U utorak, 30. svibnja 2006., desit će se promocija Antologije hrvatske znanstvenofantastične novele od 1976. do 2006. godine “Ad Astra”. Bit će to, slutim, joÅ¡ jedna u nizu slabo posjećenih promocija jer, kako izgleda, svi vole SF i svi vole čitati domaće, ali jako malo ljudi voli čitati domaći SF. ZaÅ¡to je tome tako bilo je već riječi na mnogim mjestima i u mnogo navrata. Od nepovjerenja domaće publike prema domaćim autorima (iako su se brojni domaći pisci SF-a dokazali kao bolji i zreliji od brojnih pisaca tzv. mainstreama), slabog poznavanja materije (osim ako se ne krećete u uskim fandomskim krugovima ili barem povremeno u njih navratite, teÅ¡ko da ćete čuti da Hrvatska uopće ima autore SF-a), nedovoljnog promicanja žanra u medijima (i katkada zaziranja od “izlaska iz geta”) pa do konkretnih podrivanja žanra i žanrovske produkcije od strane nekih pojedinaca - sve su to razlozi zaÅ¡to se domaći SF bez razmiÅ¡ljanja stavlja u kategoriju “Å¡und” i namah zaboravlja.

No, s izlaskom ove uistinu monumentalne antologije, svi bi ovi razlozi trebali pljusnuti u vodu. Jer - kako možemo govoriti o nepovjerenju prema domaćim autorima, ako ćete u ovoj knjizi naići na poznate i priznate hrvatske književnike poput Predraga Raosa, Zvonimira Furtingera ili Darka Macana? Kako možemo govoriti o neeksponiranosti u medijima kad je antologija od izlaska krajem mjeseca travnja do danas promovirana u javnosti već tri puta (na SFeraKonu, na Književnom petku u zagrebačkoj Gradskoj knjižnici na Starčevićevom trgu i na upravo zavrÅ¡enom Zagrebačkom sajmu knjiga), a o njoj se govorilo na radiju i u novinama. Kako se može pričati o Å¡undu ako ova antologija donosi i iznimno bogat i vrijedan popratni sadržaj koji pruža uvid u povijest i trenutno stanje hrvatske znanstvenofantastčne novele i domaće znanstvene fantastike uopće? Ona uz bibliografiju domaćih znanstvenofantastičnih novela i minijatura od 1976. do danas, donosi i popis izvora za antologiju i bibliografiju, te popis svih dobitnika nagrade SFERA, jedine nacionalne žanrovske nagrade. Uz klasični predgovor, u knjizi su objavljena i dva eseja: Aleksandar Žiljak napisao je isrcpan povijesni pregled hrvatske znanstvene fantastike, a Tomislav Å akić uhvatio se u koÅ¡tac sa teorijom književnosti u eseju “Znanstvena fantastika: kratke skice za opis žanra”.

U antologiji je predstavljeno četrdeset hrvatskih žanrovskih autora i autorica te je prikazana trideset godina duga tradicija hrvatske znanstvenofantastične novele. Uz već spomenuta imena, valja istaknuti i autore poput Hrvoja Prćića, nekadaÅ¡njeg urednika Siriusa te trenutno glavnog urednika hrvatskog izdanja National Geografic-a; HTV-ovog novinara KreÅ¡imira MiÅ¡aka; vlasnika Algoritma Nevena Antičevića ili renomiranog hrvatskog redatelja Branka Belana. Ili primjerice Damira Mikuličića, “ponajboljeg hrvatskog predstavnika tvrde znanstvene fantastike”, vlasnika izdavačke kuće Izvori; Živka Prodanovića, “jednog od najprisutnijih imena u hrvatskoj SF književnosti”; Gorana Konvičnog, svakako “najosebujnijeg pisca SF-a u Hrvatskoj”; ili brojne autorice (poput Tatjane Vranić, Biljane Mateljan, Vesne GorÅ¡e, Veronike Santo, ili kasnije Tatjane JambriÅ¡ak i trenutne urednice Future Milene Benini) za koje sami urednici antologije kažu da su “pisale suvremenije i svjetskije nego njihove muÅ¡ke kolege” te da se njihova djela ističu svojom izrazitom literarnošću i svježinom tema.

Kao početna godina antologije uzeta je 1976. Ta je godina posebna je zbog dvije stvari - utemeljen je SF časopis Sirius koji je svojedobno žario i palio bivÅ¡om Jugoslavijom toliko da je dva puta osvojio titulu najboljeg žanrovskog časopisa u Europi, a iste godine stvoreno je zagrebačko druÅ¡tvo za znanstvenu fantastiku SFera, prvo takvo druÅ¡tvo na području bivÅ¡e Jugoslavije. Urednici antologije su Tomislav Å akić, komparatist, kroatist, filmolog, izvrÅ¡ni urednik Hrvatskog filmskog ljetopisa i suradnik u Leksikografskom zavodu Miroslav Krleža, te Aleksandar Žiljak, ilustrator i pisac znanstvene fantastike. Oni su na antologiji radili pune dvije godine i usuÄ‘uju se konstatirati kako se od 1976. do 2006. “znanstvena fantastika u Hrvatskoj oblikovala kao profesionalna književnost”.

Na vama je, dragi čitatelji i ljubitelji SF-a (te svi koji ćete to tek postati) da primite u ruke ovu u svakom smislu riječi veliku knjigu i uvjerite se kako nam govore istinu. Kako Hrvatska itekako ima dobre i kvalitetne autore i izvan mainstreama i kako je domaći SF - žanr o kojem treba pričati i kojim se treba ponositi.

Promocija “Ad Astre” održat će se u prostorijama knjižnice Bogdan Ogrizović (Preradovićeva 5) u 18:30 sati.

hr.digg|glasuj