Zdravorazumski priruÄnik za kupnju novog automobila May 9, 2006
Automobili su prije svega sjajan biznis za njihove proizvoÄ‘aÄe, a veliki troÅ¡ak za njihove kupce (osim ako se kupuju u poslovne svrhe, jer jedino se tada mogu isplatiti). Automobilska industrija radi sve Å¡to može da prilikom kupnje birate srcem, da vrijeme provedeno u salonu u Å¡to većem dijelu provedete birajući boju i diveći se izgledu vaÅ¡eg budućeg ljubimca. Ovim tekstom ću pokuÅ¡ati uÄiniti neÅ¡to sasvim suprotno, pokuÅ¡at ću racionalizirati kupnju automobila u Å¡to viÅ¡e toÄaka i Å¡to viÅ¡e zanemariti subjektivne dojmove i ukuse. Većinu tih stvari možete naći u specijaliziranim Äasopisima, no ukoliko niste zaljubljenik, takve Äasopise ionako ne kupujete.
Kakav auto trebate?
Ovo je osnovno pitanje koje si prije kupnje automobila trebate postaviti. Kriteriji koje treba uzeti u obzir u ovoj fazi su broj Älanova vaÅ¡e obitelji, vjerojatna osnovna namjena budućeg automobila te vrsta automobila kojeg već posjedujete (ukoliko ovaj koji kupujete neće biti jedini kojim će vaÅ¡a obitelj raspolagati). Primjerice, ukoliko ste samac ili imate malu obitelj sa samo jednim djetetom, a auto ćete uglavnom koristi za odlaske na posao, u Å¡oping i kretanje po gradu, nema potrebe da kupujete veliki auto. Auti poput Clia, Yarisa, Micre ili Fieste, zadovoljiti će sve vaÅ¡e potrebe. ÄŒak i odlaske na more ili putovanja od nekoliko sati svakih par mjeseci. Ukoliko se pomamite pa kupite prevelik auto, osim Å¡to ćete ga viÅ¡e platiti, sasvim je izvjesno da ćete viÅ¡e platiti i svaki posjet benzinskoj pumpi, servisu, svaku kupnju guma… Da i ne govorimo koliko ćete traženje većeg parkirnog mjesta u svom prenapuÄenom kvartu (ukoliko je takav) platiti živcima.
Ukoliko pak imate veću obitelj, Äeste odlazite na putovanja ili prenosite veću koliÄinu stvari, trebat će vam i veći auto. Ali ne preveliki. Jako je malo realnih potreba za kupnjom automobila većeg od kompaktne klase (Megane, Golf, Corola…) ili karavana. U sluÄaju veće potrebe za prostorom, a života u stisnutim gradskim uvjetima, dobro je razmotriti kupnju monovolumena male (Note, Modus, Meriva…) ili eventualno srednje klase (Corola Verso, Scenic, Xara Picasso…). Takvim modelima u pravilu dobivate auto koji nudi prostor i cijenu sliÄnu autima jedne klase iznad, no s dužinom svoje klase. Kako su kod nas joÅ¡ uvijek mnogi navikli kupovati aute ‘na metre’, ovu klasu neće ni razmatrati, već će Äesto gledati kupiti Å¡to viÅ¡e centimetara za novac koji misle potroÅ¡iti. Realno gledajući, takvim se pristupom ne dobiva niÅ¡ta, a subjektivnu stranu poput osjećaja uspjeÅ¡nosti ako vozite duža kola, ili promatranje zavisti susjeda, ne bih uopće razmatrao. Tek ukoliko živite u maloj sredini i vaÅ¡ će auto većinu vijeka odvoziti na lokalnim cestama i raskoÅ¡nim parkiraliÅ¡tima, dodatni centimetri možda mogu ne predstavljati toliki problem (no ponovno samo glede parkiranja – veći troÅ¡kovi održavanja ostaju).
Izbor marke/modela
U ovom dijelu posebno caruju mitovi, a kako će oni biti zanemareni, navest ću neke od važnih stvari na koje se valja obratiti pažnju. Kao prvo treba spomenuti sigurnost. Najmjerodavnijima na ovom podruÄju (podruÄju testiranja pasivne sigurnosti automobila) se Äine testiranja koja provodi EuroNCAP. Iako i na njihov sustav ima primjedbi, nitko to trenutno ne radi bolje, pa je ta referenca meritorna. Tijekom testiranja automobilima se ocjenjuju razni parametri sigurnosti za Å¡to se dodjeljuju bodovi i pripadajući broj zvjezdica (od 1 do 5, pri Äemu je pet (za sada) najviÅ¡a ocjena). U samo nekoliko godina provoÄ‘enja unificiranih testiranja, razina sigurnosti automobila je znaÄajno porasla pa smatram da danas ne bi trebalo ni razmatrati modele koji su osvojili manje od 4 zvjezdice.
Druga svima važna stvar je pouzdanost. Nažalost, ne postoji potpuno pouzdani naÄin za mjerenje pouzdanosti. Najbliže tome primakli su se analitiÄari njemaÄkog autokluba ADAC-a, Tüv-a i ameriÄkog JD Powera. U Europi su možda najglasovitije statistike ADAC-a koje pokazuju broj prijavljenih kvarova na cesti. Naravno, pritom se uzima u obzir i broj takvih automobila tako da su pokazatelji relevantni. Ono Å¡to tu relevantnost poneÅ¡to smanjuje je da sve viÅ¡e proizvoÄ‘aÄa nudi svoje kanale pomoći u sluÄaju kvara na cesti (road help assistance), pa ADAC u mnogo sluÄajeva ni ne biva pozivan. Bez obzira na to, veliki broj Älanova tog kluba osigurava sasvim pristojan uzorak i vjerojatno ne grijeÅ¡i previÅ¡e u procjeni stanja.
Ako već ne možemo u potpunosti vjerovati statistikama kvarova, možemo se osloniti na jamstvo. Ono je jedna od najvažnijih stvari pri kupnji auta i ukoliko su vam dva automobila po svemu veoma sliÄna i ne znate za koje odluÄiti, a jedan od njih nudi dulje jamstvo, vjerojatno je taj model pametan izbor. Većina proizvoÄ‘aÄa danas nudi jamstvo od dvije godine, ili tri godine, a joÅ¡ samo nekoliko njih od jedne. Kod nekih proizvoÄ‘aÄa pri isteku jamstvenog razdoblja može se doplatiti i za produženje Å¡to je svakako opcija za razmatranje.
Jamstvo ne znaÄi da se auto neće pokvariti (iako je to povezano jer proizvoÄ‘aÄi kvarljivijih automobila izbjegavaju dati duga jamstva), nego da uslijed eventualnih kvarova u jamstvenom roku nećete imati dodatnog troÅ¡ka. Tako primjerice, ukoliko kupujete automobil s tri godine ( ili 100 000 km jamstva), možete zatražiti od prodavaÄa da vam isprinta cijene redovnih servisa u tom razdoblju (materijal i rad) i tako saznati koliko će vas automobil toÄno koÅ¡tati (osim cijene goriva i guma). Svi troÅ¡kovi izvan toga trebali bi biti pokriveni jamstvom i ne terete vas nego prodavaÄa. Ne bi bilo loÅ¡e sastaviti i popis najÄešće traženih dijelova koji ne spadaju u redovito održavanje pa sastaviti cjenovnu koÅ¡aricu za modele u užem izboru. Primjerice: prednji far, blatobran, branik, vjetrobran, disk ploÄice (iako spadaju u redovno održavanje)… Informacije o cijenama takvih dijelova možete dobiti u svakom ovlaÅ¡tenom servisu (kao i cijene redovitog održavanja). Nemojte se ustruÄavati malo gnjaviti da biste saznali Å¡to vas zanima. TroÅ¡ite veliki novac i imate pravo na punu informaciju.
Zadnja, ali nikako ne najmanje važna stvar pri izboru modela je kada ga kupiti. Naime, većini ljudi su najatraktivniji modeli koji su novi na tržiÅ¡tu i nema ih puno na cestama. Kupnja takvog modela je gotovo uvijek loÅ¡ potez s ekonomske strane glediÅ¡ta i to iz dva razloga. Kao prvo, dok su novi na tržiÅ¡tu, redovito su najskuplji. Tko ima strpljenja priÄekati godinu dana (ili koji mjesec manje/viÅ¡e) od dolaska modela, može oÄekivati prodajne akcije koje nude viÅ¡e opreme, povoljnije kreditiranje ili Äak najobiÄniju i svima najomiljeniju akciju: popust. Neovisno o naÄinu na koje su izvedene (da li popustima ili darovanjem opreme), prodajne akcije uglavnom nude uÅ¡tede od 5000 kn pa na viÅ¡e. Za većinu automobila može se naletjeti na akciju od oko 1000 eura (7300 kn). Neki proizvoÄ‘aÄo smjenjuju akciju za akcijom tim tempom da zapravo možemo razgovarati o tome da je cijena auta realno niža nego Å¡to piÅ¡e u cjenicima.
Kod svih proizvoÄ‘aÄa, najveće popuste možete ostvariti za modele na kraju tržiÅ¡nog vijeka, nakon Å¡to je već predstavljen novi model, a stari je joÅ¡ na zalihi. Otegotna okolnost je da se za takve automobile može oÄekivati i brži pad vrijednosti, ali to podosta ovisi i o samom modelu.
Drugi razlog za ne kupovanje modela tek pristiglih na tržiÅ¡te leži u tome da takvi najÄešće boluju od ‘djeÄjih bolesti’. Dolazi do kvarova koji nisu ispoljavani na pred-produkcijskim testiranjima i Äesto je potrebno neko vrijeme da se proizvodnja uhoda, a loÅ¡e komponente zamijene. Savjet, Äekati da model provede godinu na tržiÅ¡tu.
Posebna stvar za razmatranje je Äinjenica da nekim automobilima brže pada vrijednost nego nekim drugim. Ne vidim naÄina da ovo objasnim, a da ne spominjem konkretne modele pa ni neću. Uglavnom je poznato koji automobili drže cijenu i naravno, ukoliko se dvoumite izmeÄ‘u dva modela, a jedan bolje drži cijenu od drugog, to može biti presudno. No samo ako su cijene novih sliÄne. Ukoliko auto morate znaÄajno viÅ¡e platiti kako bi dobili model koji bolje drži cijenu, na kraju bi se to moglo ispostaviti priliÄno skupo. Sami morate odvagnuti. Ono Å¡to se može priliÄno precizno reći je da Å¡to je automobil veći i skuplji, brže gubi na vrijednosti. Najbolje cijenu drže mali auti (naravno, gledano u postotku od cijene novog).
Izbor pogonskog agregata (motora)
Mnogi se zalijeću u izbor agregata. Isto kao i kod modela, najÄešće zbog mitova. Je li dizel zaista jeftiniji ili ponekad može biti i drugaÄije? Isplati li se ugradnja plina u benzince i kada? Dakle, moderni dizel agregati troÅ¡e manje goriva nego usporedivi benzinci. No to ne znaÄi da su automatski povoljniji jer su najÄešće skuplji u startu. Kad biste mogli dobiti benzinac i dizelaÅ¡ za iste novce (bilo je i takvih akcija), vjerojatno je da je dizel bolja kupnja. No ukoliko je dizelaÅ¡ skuplji 10 ili 15 tisuća kn, bit će potrebno puno uÅ¡teÄ‘enog goriva da bi se taj iznos nadoknadio.
PokuÅ¡ajte sami izraÄunati je li vam dizelaÅ¡ isplatljiv. PoÄnite od deklarirane potroÅ¡nje za motore koje usporeÄ‘ujete. Deklarira je proizvoÄ‘aÄ i možete je naći u tehniÄkoj dokumentaciji automobila. Radi jednostavnosti, usporeÄ‘ujte potroÅ¡nju u kombiniranim uvjetima. Ti podaci sigurno nisu toÄni, nego su priliÄno podcijenjeni. No, uglavnom su podcijenjeni proporcionalno (za motor na dizel, kao i onaj na benzin) pa su upotrebljivi za izraÄun. ProsjeÄnu potroÅ¡nju za svaki motor pomnožite s cijenom litre pripadajućeg goriva. Dobivene iznose podijelite sa sto i dobili ste troÅ¡ak goriva po kilometru. Oduzmite manji iznos od većega (znaÄi vjerojatno benzinski utoÅ¡ak minus dizelski utroÅ¡ak). E sad razliku u cijeni automobila (ponovo pod pretpostavkom da je dizel skuplji, iako ima i iznimki) podijelite s tom razlikom i dobit ćete broj kilometara potrebnih da bi vam se isplatio ulog u benzinski agregat. Znajući otprilike koliko kilometara godiÅ¡nje prelazite, znati ćete koliko će vam vremena trebati da to nadoknadite. Osobno nikako ne bih preporuÄao nadoknadu od preko 3 godine. Posebno je to zbog toga Å¡to se viÅ¡e ne može kalkulirati s dugom ekspolatacijom dizel motora. Za danaÅ¡nje moderne turbodizelaÅ¡e slobodno kalkulirajte sa sliÄnom trajnošću kao za benzince (inaÄe, tipiÄno se projektiraju za trajanje 240 000 km). Generalno gledajući, u malim gradskim autima se dizeli puno rjeÄ‘e isplaćuju nego u većim automobilima.
Plin? Hm, ugradnja plina (pritom mislim na propan-butan, a ne na zemni plin) u nove automobile najÄešće koÅ¡ta izmeÄ‘u 7 i 13 tisuća kn (plus tisuću za izvanredni tehniÄki pregled). NekadaÅ¡nji benzinac tada vam troÅ¡i do 10 % viÅ¡e, ali gorivo koje je trenutno 2,6 puta jeftinije. ÄŒak i ukoliko se obistine mraÄne želje INA-e o poskupljenju plina za 40%, biti će jeftiniji 1,9 puta (uz sadaÅ¡nju cijenu benzina, a nije vjerojatno da će plin toliko poskupiti a benzin ostati na sadaÅ¡njoj razini). Za sada djeluje kao priÄa iz snova, no naravno postoji i kvaka. Ugradnja plina kod većine proizvoÄ‘aÄa rezultira gubitkom jamstva (u boljem sluÄaju na motor, a u loÅ¡ijem na sve). Kad ne bi bilo te ’sitnice’, dileme ne bi bilo. Srećom, neki uvoznici će vam dozvoliti ugradnju plina bez gubitka jamstva (u njihovim radionicama, ili možda Äak u neovisnoj, ali s kvalitetnim komponentama), a neki će vam Äak serijski ponuditi vozilo pogonjeno plinom. Realno gledajući, nema razloga da se zbog ugradnje plina gubi jamstvo, Å¡toviÅ¡e, takav motor će vjerojatno viÅ¡e trajati nego da je bio pogonjen benzinom, ali oni naravno koriste svaku priliku da se rijeÅ¡e tog troÅ¡ka.
Kad budete radili raÄunicu benzinac+plin vs. dizelaÅ¡, možete koristiti istu shemu kao ranije samo prije toga nazovite neku radionicu za ugradnju plina i pitajte toÄnu cijenu ugradnje u konkretni model (s bocom umjesto rezervnog kotaÄa). Naravno uzmite u obzir i 10 postotno povećanje potroÅ¡nje te izvanredni tehniÄki pregled.
Osim tipa pogonskog agregata, s obzirom na gorivo koje koristi, valja razmotriti i pitanje obujma i snage. Znam da mnogi od nas vole imati snažne agregate za poneko divljanje na cesti. Pitanje je koliko je to snage i koliko se to isplati. Za veliku većinu vremena koje vozimo automobil, dostajao bi nam najslabiji agregat koji se ugraÄ‘uje u taj model. Tek ponekad si dajemo ‘guÅ¡ta’. A zauzvrat plaćamo: većom potroÅ¡njom goriva, znaÄajno većim troÅ¡kovima održavanja i Äesto većim (Äitajte: skupljim) osiguravateljskim razredom. Dobro razmislite o tome koliko vam snage zaista treba. Pritom treba paziti i na neÅ¡to drugo, ako uzmete preslabi motor, potroÅ¡nja goriva bi vam mogla biti veća, a ne manja. Naime, Äesto se na ’siromaÅ¡nijim tržiÅ¡tima’ ‘guraju’ osnovni motori koji realno spadaju u manju klasu. Takav ćete motor morati viÅ¡e ’stiskati’ i na kraju ćete u prosjeku potroÅ¡iti viÅ¡e goriva.
Koliko vam onda snage treba? Prosudite sami. Mislim da mali automobili ne trebaju imati preko 1,4 l obujma i 90 ks, a kompaktima je mjera 1,6 l (ili Äak 1,4 l) i 90-110 ks. Pritom imajte u vidu da ‘dizelski konji neÅ¡to bolje trÄe’ i da se dizelaÅ¡i neÅ¡to drugaÄije voze (zbog erupcije snage negdje od 2-4 tisuće okretaja, a iznad i ispod toga niÅ¡’) Å¡to nekima paÅ¡e, a nekima ne. Nadalje, ako kalkulirate s plinom, raÄunajte da će vam auto oslabiti par konja kad ga budete koristili (no ukoliko vam prifali snage, samo vas pritisak gumba dijeli od benzina).
JoÅ¡ jedna sitnica, neki suvremeni benzinski agregati na tržiÅ¡tu se hvale Å¡tedljivošću, no ponekad im tehnologija nalaže da moraju koristiti visokooktansko gorivo super plus 98. U takvim sluÄajevima treba uzeti u obzir da je cijena takvog benzina viÅ¡a i da bi se Å¡tedljivost na kraju mogla ispostaviti nepostojećom.
Oprema
Sklon sam misliti da je oprema jedna od meka zaraÄ‘ivanja proizvoÄ‘aÄa/prodavaÄa automobila. Ako izaberete relativno povoljan model i onda ga prenakrcate opremom, niste uÅ¡tedili niÅ¡ta. ProizvoÄ‘aÄi i uvoznici se služe raznim trikovima da bi vas navukli na neÅ¡to Å¡to ne želite. VjeÄiti primjer toga je kupnja opreme u paketu. Tako vam je primjerice kod malih automobila Äest sluÄaj da se u osnovnoj opremi isporuÄuju s crnim odbojnicima (Å¡to ih Äini nelijepima). Ukoliko poželite doplatiti za odbojnike u boji, uvidjet ćete da to ne možete ukoliko ne kupite bolji paket opreme u kojem je i barem 5 stvari koje ne želite.
Izaberite opremu koja vam je nužna i pokuÅ¡ajte dobiti paket koji je najbliže tome. A koja je oprema nužna? Rekao bih da se novi auto ne bi trebao kupovati bez ABS koÄnica i minimalno 2 zraÄna jastuka (standard je Äetiri). Isto tako, malotko viÅ¡e kupuje auto bez klima ureÄ‘aja. Jako su praktiÄni i elektriÄni dizaÄi prednjih stakala te centralna brava. I to je otprilike to (jer pretpostavljam da servo volana serijski nude svi koji neÅ¡to vrijede).
Aluminijski dodaci na instrument ploÄi, Å¡iber krovni prozor, kožne navlake sjedala, razni spojleri itd. nemaju funkcionalno nikakve vrijednosti. Ukoliko želite neÅ¡to takvoga, bar budite svjesni da je to za guÅ¡t, a ne svrhu. Posebno to vrijedi za aluminijske naplatke i Å¡iroke nisko profilne gume. Aluminijski naplatci na osobnim automobilima nemaju nikakvu svrhu osim estetske (priÄe o manjim neovjeÅ¡enim masama i stoga boljem držanju ceste vrijede samo za utrke). Uz to vam zagorÄavaju penjanje na rubnjake i vožnju zimi (jer ih uniÅ¡tavaju sol na cestama i lanci). Dimenzija guma koja je automobilu potrebna je ona s kojim ga proizvoÄ‘aÄ isporuÄuje. Sportski nastrojeni vozaÄi željet će Å¡iru gumu nižeg profila, ali ukoliko se u tome pretjera (Å¡to je nerijetko sluÄaj), niÅ¡ta se ne dobiva, a puno se gubi (na potroÅ¡nji, rubnjacima, naprezanju ovjesa, vožnji po skliskim uvjetima). Posebno je to izraženo ukoliko se odluÄite za veći promjer kotaÄa. Isti model gume s za colu većim promjerom, koÅ¡tati će znaÄajno viÅ¡e. Primjerice, ukoliko kotaÄe 195/65/15 mijenjate sa oku ugodnijim 205/55/16 na aluminijskim kotaÄima, osim same inicijalne doplate, za svaku promjenu guma platiti ćete oko 1200 kn viÅ¡e za gume iste kvalitete (raÄunato na primjerima modela Bridgestone Turanza ER 300 i BF Goodrich Profiler 2). A pritom uopće niste pretjerivali u povećanju i najÄešće ste samo doplatili bolje kotaÄe u ponudi proizvoÄ‘aÄa.
Audio ureÄ‘aj je takoÄ‘er sve Äešće u serijskoj opremi. Ukoliko se nudi kao doplata, platit ćete ga dvostruko viÅ¡e nego da ga kupujete posebno (a tražite sliÄnu kvalitetu). Da bi vas ipak privolili na kupnju njihovog ureÄ‘aja, uskratit će vam mogućnost da posebno kupljeni ‘radio’ koristi displej putnog raÄunala.
Za kraj, kod polovnih automobila se primarno gleda opće stanje i agregat. Svu opremu koju budete doplaćivali van osnovne, vjerojatno nećete uspjeti zaraÄunati u viÅ¡u cijenu kad auto budete prodavali.
Pitanje boje? ProÄitao sam nedavno da se oÄekuje povratak bijele boje na velika vrata. Ukoliko ste voljni riskirati, možda budete meÄ‘u predvodnicima trenda. :-)
Učitavam...
12 komentara to “Zdravorazumski priruÄnik za kupnju novog automobila”
ovo bi trebalo isprintati i podijeliti po kaslićima jebote, svaka Äast. na svu sreću ja sam u dubokoj krizi srednjih godina pa si moram kupiti Harley ne bi li stekao dojam da sam 10-15 godina mlaÄ‘i ;)
Quintana, kupi Venox :) jeftinije ces proci, a i dalje biti faca na motoru :)) preporuca se prije toga poloziti A kategoriju :)
Venox, ha? Hmmmm…
ja sam za kupnju mojeg peugeota koristio fleetnews.co.uk, to je web site za managere flota automobila i tamo se puno diskutira o ukupnoj cjeni vlasniÅ¡tva nad automobilom i njihovi su rezultati vrlo Äesto bitno drukÄiji od uvriježenog miÅ¡ljenja
dodao bih samo moje iskustvo koje kaže kako se diesel automobili isplate ako radiš više od 20.000km godišnje; također ako automobil kupuješ na kredit koji otplaćuješ 5 godina onda je vrijeme nadoknade razlike između diesela i benzinca u stvari irelevantno jer kupnjom diesela dodaješ mali overhead na ratu, a ušteda u potrošnji (parametar kn/km) će lagano nadoknaditi tu razliku
takoÄ‘er, moderni diesel automobili daju veliki komfor autonomije; ako se Äesto voziÅ¡ na druge pruge onda vožnja 1.000km bez tankiranja može biti pravi blagoslov - nakon Å¡to sam imao alfu koja je po zimi iÅ¡la na benzinsku nakon svakih 350km (ili po mojem tempu vožnje svaka dva-tri dana) onda kada prijeÄ‘eÅ¡ na auto koji u najgorem sluÄaju prijeÄ‘e 900km to je pravo veselje - samo iz tog razloga nikada viÅ¡e ne bih kupio benzinca
glede aluminijskih felgi, ima jedna jako velika prednost aluminijskih felgi; naime ÄeliÄne felge prilikom udarca u rubnik se deformiraju, dok se aluminijske vrate u prvobitni oblik tako da nema puno ravnanja - downside aluminijskih felgi je da kada ih jednom ipak iskriviÅ¡ onda je to nepovratno i troÅ¡ak popravka je velik
eto, to su moje generalne dopune tvog teksta, joÅ¡ bih mogao diskutirati o nekim detaljima no to je viÅ¡e specifiÄno za konkretne marke automobila nego kao neko generalno pravilo
Da, većina uvriježenog miÅ¡ljenja se zasniva na mitovima koji su Äesto jako daleko od istine. Problem je da te ti mitovi progone kad profajeÅ¡ auto, ali to i nije baÅ¡ toliko bitno.
Ovo za dizele je uglavnom toÄno jer je razlika u cijeni izmeÄ‘u dizela i benzinca najÄešće sliÄan kod razliÄitih modela/marki. No ne mora biti tako. Ima primjera da je dizelaÅ¡ u startu jeftiniji, a ima i onih da je razlika drastiÄna. Mislim da nije loÅ¡e uzeti papir, olovku i digitron.
I ovo za felge je toÄno (nisam previÅ¡e ulazio u detalje jer je tekst ionako skoro 5 stranica dug). Problem izravnatih felgi je da bi nakon ravnanja trebale proći nekakvo testiranje Ävrstoće jer mogu imati mirkofrakture, a to nitko ne radi. Ja u svom vozaÄkom stažu joÅ¡ nisam ni jednu iskrivio.
RoÄe, oduÅ¡evljena sam postom! A kada ja to kažem za post o automobilima onda bi ti to trebalo neÅ¡to olfo znaÄiti :) Vidim da je moj tutolini spomenut u tekstu (valjda da mi/mu se odužiÅ¡ za onu vožnju do MoÄvare :)). Meni je primarni bio NCAP test jer mi je sigurnost definitivno najbitnija u cijeloj priÄi (ima 5 zvjezdica), ovo o veliÄini i marki neću komentirati jer se slažem, ali primjećujem da si propustio jednu stvar u diesel vs. benzin. Naime, osim razlike u poÄetnoj cijeni, potroÅ¡nji i cijeni diesela i benzina, trebao si spomenuti i Äinjenicu da se rabljeni dieselaÅ¡ u principu lakÅ¡e proda kasnije te se poÄetni ulog djelomiÄno i vrati pri prodaji (jer naime dieselaÅ¡i se prodaju po neÅ¡to viÅ¡oj cijeni). Ipak, ne slažem se niti s Mrakom o ovih 20.000 km/god jer je po meni bolje gledati koliko dugo ćeÅ¡ voziti taj auto i koliko ćeÅ¡ ukupno napraviti kilometara s njim. Nije isto ako radiÅ¡ 20.000 km tri godine, ili 15.000 km 8 godina, odnosno u drugoj varijanti diesel je bolja solucija, nego prvoj. A oprema je oduvijek bila bacanje novca (mislim na dodatne stvari, ne ono bitno za sigurnost), ali meni auto bez alu felgica nije auto! Evo, sad sam napisala toliki komentar da sam mogla i novi post napisati…
I propustila sam neÅ¡to: “zbog erupcije snage negdje od 2-4 tisuće okretaja, a iznad i ispod toga niš’”. Ovo ti je malo krivo! Naime, moderni dizelaÅ¡i imaju veliki okretni moment te zbog toga bolje mogu povući (u odnosu na benzince iste snage), a kako se danas radi u principu o turbo dieselima dio proizvoÄ‘aÄa je, kako bi smanjili tzv. turbo rupu, napravio da se turbina pali pri nižim okretajima u odnosu na stare aute. Iz toga razloga se viÅ¡e ne osjeti, barem na mom autu, da auto ne može povući dok se turbina ne upali tj. živ je već iz niskih okretaja.
jazzie, ja sam impresioniran, a to nije jednostavni pothvat :)
Hehe, MrakÄni, u ovom podruÄju malo me žena ima :)
[…] Ako ste trgovaÄki putnik ili poslovnjak koji godiÅ¡nje prolazi viÅ¡e od 40 000 km i to uglavnom na meÄ‘ugradskim relacijama, onda veći auto ima smisla. Ako imate veliku obitelj i/ili potrebu za Äestim prenoÅ¡enjem puno stvari, onda je monovolumen (ili eventualno karavan) oblik karoserije koji vam treba. No ako niste ni u jednoj od te dvije skupine, kupnjom velikog auta samo bacate novce. (O tome sam naÅ¡iroko pisao u Zdravorazumskom priruÄniku za kupnju novog automobila, pa neću duljiti.) […]
nije loÅ¡e…….
sjajan tekst, puno sam naucila, a treba mi jer kupujem novi auto. fala