nas od polemike tko u ovom suvremenom dobu polaže pravo na koje ime više zanima ‘fantasy’ žanr, odlučili smo ga ostaviti u originalnoj engleskoj varijanti. Tko zna, možda s vremenom i ‘fantasy’ postane toliko uobičajena riječ da će se pisati poput hardvera i softvera.

Bush nam u Hrvatsku stiže, Al´Qaida sve bliže i bliže May 8, 2007

Ovih se dana u našim vječno žednim medijima pojavila kratka vjestica o možebitnom skorom posjetu američkog predsjednika Busha Hrvatskoj. Na taj probni balon poradovaše se mnogi Hrvati, ali dva ponajviše - naši Stipe i Ivo!

Poveselio se predsjednik Stipe novom žvaljenju sa Bushom, a premijer Ivo hvatanju mister prezidenta pred pantovčanskim WCom, baš ko´ onomad u Washingtonu kad se udruženo lobiralo/kumilo za NATO. Misle si oni - upalilo je ono silno uvlačenje/navlačenje i naglavično sklepane pošalice o ljepoti jadranske obale!

Već vidim, Dubrovnik, biser Jadrana, varenje šahtova, slikavanje na Stradunu, Laura u šeširiću razgledava, naš naočiti Premijer šarmira Prvu damu izvlačeći Orlandov mač (šta će njemu ionako je kip), mister prezident leđero u kratkim rukavima uz šeretski osmijeh naganja golubove, tajne službe šize!

Već vidim Brijuni, vožnja Titovim mercedesom međ´ jelenima lopatarima, grupna slika sa Titovom stogodišnjom arom na mister prezidentovom ramenu, Laura rupčićem briše kakicu sa suprugova odijela, tajne službe šize!

Već vidim Pantovčak, pentranje uz zavojite stepenice, mister prezident nespretno zapinje, Čobi se požrtvovno baca pod mister prezidenta i ublažava pad, razgovor ugodni na onom otomanu uz čaj i keksiće, Stipe priča vicove, Laura briše proliveni čaj iz suprugova krila, tajne službe šize!

Već vidim silazak na Dolac međ´ populus i babe, zagrljaji, šestinski šeširić na mister prezidentovoj glavi uz kušanje sira i kravatu umočenu u vrhnje, svirka tamburaša, mister prezident razdrljene košulje razdragano hopsa, Laura koluta očima, tajne službe šize! Idila!

Već vidim Bikijada u Radošiću, seoski dernek, volovi, mister prezident sav oduševljen napokon međ´ svojima, Oimpijada seoskih sportova, mister prezident razdragano baca kamena s ramena, tajni agent pada pokošen kamenom međ´ oči, Laura stavlja peku na glavu: That´s not my husband, I don´t know that man! Narodni guslar Mile Krajina:

Kad je Buš u Radošiće bijoooo,

Janjet´nu jeo crno je pijoooo,

Loru je ganjo cuclao je lizuuuu,

Bikove je gledo tijo Kondolizuuu!!!

Eto! Mi i Ameri! Croatia & USA! Tko nam išta može!

Ali avaj, nismo mi te sreće! Naime vjestica veli da mister prezident Bush ako će i svratiti onda će svratiti na kratko, leteći, usput. U sklopu prijateljske turneje po Albaniji i ostalim balkanskim nedođijama, kojom mister prezident baš kao i Nixon nekoć, bezuspješno pokušava vratiti popularnost i simpatije vlastite nacije (po nedavnoj anketi ´popularnost´ u SADu mu je pala na rekordnih 27% potpore). Dakle, žvaljenje, naganjanje, hopsanje, kamena s ramena po Lijepoj Našoj treba uzeti sa rezervom.

Ah majkumu! Ništa Dubrovnik, ništa Brijuni, ništa Pantovčak, ništa Radošić, propadoše svi veseli planovi!

Sve nekako podsjeća na jedan drugi predsjednički posjet ili bolje rečeno - jednominutan skeč, kad se tadašnji USA prezident Clinton sišao u Zagreb popišat´, a predsjednik Pokojni ga dočekao na crvenom tepihu sve mu noseć´ papira da se obriše.

A ništa narode. Barem se ovaj put kompletan postav nacionalne galerije neće preselit na Pleso.

Kakva nas b(l)udućnost čeka? May 8, 2007

Dvadeset prvo je stoljeće, te mistične dvije tisuće i neke godine, u koje su brojni SF autori tijekom prošlog stoljeća smještali svoja utopijska društva u kojima su svi ravnopravni i jednaki. Taj nam je cilj još uvijek utopija, daleka i nedostižna, nekima čak i zabranjena. I dokle god ćemo ono što nam je između nogu pretpostavljati onome što nam je u glavi, za cjelokupno naše društvo nema napretka.

Autori kao što su Ursula K. Le Guin, Samuel R. Delany i James Tiptree Jr. donositelji su, barem u pisanom obliku, jedne pravednije budućnosti u kojoj spol, rod i seksualna orijentacija, kakva god ona bila, ne igraju ključnu ulogu u životima njihovih likova. Sloboda nije sloboda ako je ne možemo utkati i u najmanji djelić našega postojanja. Za sada takva sloboda još uvijek postoji jedino u fikciji, barem što se tiče onih koji odstupaju od hetero-patrijahalnih normi, razmišljanja i stavova.

Zato valja nastaviti promišljati i probijati čvrste ljušture stereotipa. Valja se izboriti za utopiju perom i rječju, stoga se pozivaju svi autori na sudjelovanje u književnom natječaju Kakva nas b(l)udućnost čeka? Natječaj je raspisan za žanrovske priče (SF, fantasy, nadnaravni horor) s elementima erotike, seksualnosti, te motivima koji se bave rodnim stereotipima i queer kulturom. Priče mogu imati do 10 kartica dužine, a rok za slanje je 1. rujan 2007.

• Tekst natječaja Kakva nas b(l)udućnost čeka?

Preporučamo i:

• Top 10 SF djela koja se bave b(l)udućnošću
• “Hierarchism dies very hard, doesn’t it?” - (Rodna) jednakost i (rodna) sloboda Ursule Le Guin - predavanje Igora Markovića na FemFestu (četvrtak 10. svibnja, 12:30h, velika dvorana ITD-a)

Ovaj je tekst dio serije tekstova objavljenih povodom 4. Zagrebačkog sajma knjiga.