Natrpao sam 136 isprintanih priÄa u ruksak, popio jednu putnu rakiju i otputio se u Booksu.
U Booksi opuÅ¡tena nedjeljna atmosfera, ljudi su ispijali mokaÄina i prelistavali dnevne novine. Nitko od prisutnih nije ni slutio da će se u slijedećih 200 minuta na tom istom mjestu održati povijesni sastanak na kojemu će biti izabrane priÄe za 1. bestselerovu zbirku
Prvi je doÅ¡ao mladi Rukavina, otvorio je laptop mrmljajući neÅ¡to nerauzmljivo. Donio sam mu mokaÄino Å¡to ga nije pretjerano oraspoložilo.
Gawrun dolazi toÄno u 11.00, priÄa neÅ¡to na mobitel i hoda okolo.
Kratko je prekinuo razgovor i dobacio nam “DeÄki, pogledao sam spisak sinoć - ovo ne bu dobro, ima previÅ¡e dobrih priÄa.”
Posljednji dolazi straÅ¡ni Macan. Baca ruksak na pod i kaže “Idemo na posao … Å¡ta sad ovaj radi?”
Gawrun nam testira živce, izaÅ¡ao je van i joÅ¡ uvijek mobitelira. Rukavina pogledava na Citizen i radi grimase, Macan crta nekoliko ljudi i onda im redom dodaje po par rogova i jareće bradice. Netko mi u Å¡alici za Äaj donosi rum s neÅ¡to malo Äaja, razvrstavam priÄe po stolu na manje hrpe. Rasprava je konaÄno otvorena, postignut je konsenzus oko nekih 20-ak priÄa koje su neupitne. Brzo ih sklanjam na stranu i zakljuÄujem - Vinkovci su kratkopriÄaÅ¡ka velesila, dva predstavnika i oba u sridu, stopostotni uÄinak.
Slijedi borba za svaku priÄu. Postaje jasno da imamo veliki broj odliÄnih i vrlo dobrih priÄa. Ne možemo se zaustaviti na 50. Iako su proÄitali preko 2000 kartica Älanovi žirija se sjećaju gotovo svake priÄe, poÄetaka, zapleta, zavrÅ¡etaka - nevjerojatno. Već su tri stola zatrpana papirima, neke priÄe se ponovo Äitaju. DoÅ¡li smo do 60 priÄa, ne možemo izdati knjigu od 500 stranica, ali joÅ¡ 5 ćemo odabrati. Slijedi novi krug glasanja, važu se detalji, Gawrunu u najnapetijim trenucima opet zvoni mobitel, ali ga Macan promptno utapa u obližnjoj Å¡alici mokaÄina. Muk.
Dolaze neke žene i uzimaju autograme od sve trojice. Jedna visoka brineta se želi fotkati s Rukavinom. Gawrun koristi gužvu i vadi novi mobitel pa brzo obavi razgovor.
Napetost jenjava, ima mjesta za joÅ¡ jednu priÄu. Odluka je pala, popunjeno je i posljednje mjesto. JoÅ¡ uvijek nemamo naslov zbirke, nemamo niti naslovnicu, ali imamo 65 priÄa, svatko stoji iza svake od njih. Iz hrpe od 534 priÄe i 294 autora dobili smo 65 izvrsnih priÄa i isto toliko autora. Najiskrenije Äestitke svima, svaka sekunda rada na ovom natjeÄaju se isplatila. Mi se nastavljamo probijati prema knjizi, Äeka nas joÅ¡ hrpa posla, a autorima slavodobitnicama jedna vrlo važna obavijest za kraj: Dana 03.05.2007. (21:00) u prostorijama SC-a (Savska 25) dogodit će se prvo predstavljanje bestselerove zbirke priÄa vol. 1. Pozivamo autore uvrÅ¡tene u zbirku, ali i sve ostale zainteresirane da se pojave. ProÄitat će se i nekoliko slavodobitniÄkih priÄa.
REZULTATI BESTSELOROVOG REGIONALNOG NATJEČAJA ZA KRATKU PRIČU 2007. - (ovdje ide ona Carpenterova minijatura iz Noći vještica):
01. Zaboraviti - Babić Nataša (Prag)
02. Galjonen - Bagić Aida (Zagreb)
03. Dva mrtvaca - Bakić Asja (Tuzla)
04. Posjet - Batinić Mirjana (Split)
05. Pueri concinite - Bekun D.V. (Kotor)
06. VjenÄanje - Bettzuege Irena (Rijeka)
07. Snoviđenje Cyber žene - Biro Irena (Kastav)
08. DjevojÄica sa crvenim Äizmicama - Bobesić Nina (Zagreb)
09. Čovjek koji je mrzio novinare - Brebrić Vladimir (Petrinja)
10. Ovo nije hostija - BrkljaÄić Mario (Zagreb)
11. Palindrom - Burić Helena (Split)
12. Sestrica - Car Marko (Eindhoven)
13. Ishar - ÄŒudina Kruno (Zagreb)
14. Moja prijateljica Denisa - Ćosić Pavle (Beograd)
15. Svako dijete ima pravo na imaginarnog prijatelja - Demetar Božica (Zagreb)
16. Oslobađanje - Despotović Ivan (Beograd)
17. Plava koverta - Dominiković Mario (Metković)
18. Anarchy in LO - ÄuriÄić MiloÅ¡ (Loznica)
19. Crnac u Prugovu - Filipović Ivan (Dubrovnik)
20. Ljubavni razgovor - Franić Zdenko (Zagreb)
21. Pijte Å¡to viÅ¡e… - Fuerst Vladimir (Zagreb)
22. Mala žuta i njeno crveno oko - Gašperov Sonja (Split)
23. Čas informatike mom nerođenom sinu - Gez Adam (Rumenka)
24. Sezona parenja - Gojkov Dušan (Beograd)
25. I kokoši kljucaju - Grozdić Zvonimir (Lovran)
26. Sejda - Hadžiosmanović Una (Sarajevo)
27. Ahilova teta - Hrgović Maja (Zagreb)
28. Dalje prema istoku - Jambrišak Tatjana (Zagreb)
29. Vesti sa radija - Jovanović Nemanja (ÄŒaÄak)
30. Poslednja veÄera - Kolarić Vladimir (Beograd)
31. Horda - Konjarik Danijel (Zagreb)
32. Bogat život - Krmpotić Vesna (Zagreb)
33. Strašno ružna žena Helga - Lazin Igor (Budapest)
34. Suša - Lisac Darko (Karlovac)
35. Strogo kontrolirani tlakovi - Ljubić Željko (Varaždin)
36. Smrt i seks u zelenoj KB - Milinović Vladimir (Zagreb)
37. Zagledan u urnu - MujiÄić Kemal Artnam (Zagreb)
38. Gone With the Window - Muratović Plamenko (Sarajevo)
39. Frizerka - Nakić Danko (Zagreb)
40. Majka, djeÄak i svemirci - Naumovski Damir (Zagreb)
41. Kobila u Parizu - Orešković Predrag (Zagreb)
42. Smrdljivi grad - Ostojić Luka (Zagreb)
43. And They Lived Happily Ever After - Perić-MomÄilović Vesna (Beograd)
44. Znala sam da je Sava preduboka - PerÅ¡ić Sanja (MošćeniÄka Draga)
45. Diskretni šam provincije - Popadić Milan (Novi Pazar)
46. Bloger - Pranger Eduard (Zagreb)
47. PriÄa o Nedinoj pici - Racanović Boris (Vinkovci)
48. PriÄa o tamoÅ¡njim bitangama - RadoÄaj Danijel (Pula)
49. El Generale - Schultz Ivan (Split)
50. U - Selan Robi (Labin)
51. TražeÄi Anju - Soher Dubravko (Zagreb)
52. Vozi Mr. Miško - Sokić Siniša (Vancouver)
53. Sivo sumorno nešto - Srdić Srđan (Kikinda)
54. Sara - Stjelja Nikola (Umag)
55. Made in Romania - Stojanović Branka (Beograd)
56. ÄŒovek davi maÄku - Stojković Slavo (Beograd)
57. Kurvin sin - Å estan Tomislav (Zagreb)
58. Opijum za narod - Å krljac Tomislav (Petrinja)
59. Prozor - Turda Krunoslav (Vinkovci)
60. Who killed Mr. Moonlight ? - Vukadinović Ivan (Beograd)
61. Brak - Vuković Zdravko (Karlovac)
62. Palagruža - Wall (Križevci)
63. PriÄa - Zavilla Ernest (Banja Luka)
64. Babina sahrana - Živković Dejan (Sremski Karlovci)
65. Pod poplunom - Žmak Jasna (Zagreb)
Zahvaljujemo svima koji će ovu vijest prenijeti na svojim stranicama.
(ovo je tekst kojeg sam napisao u prosincu prošle godine, no danas je aktualni jednako kao i tada)
Ivica RaÄan je jedan od likova koji se pojavljuju u KuljiÅ¡evom povijesnom spektaklu Majmuni, gangsteri, heroji, geniji, lupeži i papci, tu knjigu sam nedavno dobio kao preuranjeni božićni poklon i dok sam Äitao knjigu (nisam proÄitao baÅ¡ sve) zaintrigirao me gornji naslov, a ionako sam mislio napisati pokoji profil politiÄara na naÄin kako ih ja vidim. Poput BalaÅ¡evića, nemam namjeru spominjati daleku proÅ¡lost i bitke daleke nego kontekst u kojem Ivica djeluje u posljednjih 15ak godina, taman onoliko koliko dugo ja smijem (legalno) igrati zaokružilice na biraliÅ¡tima.
No nekoliko biografskih podataka je neizbježno; roÄ‘en je u veljaÄi 1944 godine Å¡to znaÄi da će uskoro napuniti 63 godine - zanimljivo je da je roÄ‘en u njemaÄkom radnom logoru te da je preživio bombardiranje Dresdena (!?), kako se vratio kući i poÄeo penjati po partijskoj strukturu nije toliko bitno za priÄu osim naravno u detalju da su ga devedesete doÄekale na poziciji Å¡efa komunistiÄke partije hrvatske koju je predvodio na glasovitom kongresu KP u sijeÄnju 1990 godine. Tada, u okruženju u kojem je već žestoko dominirao Slobodan ne Äujem dobro MiloÅ¡ević RaÄan je skupa s delegacijom iÅ¡etao iz dvorane. Ono Å¡to je bitno ne zaboraviti je da nije iÅ¡etao prvi, nego tek nakon Å¡to su odÅ¡etali slovenci; da li je Ivica tada samo poÅ¡tivao proceduru pa se taj potez Äinio u skladu sa statutom ili je pak to bio akt odvajanja od majke partije nije totalno jasno - no kako se to zadnjih dana potencira, “povijesni kontekst†je od toga napravio veliku pozitivnu odluku tadaÅ¡njeg Å¡efa svih hrvatskih komunista.
Druga bitna odluka koju svakako treba navesti je raspisivanje prvih slobodnih izbora, neovisno o tome koliko je to tada bilo logiÄno napraviti (u odnosu na rat ili graÄ‘anski rat koji je ionako bio na laganoj vatri) odluka koju je napravio je pokazala razinu trijeznog razmiÅ¡ljanja. Vjerujem da je i njemu tada bilo jasno da mu se spremaju godine opozicijskog rada (ne samo njemu osobno kome je pozicija u najmanju ruku bila upitna, nego i cijeloj partiji) te da izbore raspisuje u mentalnom raspoloženju teleta na putu u klaonicu. Da li je tada u žaru predizborne borbe za život poslije izborne noći skovao frazu “stranka opasnih namjera†ili je bio vizionar nije niti danas jasno baÅ¡ kao ni mnogi drugi njegovi potezi koji ispadnu OK, no nisi baÅ¡ na Äistome da li je to ispalo tako sluÄajno ili namjerno.
SDP ili stranka demokratskih promjena cijele se devedesete (pa i danas) ponaÅ¡ala pomalo anarhiÄno, a ni Älanstvo nije bitno bolje pa ste tako unutar jedne stranke mogli pronaći dokazane komuniste (ala RaÄan), kvazi_socijalistiÄke nacionaliste (ala Tomac) ili pak populistiÄki orijentirane liberale - ako je to ispravan opis danaÅ¡njeg zagrebaÄkog gradonaÄelnika Bandića. No zajedniÄko cijelom tom razdoblju, pa i danaÅ¡njem stanju je da odluke donosi provjereni “stari†kadar koji je i krajem sudbonosnih osamdesetih bio blizu (ili barem na oku) RaÄanu te se struktura stranke, a osobito vrh piramide gotovo i nije promijenio u posljednjih desetak godina, s naravno RaÄanom kao konstantom.
Treće sijeÄanjske izbore RaÄan je doÄekao zajedno s HSLSom kojega je tada vodio karizmatiÄni Dražen BudiÅ¡a - BudiÅ¡a je kao Å¡to znamo imao karizmu crveno, bijelo plavog slona u staklani i u filmu “novo, novo vrijeme†ima famozni kadar kada RaÄan u automobilu objaÅ¡njava BudiÅ¡i Å¡to treba reći, a ovaj to poput spužve upija i potom ponavlja na pozornici. Dražen BudiÅ¡a i HSLS, baÅ¡ kao i mnogi drugi likovi koji se povremeno pojavljuju kao privjesci SDPa služe vjerojatno da neutraliziraju komunistiÄku hipoteku koju za sobom vuÄe SDP. MiÅ¡ljenja sam da je ta hipoteka samo u glavama SDPovaca jer se ionako većina komunista i socijalista danas nalazi izvan struktura SDPa, a sva je Å¡ansa da ih je daleko viÅ¡e u HDZu, jer pred izbore devedesetih u SDPu su ostajali vjerojatno samo oni koji nisu shvatili Å¡to se dogaÄ‘a ili oni koji su u cijeli koncept doista vjerovali. SDP nije bila stranka u kojoj je bilo ugodno biti Älan u devedesetima.
No, kao i u drugim tranzicijskim zemljama, socijalisti su i kod nas napredovali i te dvije tisućite su bili na rubu da dobiju izbore, Å¡to se u konaÄnici i dogodilo, a tamo se Ivica RaÄan joÅ¡ jednom zatekao na vrhu, te je pozicija premijera bila rezervirana za njega. Problem trećesijeÄanjske vlade je u osnovi bio taj Å¡to je bila koalicijska u zemlji koja nema tradiciju i kulturu koaliranja; joÅ¡ kada u mix ubacite nekoliko frustriranih politiÄara (BudiÅ¡a, TomÄić). Priznali mi to ili ne, RaÄanov mentalitet je bio sjajan za tu vladu jer mu on prijeÄi donoÅ¡enje hitrih odluka (možda jedina takva je famozni RaÄan-DrnovÅ¡ek paraf), no isto tako je puno vremena provedeno na usaglaÅ¡avanje meÄ‘usobnih stavova i kako to obiÄno biva, od dvije ili tri dobre ideje koje je trebalo pomiriti stvara se Äetvrta frankenÅ¡tajnovska koja nema baÅ¡ previÅ¡e veze sa stvarnošću.
Totalno oÄekivano, na izborima 2003. koalicija gubi i unatoÄ labavoj mogućnosti da se ipak sakupi kakva-takva većina, Ivica Å¡utke i gotovo s olakÅ¡anjem odlazi u oporbu na regrupiranje. Koalicija je izgubila, ne samo radi sjajne kampanje koju je provodio HDZ nego i radi nemogućnosti/nesposobnosti prezentacije vlastitih rezultata tijekom ÄetverogodiÅ¡nje vladavine.
Zadnje tri godine Ivica predvodi SDP i pripreme za izbore slijedeće godine su navodno u tijeku, no ne vidim da je SDP bilo Å¡to nauÄio ili promijenio u posljednjem razdoblju. Neko vrijeme Ivice nije bilo ispred ekrana (ili mene nije bilo da ga tamo vidim), no Äini mi se kako je vidno ostario i smrÅ¡avio; vidim u njemu osobu koja je proÅ¡la svoj maksimum (ili kako je to ÄŒaÄić nedavno rekao “svaka osoba ima svoje vrijeme i njegovo je proÅ¡lo“) te je on danas u laganom fade_outu, no i taj fade_out, svojstven samo Ivici RaÄanu može se razvlaÄiti joÅ¡ godinama.
Da li je Ivica RaÄan mogao uÄiniti viÅ¡e? Pa vjerojatno je; mnoge njegove odluke ili stavovi plod su dnevno politiÄkih interesa i recimo jedno od najvećih razoÄarenja koje je oÄigledno iza sebe ostavio je famozna pretvorba i privatizacija, Äija revizija nije zavrÅ¡ila onako kako su glasaÄi to doživjeli. Ivica oko sebe povremeno okupi ekipu koja nikako ne spada unutar SDPovih svjetonazora (ili barem ono Å¡to bi njihovi svjetonazori morali biti), poput recimo Mirka Filipovića koji po svojem ponaÅ¡anju i stavovima viÅ¡e odgovara HSPu nego HDZu a osobito ne SDPu, ili pak posljednji manevar s Ante Kotromanovićem koji bi bio kontroverzna osoba na viÅ¡e od jedne razine i da je Älan ekstremne desnice.
No najveći propust SDPa, a samim time i Ivice RaÄana na njegovom Äelu je nedostatak priprema za budućnost. Naime, Äini se kako je SDP jedina preostala stranka koja nije proÅ¡la svoje unutarnje lomove. S danaÅ¡nje pozicije to se možda može protumaÄiti kao stabilnost i staloženost vodstva, no meni to viÅ¡e izgleda kao kuća od karata koja zasada funkcionira, no Äim se izmakne kljuÄna karta koja cijelu kuću drži na hrpi, sve će se sruÅ¡iti. Ivica RaÄan je u posljednjih petnaest godina u cijelosti propustio regrutirate nove ljude koje bi kroz stranaÄke strukture progurao do vrha i pripremio ih za svoj neminovni odlazak.
Sanaderova teorija o Ivici RaÄanu kao hipoteci je u stvari totalno toÄna, no svi znamo da se na temelju hipoteke u svakoj banci sasvim sigurno neÅ¡to može dobiti, pitanje je samo kada će to doći na naplatu.
Svojih 5 minuta slave juÄer je doÄekala izvjesna Lidija Hanžek.
Pojavila se u svim informativnim emisijama svih televizija.
Nije Hažekica pobijedila u bacanju kladiva, niti je dobila nagradu knjižnica grada Zagreba za najviÅ¡e proÄitanih knjiga, a nije niti slavodobitnica Alke.
Njena slava je došla iznenada, kao zemljotres ili smrtonosni plimni val.
Ona je bila ta koja je juÄer revno u svim vijestima i dnevnicima donijela vijest da od 02.05.2007. ide takozvana crna lista kreditnih zaduženja graÄ‘ana.
Ona je u ime HROK-a (Hrvatskog registra kreditnih obveznika) izgovorila povijesno “od srijede vas pratimo”.
Jedna mi stvar samo ne ide u glavu.
Kada se već ide s ovakvom jednom mjerom koja je sama po sebi nepopularna jer ljudi u ovoj zemlji uglavnom žive na kredit, zaÅ¡to nisu odabrali nekog simpatiÄnijeg da priÄa o tome.
Neugodne frizure, grozomornih naoÄala, jako neugodnog nazalnog i ledenog glasa te općenito jednog robotski hladnog i odmaknutog držanja Hanžekica je posljednja osoba na svijetu koju bi zadužio za ovaj posao.
Nemam ništa osobno protiv žene, ali ona bi bila dobar izbor jedino za glasnogovornicu elijenskih hordi kada nas jednog dana dođu porobiti.
Ne znam, možda su banke namjerno izabrale nju da ljudi s nekoliko kredita, a naroÄito oni koji ih joÅ¡ nemaju, najozbiljnije shvate ovo upozorenje.
I uspješno je to ona obavila, možda će je sada angažirati i na drugim neugodnim zadacima.
Na primjer kada HDZ pobijedi na jesen, ne dao bog nikom, već je vidim kako nam priopćava rezultate izbora.
“Mole se graÄ‘ani Republike Hrvatske da mirno ostanu kod svojih kuća i da niÅ¡ta ne poduzimaju - Hrvatska Demokratska Zajednica će joÅ¡ 4 godine vladati zemljom, ponavljam - ostanite sa svojim najbližima i Äekajte daljnje upute.”
Brrrrr…
Trebala je to biti jedna sasvim obiÄna nedjelja, drukÄija možda jedino po tome Å¡to je bila toplija od prethodnih nedjelja te godine; ipak, toga 26.travnja 1986te,dakle na danaÅ¡nji dan u zoru, dok je ÄovjeÄanstvo i doslovno i preneseno joÅ¡ uvijek spavalo,dogodilo se neÅ¡to Å¡to je, na jeziv naÄin, obilježilo bližu proÅ¡lost istoÄnoeuropskih država.
Daleko od oÄiju javnosti, u tadaÅ¡njoj sovjetskoj, a danas ukrajinskoj nuklearnoj elektrani (NE) ÄŒernobil, ispitivao se sustav hlaÄ‘enja u Äetvrtom reaktoru. ÄŒernobilska je elektrana tada bila tek osam godina u pogonu. Nakon nepune minute testiranja sustav je zatajio te je doÅ¡lo do eksplozije tri godine staroga reaktora.
Eksploziju su najprije uoÄili stanovnici Pripjata, grada udaljenoga samo 3 km od NE, koji je posebno izgraÄ‘en za radnike u elektrani i njihove obitelji. Uslijed eksplozije doÅ¡lo je do istjecanja radioaktivnih tvari u atmosferu, koje su se u poÄetku, zbog dominantnoga sjeverozapadnog vjetra, Å¡irile prema Bjelorusiji,na koju je palo preko 70% radioaktivnih izotopa stroncija.Nedugo potom vjetar je promijenio smjer prema jugoistoku, a pojavili su se i kiÅ¡onosni oblaci, zbog kojih je doÅ¡lo do mjestimiÄnih pljuskova. Ti su meteoroloÅ¡ki elementi uvjetovali razliÄitu raspodjelu radijacije na izravno pogoÄ‘enom prostoru Ukrajine, Bjelorusije i Rusije, Äineći ta podruÄja vjeÄno kontaminiranima i nenastanjivima. Vjetrovi su u nekoliko dana radioaktivni oblak nadvili nad cijelu Europu, a u roku sedam dana i nad cijelu sjevernu hemisferu, sve do Amerike. Dakle, radioaktivni oblak je u roku sedam dana obiÅ¡ao cijelu kuglu zemaljsku! Ako se pitate gdje smo tu bili mi, oblak je već dana drugog stigao i do tadaÅ¡nje Jugoslavije, odn. naÅ¡e Hrvatske. Å irenje radioaktivnih tvari od zapadnih je zemalja prva uoÄila Å vedska koja je i uzbunila svjetsku javnost.
Sovjetske su vlasti obavijestile javnost o nesreći tek dva dana nakon eksplozije. Tada je već 48 000 stanovnika Pripjata bilo daleko od svojih domova, dok je nad Äernobilskom elektranom kružilo 1800 helikoptera koji su pijeskom i drugim vatrogasnim sredstvima bezuspjeÅ¡no pokuÅ¡avali ugasiti požar. Tek deset dana nakon eksplozije zaustavljeno je istjecanje radioaktivnih tvari, a sedam mjeseci nakon katastrofe reaktor je prekriven tzv. «sarkofagom», betonsko-armiranim pokrovom. Time je samo privremeno prikrivena velika Äernobilska nuklearna katastrofa, jer brojne su posljedice ubrzo isplivale na povrÅ¡inu. Tridesetak smrtonosno ozraÄenih radnika koji su golim rukama herojski uklanjali radioaktivni materijal - preminulo je u prva tri mjeseca. No državni je vrh Å¡utio o tim tragiÄnim posljedicama, tako da je u operacijama saniranja terena sudjelovalo Äak 800 000 vojnika i vatrogasaca. Prema službenim podacima, njih 25 000 viÅ¡e nije meÄ‘u živima, dok mnogi drugi pate od teÅ¡kih bolesti, poput raka pluća, Å¡titnjaÄe, leukemije, kardiovaskularnih bolesti, oÅ¡tećenja živÄanoga i probavnoga sustava. Prema neslužbenim podacima, samo u Ukrajini od posljedica radijacijske bolesti pati oko 3 milijuna ljudi! Posljedice zraÄenja cjelokupno stanovniÅ¡tvo će osjećati i kroz nekoliko generacija, budući se genetska oÅ¡tećenja prenose i na neroÄ‘enu djecu.
Tri preostala reaktora NE Černobil rade i dan danas. Sovjetski su znanstvenici prije petnaestak godina objavili vijest da sarkofag nad uništenim 4tim reaktorom neće izdržati dulje od 20 do 30 godina! Ovo je godina – 21a.
Na danaÅ¡nji dan u zoru, prije 21 godinu, dok je ÄovjeÄanstvo i doslovno i preneseno joÅ¡ uvijek spavalo, neki su zaspali da se viÅ¡e nikad ne probude, no neki su se probudili i viÅ¡e nikad, nikad – nećemo usnuti. Ne nuklearnom lobiju! Ne nuklearkama! Ne za NE!
Aki Kaurismäki - 16 filmova legendarnog Finca u Tuškancu
April 26, 2007
Kad sam proÅ¡le godine u TuÅ¡kancu predstavljao program suvremenog finskog filma, mnogi su se pitali je li moguće da tu nije uvrÅ¡ten niti jedan film barem jednog od braće Kaurismäki. Doista, njihovi filmovi prva su pomisao filmofila diljem svijeta na spomen finske kinematografije. Aki Kaurismäki je roÄ‘en prije pedeset godina i, kao i njegov stariji brat Mika, od rane je mladosti zaljubljen u film i književnost. Nakon nekoliko godina studija sociologije na sveuÄiliÅ¡tu u Tampereu, radio je razno poslove, od pranja posuÄ‘a do pisanja filmskih kritika. Kao pravi filmofil, gledao je filmove gdje je stigao: u kinima, kinoteci, raznim filmskim amaterskim klubovima, na televiziji. Želja za pravljenjem vlastitih filmova ubrzo je Kaurismäkijeve natjerala da osnuju vlastitu producentsku kuću koju su nazvali Villealfa kao hommage Jean-Luc Godardu. Njihovi prvi filmovi nastaju u razdoblju stupanja na scenu nove generacije (danas već sredovjeÄne) finskih redatelja poÄetkom osamdesetih godina proÅ¡log stoljeća poput Veikka Aaltonena, Mattija Ijäsa, Jannea Kuusija i drugih koji su poÄeli gledati finsku svakodnevnicu na novi naÄin.
Prvi film režirao je s bratom Mikom 1981, dokumentarac o finskoj rock-sceni Fenomen Saimaa (Saimaa-ilmiö). Aki, ubrzo pokazuje prave ambicije prvim samostalnim igranofilmskim projektom: osuvremenjena adaptacija ZloÄina i kazne Fjodora Dostojevskog. U tom je filmu, prema vlastitim rijeÄima, pokuÅ¡ao objediniti „nekoliko jednostavnih stvari“: „asketizam, B-film, psihologiju Dostojevskoga, slijed dogaÄ‘aja u nekom neimenovanu gradu“. Kao Å¡to se gledatelji mogu osvjedoÄiti, ove karakteristike postale su i ostale trajna Kaurismäkijeva preokupacija. „Neimenovani grad“ je, ipak, Äesto vrlo prepoznatljiv Helsinki i njegovi rjeÄ‘e snimani zakutci poput luke ili radniÄkih Äetvrti. Filmovi koji se ne dogaÄ‘aju u urbanoj sredini snimani su u nedvosmisleno finskim krajobrazima.
U Akijevim filmovima uoÄljive su joÅ¡ dvije važne poetske odrednice: povezanost s finskom filmskom tradicijom, te snažna socijalna dimenzija njegovih filmova. Dok su raniji radovi Äesto obraÄ‘ivali teme iz klasiÄne književnosti prispodobljene finskoj svakodnevici (poput filmova ZloÄin i kazna, Hamlet se okreće biznisu, Boemski život), kasniji filmovi su sve otvorenije druÅ¡tveno angažirani. To je najvidljivije u trilogiji koju Äine Plutajući oblaci, ÄŒovjek bez proÅ¡losti i Svjetla u predgraÄ‘u.
MjeÅ¡avina nordijske sjete i priguÅ¡enoga, Äesto crnog humora, filmofilski profinjeni minimalizam i iskreno suosjećanje sa svojim likovima uÄinili su filmove Akija Kaurismäkija univerzalno razumljivima i rado gledanima u art-kinima diljem svijeta. UnatoÄ tome, u naÅ¡im kinima su prikazivani rijetko, najÄešće u sklopu festivala. Ovo je prilika da se i hrvatski gledatelji potpunije upoznaju s djelima jednog od najosebujnijih autora suvremenog europskog filma. (Boris Vidović, izbornik ciklusa)
Svjetla iz sumraka
Laitakaupungin valot
Režija: Kaurismäki, Aki (Olavi), 2006, igrani, boja, 35 mm, 78 min.
Uloge: Janne Hyytiäinen (Koistinen), Maria Heiskanen (Aila), Maria Järvenhelmi (Mirja), Ilkka Koivula (Lindström), Vesa Häkli (gangster).
Scenarij: Aki Kaurismäki
Fotografija: Timo Salminen
Sadržaj: Koistinen je noćni Äuvar helsinÅ¡kog shopping centra koji živi priliÄno ustaljenim životom. Nema sreće niti iskustva sa ženama, iako se za njega zanima Aila, prodavaÄica na Å¡tandu kobasica koji Koistinen Äesto posjećuje. Njegovu rutinu uzburkat će pojava Mirje, femme fatale neiskrenih motiva pred kojom će Koistinen odmah pokleknuti.
Na programu: 2007-04-27; 2007-04-28
ZloÄin i kazna
Rikos ja rangaistus
Režija: Kaurismäki, Aki (Olavi), 1983, igrani, boja, 35 mm, 93 min.
Uloge: Markku Toikka (Antti Rahikainen), Aino Seppo (Eeva Laakso), Esko Nikkari (inspektor Pennanen), Olli Tuominen (inspektor Snellman), Hannu Lauri (Heinonen).
Scenarij: Aki Kaurismäki, Pauli Pentti (prema romanu Fjodora MihajloviÄa Dostojevskog)
Fotografija: Timo Salminen
Sadržaj: Adaptacija ZloÄina i kazne Fjodora Dostojevskog smjeÅ¡tena u moderno okružje Helsinkija. Antti Rahikainen bivÅ¡i je student prava koji je zaposlen u klaonici. Jednoga dana ulazi u stan nekog biznismena i hladnokrvno ga ubija. Neposredno nakon toga u stan ulazi Eeva i shvativÅ¡i Å¡to se dogodilo, umjesto da pozove policiju, savjetuje mu da bježi.
Na programu: 2007-04-28; 2007-04-30
Calamari Union
Režija: Kaurismäki, Aki (Olavi), 1985, igrani, c/b, 35 mm, 84 min.
Uloge: Timo Eränko (Frank), Kari Heiskanen (Frank), Asmo Hurula (Frank), Sakke Järvenpää (Frank), Markku Toikka (Pekka).
Scenarij: Aki Kaurismäki
Fotografija: Harri Laakso, Mikko Mattila, Heikki Ortamo, Timo Salminen
Sadržaj: Sedamnaest muÅ¡karaca po imenu Frank i jedan koji se zove Pekka krenu na putovanje ulicama Helsinkija s konaÄnim ciljem u predgraÄ‘u Eira, smjeÅ¡tenom uz more. Nakon polaska svakog od njih Äeka drugaÄiji put; jedan ubijen, drugi nestaje… Hoće li itko stići do cilja?
Na programu: 2007-04-30; 2007-05-02
Sjenke u raju
Varjoja paratiisissa
Režija: Kaurismäki, Aki (Olavi), 1986, igrani, boja, 35 mm, 76 min.
Uloge: Matti Pellonpää (Nikander), Kati Outinen (Ilona Rajamäki), Sakari Kuosmanen (Melartin), Esko Nikkari (Nikanderov suradnik), Kylli Köngäs (djevojka).
Scenarij: Aki Kaurismäki
Fotografija: Timo Salminen
Sadržaj: Kaurismäkijev treći dugometražni igrani film i ujedno prvi dio njegove “radniÄke trilogije†(druga dva su Ariel i Djevojka iz tvornice Å¡ibica). Glavne uloge tumaÄe Matti Pellonpää i Kati Outinen: on je Nikander, dobroduÅ¡ni smetlar kojeg stalno snalaze nevolje, a ona Ilona, blagajnica u supermarketu koju takoÄ‘er ne prati sreća. Njih dvoje zapoÄinju romansu koja će im konaÄno pružiti malo nade i optimizma.
Na programu: 2007-05-02; 2007-05-03
Hamlet se okreće biznisu
Hamlet liikemaailmassa
Režija: Kaurismäki, Aki (Olavi), 1987, igrani, c/b, 35mm, 86 min.
Uloge: Pirkka-Pekka Petelius (Hamlet), Esko Salminen (Klaus), Kati Outinen (Ofelia), Elina Salo (Gertruda), Esko Nikkari (Polonije).
Scenarij: Aki Kaurismäki
Fotografija: Timo Salmimem
Sadržaj: Kaurismäkijeva komiÄna verzija Shakespearova Hamleta, smjeÅ¡tena u poslovni svijet modernoga doba. Hamlet je razmaženi bogati zavodnik koji nakon smrti oca nasljeÄ‘uje mjesto u upravnom odboru kompanije koja se odluÄuje prijeći na tržiÅ¡te gumenih patkica. Istovremeno, Hamletu se ukazuje oÄev duh i otkriva mu pozadinu vlastite smrti.
Na programu: 2007-05-03; 2007-05-05
Ariel
Režija: Kaurismäki, Aki (Olavi), 1988, igrani, boja, 35 mm, 73 min.
Uloge: Turo Pajala (Taisto Olavi Kasurinen), Susanna Haavisto (Irmeli Katarina Pihlaja), Matti Pellonpää (Mikkonen), Eetu Hilkamo (Riku), Erkki Pajala (rudar).
Scenarij: Aki Kaurismäki
Fotografija: Timo Salminen
Sadržaj: Nakon Å¡to se zatvori lokalni rudnik ugljena u kojem je dotad radio, Taisto se u sunÄanim naoÄalama i bijelom Cadillacu zaputi u smjeru Helsinkija i boljeg života. Tek Å¡to naÄ‘e posao i useli u stan s djevojkom, dospijeva u Å¡ake policije zbog neÄega Å¡to nije poÄinio. U zatvoru sanja o boljem životu izvan Finske, no ni nakon bijega iz zatvora ne prati ga sreća.
Na programu: 2007-05-05; 2007-05-07
Lenjingradski kauboji idu u Ameriku
Leningrad Cowboys Go America
Režija: Kaurismäki, Aki (Olavi), 1989, igrani, boja, 35 mm, 78 min.
Uloge: Matti Pellonpää (Vladimir, menadžer), Sakke Järvenpää, Heikki Keskinen, Pimme Korhonen.
Scenarij: Sakke Järvenpää, Aki Kaurismäki, Mato Valtonen
Fotografija: Timo Salminen
Sadržaj: Film ceste u kojem pratimo Lenjingradske kauboje, osmeroÄlanu (doduÅ¡e, jedan gitarist je zapravo smrznuto truplo) skupinu finskih glazbenika koji sa svojim menadžerom odluÄe otići u Ameriku i tamo zapoÄeti glazbenu karijeru. OÄekujući slavu i bogatstvo u obećanoj zemlji, odmah po dolasku kupe stari Cadillac (cameo uloga Jima Jarmuscha kao prodavaÄa) i zapoÄnu turneju po ameriÄkim gradićima.
Na programu: 2007-05-07; 2007-05-08
Djevojka iz tvornice Å¡ibica
Tulitikkutehtaan tyttö
Režija: Kaurismäki, Aki (Olavi), 1990, igrani, boja, 35 mm, 68 min.
Uloge: Kati Outinen (Iiris), Elina Salo (majka), Esko Nikkari (oÄuh), Vesa Vierikko (Aarne), Reijo Taipale (pjevaÄ).
Scenarij: Aki Kaurismäki
Fotografija: Timo Salminen
Sadržaj: Treći dio Kaurismäkijeve “radniÄke trilogijeâ€, snimljen nakon Sjenki u raju (Varjoja paratiisissa, 1986) i filma Ariel (1988). Glavni lik je Iiris, radnica na pokretnoj traci u tvornici Å¡ibica koja živi sa strogim i hladnim roditeljima. Njezinu sivu svakodnevicu prekinut će nova crvena haljina i kratki ljubavni susret, no kada joj nade opet bivaju slomljene, odluÄuje da je vrijeme za osvetu…
Na programu: 2007-05-11; 2007-05-12
Unajmio sam plaćenog ubojicu
I Hired a Contract Killer
Sadržaj: Usamljeni francuski emigrant Henri, žrtva privatizacije, biva poslan u mirovinu dobivÅ¡i pritom na dar lažni zlatni sat. OÄajan, neuspjeÅ¡no pokuÅ¡ava poÄiniti samoubojstvo pa unajmljuje plaćenog ubojicu i naruÄuje vlastito ubojstvo. Zbog toga podiže svu svoju uÅ¡teÄ‘evinu i dok Äeka vlastito ubojstvo, upoznaje cvjećarku Margaret i zaljubljuje se…
Sadržaj: Radnja filma smjeÅ¡tena je u Pariz gdje žive trojica boema: pjesnik bez izdavaÄa Marcel, albanski slikar bez vize Rodolfo i postmodernistiÄki kompozitor Schaunard. U stalnom siromaÅ¡tvu i na rubu gladi, njih trojica primorana su na snalažljivost i meÄ‘usobno pomaganje kako bi opstali. U tim uvjetima neće biti lako ostvariti ljubav nakon Å¡to Marcel upozna Musette, a Rodolfo Mimi.
Na programu: 2007-05-14; 2007-05-15
ÄŒuvaj rubac, Tatjana
Pidä huivista kiinni, Tatjana
Režija: Kaurismäki, Aki (Olavi), 1994, igrani, c/b, 35 mm, 60 min.
Uloge: Kati Outinen (Tatjana), Matti Pellonpää (Reino), Kirsi Tykkyläinen (Klavdia), Mato Valtonen (Valto), Elina Salo (repcionerka).
Scenarij: Sakke Järvenpää, Aki Kaurismäki
Fotografija: Timo Salminen
Sadržaj: Dvojica prijatelja, automehaniÄar alkoholiÄar Reino i ovisnik o kavi Valto koji je netom pobjegao od svoje dominantne majke krenu na vožnju autom. Putem pokupe dvije autostopistice, mrÅ¡avu Estonku Tatjanu i krupniju Ruskinju Klaudiju koje, usprkos jeziÄnoj barijeri, pokazuju interes prema njima. No, nespretni i zastraÅ¡eni Valto i Reino jednostavno ne znaju kako im pristupiti…
Režija: Kaurismäki, Aki (Olavi), 1994, igrani, boja, 35 mm, 94 min.
Uloge: Matti Pellonpää (Mojsije/Vladimir), Lenjingradski kauboji: Twist-Twist Erkinharju, Ben Granfelt, Sakke Järvenpää, Jore Marjaranta….
Scenarij: Sakke Järvenpää, Aki Kaurismäki, Mato Valtonen
Fotografija: Timo Salminen
Sadržaj: Nastavak filma Lenjingradski kauboji idu u Ameriku, u kojem pratimo njihov povratak iz Meksika natrag u Rusiju. PoÄetni glazbeni uspjeh koji su ostvarili, prekinut je nakon upoznavanja sa lokalnim specijalitetom: tequilom. Dio benda koji nije pobila tequila, nastavio je životariti dok se konaÄno nisu odluÄili za odlazak na gažu u Coney Island. Tamo susreću svog menadžera koji se prozvao Mojsijem!
Na programu: 2007-05-16; 2007-05-17
Total Balalaika Show
Režija: Kaurismäki, Aki (Olavi), 1994, dokumentarni (glazbeni), boja, 35 mm, 54 min.
Uloge: .
Scenarij: Aki Kaurismäki
Fotografija: Heikki Ortamo
Sadržaj: Prikaz koncerta održanog pred 70 000 ljudi na glavnom trgu Helsinkija u lipnju 1993. godine, na kojem su nastupili Lenjingradski kauboji zajedno sa Älanovima glazbeno plesnog ansambla Crvena armija izvodeći rock’n'roll klasike i ruske narodne pjesme poput Happy Together (The Turtles), Delilah (Tom Jones), Knockin’ on Heaven’s Door (Bob Dylan), Finlandia, Volga Boatmen…
Na programu: 2007-05-17; 2007-05-18
Plutajući oblaci
Kauas pilvet karkaavat
Režija: Kaurismäki, Aki (Olavi), 1996, igrani, boja, 35 mm, 96 min.
Uloge: Kati Outinen (Ilona), Kari Väänänen (Lauri), Elina Salo (Rouva Sjöholm), Sakari Kuosmanen (Melartin) ,Markku Peltola (Lajunen).
Scenarij: Aki Kaurismäki
Fotografija: Timo Salminen
Sadržaj: Ilona je konobarica u restoranu, a njezin muž Lauri vozaÄ tramvaja. Iako su nedavno izgubili dijete, oboje se doimaju pomireni sa životom i sretni. Istovremeno oboje ostaju bez posla, te su primorani na svakodnevnu potragu za bilo kakvim novim poslom. Nove okolnosti stavit će njihov brak na kuÅ¡nju.
Sadržaj: Svojevrsna Kaurismäkijeva posveta eri nijemog filma u Äijem je srediÅ¡tu ljubavni trokut žene i dvojice muÅ¡karaca. Sretni brak farmera Juhe i njegove supruge Marje biva naruÅ¡en dolaskom gradskog zavodnika i prevaranta Shemeikke…
Na programu: 2007-05-19; 2007-05-21
Čovjek bez prošlosti
Mies vailla menneisyyttä
Režija: Kaurismäki, Aki (Olavi), 2002, igrani, boja, 35 mm, 97 min.
Uloge: Markku Peltola (M), Kati Outinen (Irma), Juhani Niemelä (Nieminen), Kaija Pakarinen (Kaisa Nieminen), Sakari Kuosmanen (Anttila).
Scenarij: Aki Kaurismäki
Fotografija: Timo Salminen
Sadržaj: Tek Å¡to pristigne u Helsinki, sredovjeÄnog M. opljaÄkaju i brutalno pretuku nakon Äega dobije amneziju. Ne sjećajući se niÄega, Å¡eće ulicama i pokuÅ¡ava izgraditi novi život meÄ‘u beskućnicima i ostalim druÅ¡tveno nevidljivim skupinama. Nominiran za Oscara u kategoriji najboljeg stranog filma 2002. godine i dobitnik nagrade žirija te nagrade za najbolji glumicu (Kati Outinen) na filmskom festivalu u Cannesu.
ÄŒovjek zvan Porto 26.04.07. Äita u Booksi. NiÅ¡ta novo, ima taj viÅ¡e Äitanja u nogama nego Å¡to su Peter Shilton i Dino Zoff zajedno imali nastupa za svoje nogometne reprezentacije.
Ali to je isti onaj Porto koji koji zajedno s joÅ¡ dvojicom rabijatnih tipova kroji listu prve bestselerove zbirke kratkih priÄa.
Sudac Porto pred porotom, jedinstvena prilika da vidimo jednog suca u takvoj ulozi. I prije je on nastupao, ali kao civilno biće. Hoće li mu se gaće tresti sada kad u pauzama izmeÄ‘u dvije dodjele nagrada i dva Äitanja križa neke vaÅ¡e priÄe, a druge opet podvlaÄi?
Napisao je taj navodno i dvije knjige, Tri dana (zbirka poezije u nakladi MD-a 2005.) i Budha u supermarketu (zbirka kratkih priÄa u nakladi Ljevak 2006.).
U Ikei je dao izraditi novu vitrinu jer u staru viÅ¡e ne stanu silne nagrade koje je Judge Porto dobio na raznim natjeÄajima.
ÄŒovjek je to koji besramno koketira sa žanrovima, a za neke natjeÄaje zna prije nego se isti uopće i dogode.
Kako pobogu?
Ne zna se.
ÄŒuli smo da piÅ¡e roman, navodno je to već pri samom kraju. Poezija, pa priÄe i onda roman.
Šta je slijedeće?
Možda Sabrana djela kao Ferić ili pak dvostruki cd Porto Live (Ogrizović i Booksa)?
Hoće li se pojaviti poput Mile Kekina kao glumac u nekoj od sapunica?
Provjerimo ga uživo, znamo da će u publici biti i tjelohranitelji i da mu fanovi možda neće moći prići dovoljno blizu, ali opet … vrijedi pokuÅ¡ati.
Booksa, 26.04.07. u 20.00 - Porto !
Na slici: prizor s jednog od Portovih nastupa.
Finalisti bestselerovog natjeÄaja 2007. - 136 priÄa u utrci za knjigu !
April 24, 2007
Imamo finaliste prvog bestselerovog regionalnog natjeÄaja za kratku priÄu ! ToÄno 136 priÄa ulazi u zavrÅ¡nu, odluÄujuću bitku, ali je već i ovaj krug bio uzbudljiv i napet poput filma The Ususal Suspects. Iako smo u dva navrata ostali bez skoro 400 priÄa Älanovi žirija niÅ¡ta nisu prepustili sluÄaju. Vodila se rasprava za svaki zarez u svakoj priÄi, krug se suzio baÅ¡ oko ovih 136 naslova. Finalisti mogu biti sigurni da su proÅ¡li rigorozne provjere i da nitko nije sluÄajno unutra. U najtežem, finalnom dijelu, žiri će joÅ¡ jednom propustiti kroz Å¡ake svaku priÄu. Od danas poÄinje izbor za knjigu.
Manchester, Milan, Liverpool i Chelsea tek trebaju ući u finale, a evo popisa priÄa koje su uÅ¡le u finale bestselerovog natjeÄaja 2007., abecednim redom:
A point of view
Abel
Ahilova teta
Amerika, Amerika
Anarchy in LO
And They Lived Happily Ever After
Anđeo
Babina sahrana
Bezuvjetno
Blagovaonica
Bloger
Bogat život
Borejska trpeza
Brak
Branko i Äarobni bicikl
Bratova gitara
Crnac u Prugovu
Crveni krst
Čas informatike mom nerođenom sinu
ÄŒip u zubu ili priÄa o Anti
ÄŒovek davi maÄku
ÄŒovek sa darom
ÄŒovjek koji je mrzio novinare
Dajte mi da prdnem
Dalje prema istoku
Danas ovde, a dogodine u Jerušalajimu
Dijagnoza
Diskretni Å¡arm provincije
Distinkcija u naÄinu i jedna Mona Lisa
DjevojÄica sa crvenim Äizmicama
Dnevna soba gospođe i gospodina G.
Document
Dva mrtvaca
Dva muškarca i grudi
Dvije djevojke, Äetiri boce i niÅ¡ta
El Generale
Epitaf
Frekvencije
Frizerka
Galjonen
Gone With the Window
Ha, ha sait the clown
Harlekinova posljednja predstava
He, malo morgen
Horda
I kokoši kljucaju
Inverzna funkcija
Ishar
Iz ciklusa: Georg u gradovima - Paris
Jedan Äovek jednom
Još jedna ofanziva
Junak dana
Kada izađeš iz magle Sarajeva
Kaleidoskop
Kesteni iz Sans Souccija
Kobila u Parizu
Kockar
Kurvin sin
Kutije
Ljubav
Ljubavni razgovor
Made in Romania
Magda se nagnula kroz prozor
Majka
Majka, djeÄak i svemirci
Mala žuta i njeno crveno oko
Maribor ili smrt
Međuprostor
Metamorfoza
Moja prijateljica Denisa
Može li teže ?
Mucica
Ne mudruj
Nebulozni redovi o Edgaru i peÄenom kukuruzu
Nešto između
Nikola
Ništa se ne može uraditi
On i Nives jednog popodneva
Opijum za narod
Ormar
Oslobađanje
Ovo nije hostija
Palagruža
Palindrom
Pijte što više…
Plava koverta
Pod poplunom
Posjet
Poslednja veÄera
PriÄa
PriÄa iz ormara
PriÄa o Nedinoj pici
PriÄa o tamoÅ¡njim bitangama
Prljavo kazalište
Prozor
Prst sudbine
Ptica Zi You Sheng
Pueri concinite
Razvojni put Maksimilijana Umoriha - Jeu deux Jue (Žu d Žu)
Rijedak jezik tišine
Sara
Sejda
Sestrica
Sezona parenja
Sivo sumorno nešto
Slavko
Sloboda na ormaru
Smijeh, mržnja, Proust i peÄene jabuke
Smrdljivi grad
Smrt i seks u zelenoj KB
Snoviđenje cyber - žene
Sreća
Strašno ružna žena Helga
Strogo kontrolirani tlakovi
Suša
Suza
Svako dijete ima pravo na imaginarnog prijatelja
Sve je oprošteno
Teta Mica i trnjanske vedute
Tražeći Anju
U
U Međugorju
UÄenica Ä‘avoljeg imena
Umjetnik i njegov odraz
Vesti sa radija
VjenÄanje
Vonj smrti
Vozi Mr. Miško
Who killed Mr. Moonlight ?
Zaboraviti
Zagledan u urnu
Zemlja tisuću sjena
Zmaj od Bosne
Znala sam da je Sava preduboka
Zvala te Marija
Žiletova borba
Kada se traže redateljeve tematsko-poetske spone s matiÄnom kinematografijom, mnogi se obiÄno sjete panonskih rapsodija Miklósa Jancsa. Ipak, zbog (meta)tematizacije vremena, najÄešće oprostorena blatnom i maglovitom ravnicom kojom baulja kojekakav polusvijet, usporedbe prelaze nacionalne okvire, pa se Äešće spominje njegova stilska srodnost s Tarkovskim. Ipak, obje vrste asocijacija prije izaziva kasnija Tarrova filmografija, nego njezin prvi dio koji se poÄetkom osamdesetih nastavlja u znaku socijalnog realizma, filmovima Autsajder (1980) i Ljudi iz radniÄkih baraka (1982). U tom je razdoblju redatelj sebi priuÅ¡tio i prvi izlet u klasiÄnu književnost (TV-adaptacija Mackbetha, 1982) te jednokratni pohod u kammerspiel i strindbergovsko-bergmanovske teme s Almanahom jeseni (1984). Dotad skloniji niskomimetskom registru, realistiÄkim ambijentima, glumi naturÅ¡Äika i akromatskoj fotografiji, sada se upuÅ¡ta u psiholoÅ¡ko seciranje hipokrizije i intimnih spletki iskuÅ¡avajući stilizacijski potencijal boje u kvadraturi graÄ‘anskoga stana. Ljudski i druÅ¡tveni dijabolizam, kao i Tarrov nihilizam, doći će ipak do najpunijeg izražaja tek kada se redatelj udruži s književnim perom Lászlóa Krasznahorkaija i krene u konÄanu ’sotonizaciju’ svijeta.
Sadržaj: MjeÅ¡tani jednog maÄ‘arskog provincijskog gradića iÅ¡Äekuju dolazak cirkusa Äije su glavne atrakcije preparirano truplo “najvećeg kita na svijetu†i tajanstveni Princ koji navodno ima sposobnost privlaÄenja nasilnih sljedbenika. Po dolasku cirkusa, na glavnom trgu skupljaju se gomile ljudi kako bi vidjele atrakciju. Pritom polako naruÅ¡avaju ravnotežu grada stvarajući osjećaj napetosti, nervoze, nasilja i naznaku apokalipse. Film je korežirala Ãgnes Hranitzky.
Sadržaj: Tarrov prvi dugometražni film socijalna je drama o mladom braÄnom paru koji je s kćerkom prisiljen živjeti u jednosobnu stanu s muževim roditeljima i njihovo dvoje djece. Želeći vlastitu intimu svaki tjedan jedan od supružnika odlazi u birokratski pohod da bi dobili vlastiti stan, no državni službenici ih svaki put otprave uz drugaÄije isprike.
Sadržaj: Glavni junak filma je talentiran, ali neambiciozan violinist András koji je svojedobno bio izbaÄen iz glazbene Å¡kole. Besperspektivno mijenja razne poslove i traži utjehu u alkoholu. Nedugo nakon Å¡to mu jedna žena rodi izvanbraÄnoga sina, on ženi drugu nadajući se boljoj sreći. No, nedostatak novca prouzroÄi krizu braka i supruga ga prevari.
Sadržaj: Sedamipolsatna adaptacija istoimena romana Lászla Krasznahorkaia podijeljena u dvanaest dijelova (6 + 6, plesni koraci tanga), zadržavajući pritom nazive poglavlja romana. U ruÅ¡evnu maÄ‘arskome selu gdje živi nekolicina seljaka proÅ¡iri se vijest o dolasku Irimiása za kojeg su svi bili uvjereni da je mrtav. Iako najavljuje revitalizaciju sela, Irimiásevi planovi ukljuÄuju njihov novac i poneÅ¡to su drugaÄiji…
Sadržaj: Karrer je povuÄen, usamljen i svijetom razoÄaran Äovjek sa samo jednom preostalom željom: onom za pjevaÄicom u Titanik baru koji svakodnevno posjećuje. Iako je ona udana, Karrer će dati sve od sebe da ju osvoji. Kada mu vlasnik bara ponudi krijumÄarski posao, on će ga prepustiti njezinu mužu stvorivÅ¡i si tako slobodan prostor za udvaranje.
U užem izboru RAF-a 22 filma iz Slovenije, Srbije, Brazila, Å vedske i Hrvatske / Pozivi na projekcije u desetak gradova / Projekcije DVD-a ‘Best of the best, RAF 2002 – 2006′ u Poljskoj i Austriji / DVD uskoro u svim boljim hrvatskim videotekama //
Na internet stranicama Revije amaterskog filma - RAF objavljen je popis filmova koje je publika ocjenila najboljima na Å¡estom izdanju ovog festivala održanog u zagrebaÄkom kinu Central od 25. do 31. ožujka 2007. godine. Radi se o 22 naslova u trajanju do 20 minuta iz Slovenije, Srbije, Brazila, Å vedske i Hrvatske podijeljenih u 7 kategorija - igrani, dokumentarni, eksperimentalni, animirani, glazbeni film, te filmovi iz teens i kids kategorija. Ovaj filmski program u trajanju od dva i pol sata bit će prikazivan u drugim gradovima u hrvatskoj i svijetu pod nazivom ‘RAF putuje’.
S obzirom da smo za projekcije vremenski ograniÄeni, izbor filmova u svim kategorijama morao je stati u 150 minuta. Ove je godine na RAF prijavljeno daleko viÅ¡e iznimno kvalitetnih radova koji nažalost za decimalu nisu uspjeli ući u ovaj izbor i svakako ih vrijedi pogledati. Na naÅ¡im internet stranicama uskoro će se naći i Å¡iri izbor publike te kontakti autora pa vas svakako ohrabrujemo da organizirate projekcije i tih filmova u svome gradu’ poruÄuju organizatori Revije amaterskog filma.
Uži izbor filmova iz 2007. godine imat će svoju prvu projekciju već 29. travnja u Somboru, organizatori su primili pozive i u Koprivnicu, Osijek, Požegu i Karlovac, a tijekom ljeta RAF putuje i na tradicionalno odliÄno posjećene Tabor film festival, Motovun film festival i Grossmannov festival filma i vina u Ljutomeru u Sloveniji.
Pozivamo i sve ostale zainteresirane da projekciju najbolje prihvaćenih filmova organiziraju i u svom gradu. Ovaj program realiziran je kroz platformu Clubture.
DVD ‘Best of the best, RAF 2002 - 2006′ promoviran na ovogodiÅ¡njoj Reviji, uskoro će se pojaviti na policama svih boljih videoteka, a dio programa bit će prikazan na poljskom festivalu Amateur and independent cinema festival KAN u Wroclawu, 22. travnja 2007. godine. Nedugo zatim, 5. i 6. svibnja 2007. godine, program s DVD-a bit će prikazan i u nezavisnom beÄkom kinu Schikaneder .
7. Revija amaterskog filma održat će se od 30. ožujka do 05. travnja 2008. godine u Zagrebu.
Uži izbor najbolje prihvaćenih filmova RAF 2007:
Igrani
1. Tek kada / Marija TrbuÅ¡iÄ, Ivan Juratek, Zagreb, HR,10′10”
2. Black in man / Brano ÄŒurÄić, SRB,12′
3. Doktor Horvat i 7 savjeta za praktiÄan život / Tomislav KriÅ¡tofić, ZapreÅ¡ić, HR, 8′
4. Dobar prijatelj / Stanko Vuković, Split, HR, 6′47”
5. Jogurt / Marko Nekić, Zagreb, HR, 3′28”
6. Trava nije dobra za mozak, Marija StipiÅ¡ić Vuković, Split, HR, 2′59”
7. Odrastanje / Milorad BlanuÅ¡a, Zagreb, HR, 1′55”
8. Ja se zovem Hana / Rasim Karalić, Delnice, HR 4′
Teens
1. Rekvijem, Boris Vuković - Bobi, Zagreb, HR, 15′
2. Intim, Ksenija Sanković, Karlovac, HR, 5′03”
Animirani
1. SkoÄižaba ili osam orangutana u lancima / Marko Kaćanski, Novi Sad, SRB, 10′
2. Vengence a go go / Joža Bolobić, Zagreb, HR, 8′13”
3. Toblerone / Ivan Dorotić, Anna Fridolin, Zagreb / Goetheburg, HR / SW 1′32”
Dokumentarni
1. Jamrtal - priÄe iz doline plaÄa / Zlatko Zlatković, Sombor, SRB, 18′30”
2. Å egrti ulice, autor nepoznat / HR, 7′41”
3. Srce svijeta / Gordana PetrovÄić, Jasmina Mehić, Zagreb, HR, 7′
Glazbeni
1. Dva policajca i jedan naÄelnik / Oliver KovaÄ, Zagreb, HR, 4′
Kids
1. Raspjevani Äovjek / P. Horvat, M. Horvat, I. Pavlović, J. Golub, A. Babić, M. Bresić, T. PaviÄević, J. Kolobarić, C. Radat, ZapreÅ¡ić, HR, 2′15”
2. Zanka - The trap / Žiga Divjak, KrÅ¡ko, SLO, 7′03”
Experimentalni
1. Tree house / Cesar M., Brazil, 13′
2. Dialog / Zoran PisaÄić, Zagreb, HR, 1′
3. GrmaÄe / Vladimir KonÄar, Zagreb, HR, 4′26”
Prema dosadaÅ¡njim podacima iz sveuÄiliÅ¡ta u Blacksburgu (Virginia) u juÄeraÅ¡njoj pucnjavi su smrtno stradale 33 osobe, a tridesetak ih je ranjeno. Prvi incident se dogodio u ranim jutarnjim satima, a drugi navodno dva sata kasnije. Agencije za sada spominju samo jednog napadaÄa koji je i sam mrtav (ne precizira se da li si je život sam oduzeo ili je ubijen).
Natrpao sam 136 isprintanih priÄa u ruksak, popio jednu putnu rakiju i otputio se u Booksu.
SDP ili stranka demokratskih promjena cijele se devedesete (pa i danas) ponaÅ¡ala pomalo anarhiÄno, a ni Älanstvo nije bitno bolje pa ste tako unutar jedne stranke mogli pronaći dokazane komuniste (ala RaÄan), kvazi_socijalistiÄke nacionaliste (ala Tomac) ili pak populistiÄki orijentirane liberale - ako je to ispravan opis danaÅ¡njeg zagrebaÄkog gradonaÄelnika Bandića. No zajedniÄko cijelom tom razdoblju, pa i danaÅ¡njem stanju je da odluke donosi provjereni “stari†kadar koji je i krajem sudbonosnih osamdesetih bio blizu (ili barem na oku) RaÄanu te se struktura stranke, a osobito vrh piramide gotovo i nije promijenio u posljednjih desetak godina, s naravno RaÄanom kao konstantom.
re, Å¡to se u konaÄnici i dogodilo, a tamo se Ivica RaÄan joÅ¡ jednom zatekao na vrhu, te je pozicija premijera bila rezervirana za njega. Problem trećesijeÄanjske vlade je u osnovi bio taj Å¡to je bila koalicijska u zemlji koja nema tradiciju i kulturu koaliranja; joÅ¡ kada u mix ubacite nekoliko frustriranih politiÄara (BudiÅ¡a, TomÄić). Priznali mi to ili ne, RaÄanov mentalitet je bio sjajan za tu vladu jer mu on prijeÄi donoÅ¡enje hitrih odluka (možda jedina takva je famozni RaÄan-DrnovÅ¡ek paraf), no isto tako je puno vremena provedeno na usaglaÅ¡avanje meÄ‘usobnih stavova i kako to obiÄno biva, od dvije ili tri dobre ideje koje je trebalo pomiriti stvara se Äetvrta frankenÅ¡tajnovska koja nema baÅ¡ previÅ¡e veze sa stvarnošću.
Svojih 5 minuta slave juÄer je doÄekala izvjesna Lidija Hanžek.
Trebala je to biti jedna sasvim obiÄna nedjelja, drukÄija možda jedino po tome Å¡to je bila toplija od prethodnih nedjelja te godine; ipak, toga 26.travnja 1986te, dakle na danaÅ¡nji dan u zoru, dok je ÄovjeÄanstvo i doslovno i preneseno joÅ¡ uvijek spavalo, dogodilo se neÅ¡to Å¡to je, na jeziv naÄin, obilježilo bližu proÅ¡lost istoÄnoeuropskih država.
Kad sam prošle godine u Tuškancu predstavljao program suvremenog finskog filma, mnogi su se pitali je li moguće da tu nije uvršten niti jedan film barem jednog od braće Kaurismäki. Doista, njihovi filmovi prva su pomisao filmofila diljem svijeta na spomen finske kinematografije.
ÄŒovjek zvan Porto 26.04.07. Äita u Booksi. NiÅ¡ta novo, ima taj viÅ¡e Äitanja u nogama nego Å¡to su Peter Shilton i Dino Zoff zajedno imali nastupa za svoje nogometne reprezentacije.
Imamo finaliste prvog bestselerovog regionalnog natjeÄaja za kratku priÄu ! ToÄno 136 priÄa ulazi u zavrÅ¡nu, odluÄujuću bitku, ali je već i ovaj krug bio uzbudljiv i napet poput filma The Ususal Suspects. Iako smo u dva navrata ostali bez skoro 400 priÄa Älanovi žirija niÅ¡ta nisu prepustili sluÄaju. Vodila se rasprava za svaki zarez u svakoj priÄi, krug se suzio baÅ¡ oko ovih 136 naslova. Finalisti mogu biti sigurni da su proÅ¡li rigorozne provjere i da nitko nije sluÄajno unutra. U najtežem, finalnom dijelu, žiri će joÅ¡ jednom propustiti kroz Å¡ake svaku priÄu. Od danas poÄinje izbor za knjigu.
Da nije snimio sedmoipolsatni Sotonski tango (1994) i ‘koreografiranom’ alegorijom komunizma uzbudio ostatke angažirane modernistiÄke inteligencije (poput Susan Sontag), veći dio opusa redatelja Béle Tarra vjerojatno bi i do danas ostao nepoznanicom
Kada se traže redateljeve tematsko-poetske spone s matiÄnom kinematografijom, mnogi se obiÄno sjete panonskih rapsodija Miklósa Jancsa. Ipak, zbog (meta)tematizacije vremena, najÄešće oprostorena blatnom i maglovitom ravnicom kojom baulja kojekakav polusvijet, usporedbe prelaze nacionalne okvire, pa se Äešće spominje njegova stilska srodnost s Tarkovskim. Ipak, obje vrste asocijacija prije izaziva kasnija Tarrova filmografija, nego njezin prvi dio koji se poÄetkom osamdesetih nastavlja u znaku socijalnog realizma, filmovima Autsajder (1980) i Ljudi iz radniÄkih baraka (1982). U tom je razdoblju redatelj sebi priuÅ¡tio i prvi izlet u klasiÄnu književnost (TV-adaptacija Mackbetha, 1982) te jednokratni pohod u kammerspiel i strindbergovsko-bergmanovske teme s Almanahom jeseni (1984). Dotad skloniji niskomimetskom registru, realistiÄkim ambijentima, glumi naturÅ¡Äika i akromatskoj fotografiji, sada se upuÅ¡ta u psiholoÅ¡ko seciranje hipokrizije i intimnih spletki iskuÅ¡avajući stilizacijski potencijal boje u kvadraturi graÄ‘anskoga stana. Ljudski i druÅ¡tveni dijabolizam, kao i Tarrov nihilizam, doći će ipak do najpunijeg izražaja tek kada se redatelj udruži s književnim perom Lászlóa Krasznahorkaija i krene u konÄanu ’sotonizaciju’ svijeta.
U užem izboru RAF-a 22 filma iz Slovenije, Srbije, Brazila, Å vedske i Hrvatske / Pozivi na projekcije u desetak gradova / Projekcije DVD-a ‘Best of the best, RAF 2002 – 2006′ u Poljskoj i Austriji / DVD uskoro u svim boljim hrvatskim videotekama //