Kako saznajemo, s ciljem da se zaÅ¡tite korisnici telekomunikacijskih usluga svih mrežnih grupa, Hrvatska agencija za telekomunikacije od danas javno, na svojoj web stranici - www.telekom.hr, objavljuje popis riziÄnih brojeva, za koje je utvrÄ‘eno postojanje osnovane sumnje u povezanosti s “dialerima”.Ako vas zanima koji su to brojevi, evo linka na tabelu.
Nije niÅ¡ta novo da se RTL-ovci ne mogu baÅ¡ pohvaliti kvalitetom programa, pa to vrlo dobro kompenziraju bojama. Naime, tako su ljudi uglavnom komentirali svoje prve utiske na samim poÄecima rada ovog njemaÄkog medijskog proizvoda na hrvatski naÄin. Da ne odustaju od filozofije kolorita, pokazalo se i sad kad uz fanfare najavljuju prikazivanje bollywoodskog hita sapuniÄarskog imena ZAUVIJEK U MOM SRCU (DEVDAS), i to na samu Novu godinu.Pa Å¡to nam to novog nudi bollywoodska produkcija?
Vijay: Hum dono ek hi jagah se apni zindagi ki shuruwat ki thi — aaj main kaha hoon aur tum kahan ho. Mere paas gaadi hai, bungalow hai, daulat hai — kya hai tumhaarey paas?
Ravi: Mere paas ma hai.
Nekog bi ovaj dijalog nasmijao do suza, meÄ‘utim prosjeÄog Indijca on bi ganuo do suza. Vijay je ovdje rekao: Oboje smo zapoÄeli naÅ¡e živote s istog mjesta – pogledaj gdje sam danas ja i gdje si ti. Ja imam aute, bungalove, bogatstvo. A Å¡to ti imaÅ¡? Na to mu Ravi odgovara: Ja imam Mamu.
Prekrasno, zar ne? Toliko poetike i znaÄaja u jednom tako kratkom dijalogu. Nakon Å¡to je Ravi ponosno izjavio da je mamin sinÄić, slijedi pjesma i ples.
Bichhdey abhi to hum, bas kal parso,
jiyoongi main kaisey, is haal mein barson?
Maut na aayi, teri yaad kyon aayi,
Haaye, lambi judaayi!
Ovako ukratko izgleda jedan prosjeÄan bollywoodski film. Njima niÅ¡ta hollywoodsko nije sveto. Na isti će naÄin obraditi i ÄŒarobnjaka iz Oza i Aliena. Važno da je kruha i igara! Po tom principu i funkcionira ova moderna indijska filmska industrija, popularno nazvana Bollywood. S razlogom, jer ih boli za sve! RijeÄ je o kinematografiji koja Å¡tanca filmove kao na pokretnoj traci. Glumci ne prolaze audicije. Ne. Organizirani su u sindikate. Želite li postati tamoÅ¡nja superzvijezda, osim Å¡to morate kako tako izgledati, morate biti Älan glumaÄkog sindikata. U njihovim prostorijama glumci sjede na klupama kao u razredu i Äekaju prozivku. Ako ih prozovu, kažu im koju i kakvu su ulogu dobili. Ovisni o tome biraju garderobu iz svog ormara, u 9 ujutro se nacrtaju na mjestu snimanja i igre mogu zapoÄeti.Bollywood je dobio ime kao rezultat igre rijeÄima u kojoj je Bombay (danas Mombai) suprotstavljen Hollywoodu. Ne bez razloga, jer su se sve tamoÅ¡nje produkcijske kuće (Tamil, Telugu, Bengali, Malayalam, Kannada) udružile ne bi i u tome uspjele. Rezultat? Prema broju snimljenih filmova i prodanih karata prednjaÄe pred Hollywoodom! To je natjeralo gigante kao Å¡to je Warner Bros i Twentieth Century Fox da u Indiji otvore svoje urede i zapoÄnu s pripremama za produciranje vlastitih vezija bollywoodkih filmova za indijsku publiku. Naime, Indijci straÅ¡no pate zbog jedne stvari – iako raspolažu nuklearnim projektilima kojima svakog Äasa mogu priprijetiti Pakistancima, nemaju dovoljno znanja i novaca kako bi svojoj voljenoj filmskoj inustriji omogućili specijalne efekte kakve i zaslužuje. No dovitljivi kakvi jesu, sigurno će i tome stati na kraj pa će moći zapjevati.
Bichhdey abhi to hum, bas kal parso,
jiyoongi main kaisey, is haal mein barson?
Maut na aayi, teri yaad kyon aayi,
Haaye, lambi judaayi!U prijevodu:
Razdvojeni smo tek dan li’ dva,
Kako ću ovako nastaviti godinama?
Smrt ne dolazi; ćemu, umjesto tog, ova sjećanja na tebe?
O, ta duga razdvojenost!!!
U prijevodu:
Eto i to se dogodilo. Snijeg je pao Äak i u Saudijskoj Arabiji, zemlji koja spada meÄ‘u one s najmanje padalina na svijetu. JuÄer je na sjeveru zemlje, u regiji Tabuk pao snijeg. To se prije toga dogodilo 2002. a prije toga 1962.
Poremećaji u zemljinoj atmosferi dovode i do ovakvih bizarnih metereoloških pojava kakva je snijeg u pustinji.
Već 2 mjeseca donedavnog voditelja emisije Otvoreno nitko na HTV-u ne Å¡ljivi ni pola posto. Ne nude mu nikakav posao, ne obraćaju mu se, nadreÄ‘eni ne žele o njegovom sluÄaju niti razgovarati. LadiÅ¡ić je, podsjetimo, suspendiran radi emisije o nagodbi Ivice Rajića u Haagu i Äinjenica koje je iznosio iz već dostupnih dokumenata.
LadiÅ¡ić i danas tvrdi da je u posjedu dokumenta koji “upućuju na upletenost ljudi iz sadaÅ¡njih državnih službi u trgovinu oružjem, kriminal i suradnju sa Äetnicima u BiH” a baÅ¡ je to onaj dio, ona zabranjena tema o kojoj se u Hrvatskoj ima Å¡utjeti. Zbog toga je suspendiran a ne zbog kojekakvih izjava koje je kontroverzni Rajić davao medijima.
LadiÅ¡ić drži da je njegova smjena rezultat viÅ¡emjeseÄnog pritiska dijela HDZ-a na HRT koja je kulminirala trodnevnom saborskom raspravom i kojeg je žrtva i Denis Latin.
“U mojem sluÄaju su uspjeli, no nadam se da u sluÄaju kolega iz ‘Latinice’ neće” – izjavio je LadiÅ¡ić te izrazio potporu svim kolegama koje su iz istih razloga bili proteklih dana žrtve najrazliÄitijih prijetnji pa i prijetnjama smrću, Hedl, Vrabec-MojzeÅ¡ (urednica i voditeljica na radiju 101), Latin.
Dalje, LadiÅ¡ić traži da ga se vrati na posao do 05.01.2006. ili će cijeli sluÄaj predati na sud.
Vesna Dejanović, predsjednica SSSH kaže povodom ovog sluÄaja:
“LadiÅ¡ićev sluÄaj je klasiÄni primjer mobbinga, jer mu je uskraćeno pravo na posao, pravni lijek i mogućnost obrane, ali su mu ostale obveze.”
Pravna savjetnica istog sindikata dodaje da je poslodavac trebao pokrenuti postupak za utvrÄ‘ivanje je li LadiÅ¡ić ispunjavao svoje radne obveze a Å¡to je propustio uÄiniti.
Sindikat će također pokrenuti radni spor ne bude li se do 05.01. odgovorilo na zahtjeve oštećenog novinara i sindikata.
Cijeli ovaj sluÄaj u kojem se radi politiÄkih pritisaka na medije pokuÅ¡ava žrtvovati LadiÅ¡ića prate i van granica Hrvatske. Razvoj situacije promatra OESS, EU i mnoge udruge za zaÅ¡titu medija i medijskih sloboda.
Hoće li Mirko Galić i programsko vijeće HRT-a biti skloniji LadiÅ¡iću ili udovoljavanju politiÄkim pritiscima saznat ćemo vjerojatno vrlo brzo.
Sutra, 31. prosinca, startat će novo izdanje slavnog endurance rallya Dakar. OvogodiÅ¡nje izdanje dugo je ukupno 9043 km, a prijavljeno je Äak 508 natjecatelja u tri kategorije (240 automobila, 180 motocikla i 80 kamiona).Dakarska utrka je, osim po svojoj duljini, poznata i po nehumanim uvjetima koji kod svih natjecatelja stalno testiraju granice izdržljivosti. Vozi se po europskom asfaltu, afriÄkim pjeÅ¡Äanim dinama, oÅ¡troj kamenitoj pustinji… Natjecanje ukupno traje 15 dana koje vozaÄi provode za volanom najÄešće od jutra do mraka. O opasnosti koja vlada na rallyu najviÅ¡e govori niz smrtno stradalih natjecatelja kroz godine održavanja. Posljednji u nizu je lani stradali motociklist Fabrizio Meoni. Meoniu, legendi motociklistiÄkih raid utrka, je to bio 13 nastup na Dakru kojega je dva puta i osvojio. Prije utrke je službeno obznanio da mu je to zadnji nastup i da prestaje s utrkama.
ProÅ¡la izdanja su pokazala da se osim sa surovošću pustinje, natjecatelji moraju hrvati i sa raznim drugim poteÅ¡koćama od mehaniÄkih kvarova, gubljenja u pustoÅ¡i, nestanka goriva, pa Äak i suoÄavanja s pustinjskim razbojnicima. Tako je jedne godine karavanu doÄekala grupa do zuba naoružanih tuarega i svakom vozilu naplatilo “cestarinu”.
Favorit ovogodiÅ¡njeg izdanja svakako je viÅ¡estruki pobjednik Stephane Peterhansel (Mitsubishi). Suprotstavit će mu se, izmeÄ‘u ostalih, i “pustinjska lisica” Jutte Kleinschmidt, pobjednica iz 2001. i jedina žena koja je osvojila Dakar. Osim po vozaÄkim sposobnostima, pamtimo je i po slavnoj izjavi da nije ponosna kao prva žena koja je osvojila Dakar, već kao vozaÄ. Obrazložila je to time da je Dakar osvojilo malo slavnih vozaÄa i da je ponosna da je meÄ‘u njima. To Å¡to je žena nije potrebno isticati.
Na ovogodišnjem Dakru trebao bi nastupiti i Carlos Sainz, legenda svjetskog rally prvenstva (WRC). Sainz, rekorder po broju pobjeda u WRC rally utrkama i dvostruki prvak svijeta, kao i Jutte Kleinschmidt, braniti će boje Volkswagena.
U motociklistiÄkoj konkurenciji lanjsku pobjedu brani Cyril Despres (KTM), a glavni konkurent bi mu mogao biti Marc Coma.
Iz Hrvatske i ove godine dolazi tim MartinÄević-FrÄko u Toyoti. Lani su, nakon brojnih problema Å¡irokog spektra, zavrÅ¡iti za 72 mjestu od ukupno 75 natjecatelja koji su stigli do Senegala. Kako je ovo zaista sport u kojem je uspjeh stići na cilj, nadamo se da će to uspjeti i ove godine.
TeÅ¡ko je sa sigurnošću reći Å¡to se doista dogaÄ‘a u zloglasnom Guntanamo Bayu pa tako i koliko je zatvorenika trenutno u Å¡trajku glaÄ‘u. Po podacima koje daje ameriÄka vojska 84 zatvorenika trenutno odbijaju uzimati hranu i na taj naÄin prosvjeduju protiv zatoÄeniÅ¡tva koje traje već nekoliko godina bez suÄ‘enja. TakoÄ‘er, prosvjeduju i protiv loÅ¡ih uvjeta u zatvoru. Skupine za zaÅ¡titu ljudski prava ne vjeruju previÅ¡e podacima koje daje ameriÄka vojska, ne vjeruju niti podacima o toÄnom broju zatoÄenika u Guntanamu. Å trajk glaÄ‘u zapravo traje u manjem ili većem opsegu već oko 5 mjeseci a u rujnu je u jednom trenutku 130 zatvorenika bilo u Å¡trajku.
Sumnja se i da su zatvorenici bili prisiljavani uzimati hranu Å¡to je samo jedna u nizu glasina o zlostavljanjima koja su se po svemu sudeći dogaÄ‘ala u ovom zatvoru naroÄito u ranijem periodu dok javnost nije imala nikakvih saznanja o Gunatanamo Bayu.
Fotografije koje su proÅ¡le godine procurile iz ameriÄkih zatvora u Iraku dokazuju kakvu torturu prolaze neki od zatvorenika u ameriÄkim vojnim zatvorima.
U sinoćnjem novogodiÅ¡njem (starogodiÅ¡njem) intervjuu HTV-u predsjednik Mesić je izgovorio neka svoja od ranije poznata stajaliÅ¡ta ali i dodao poneÅ¡to novo. Na primjer, izjavio je kako je spreman svjedoÄiti u korist Gotovine ako ga obrana pozove kao svjedoka ali je onda par minuta opet, po tko zna koji put, objaÅ¡njavao kako je doÅ¡lo do njegova 2 ranija pojavljivanja u Haagu u ulozi svjedoka. Mesić se u tom dijelu izravno obraćao svojim oponentima tj. dežurnim galamdžijama koji su ga proglaÅ¡avali izdajnikom kojem treba suditi za veleizdaju. Potpuno nepotrebno.
Nije odolio a da ne pretrese to staro gradivo i tako se spustio na nepotrebno nizak nivo dajući zapravo na taj naÄin odreÄ‘eni legitimitet marginalcima kojih se podalje drži i većina umjerenijih hadezeovaca. Oni svoja kruta stajaliÅ¡ta neće promijeniti a njegovi pristaÅ¡e neće biti niÅ¡ta veće pristaÅ¡e.
Na jednom puno zanimljivijem i ozbiljnijem pitanju kao Å¡to je konaÄni obraÄun s kriminalom i korupcijom se, meÄ‘utim, zadržao vrlo malo. U tom smislu je bitno Å¡to je Mesić odbacio bilo kakvu mogućnost sukobljavanja s premijerom Sanaderom. OÅ¡tre kritike koje je nedavno predsjednik uputio sramotnoj hadezeovskoj hajci na HRT idu samo onom dijelu ostrašćenih Sanaderovih stranaÄkih kolega koji nikada nisu, a nikada niti neće, prežaliti vremena kada je taj isti HRT bio njihov servis.
Mesić će biti na strani premijera kada ovaj u praksi krene s provedbom u dijelu medija nazvanog Akcijskog plana 2. Hoće li premijer doista krenuti u frontalni napad na kriminal i korupciju, hoće li i nedodirljivo pravosuđe također doživjeti provjetravanje?
S jedne strane mislim da hoće jer nakon poÄetka pregovora s unijom i konaÄnog pojavljivanja Gotovine u Haagu po logici stvari moralo bi doći do konaÄnog obraÄuna s kriminalom koji se poput kakve zlokobne otrovne gljive nadvio nad Hrvatskom u posljednjih 15-ak godina. S druge pak strane taj najavljeni akcijski plan 2 morao bi zahvatiti i obraÄun s dijelom onih koji u džepu imaju knjižicu njegove partije. Hoće li se recimo obraÄun s pokojim takvim kapitalcem iz neke manje sredine obiti Sanaderu o glavu na izborima gdje bi onda mogli izostati glasovi dijela stalnih biraÄa. Kao recimo u Metkoviću gdje je lokalno stanovniÅ¡tvo stalo uz kralja mandarina, odmetnika Jambu ili Äak i uvećim sredinama kao npr. u Osijeku gdje je HDZ-u tlo pod nogama izmaknuo joÅ¡ jedan odmetnik iz stranaÄkih redova, Branimir GlavaÅ¡.
U svakom sluÄaju nema viÅ¡e puno mjesta za zavlaÄenje. U Europu se mora umiven i poÄeÅ¡ljan koliki god to bilo teÅ¡ko. Nedavni sluÄaj u suca Milanovića u presudi gospićkom TuÄ‘manu pokazuje da u nekim dijelovima zemlje nije moguće niti poÅ¡teno suÄ‘enje održati zbog sprege lokalnih moćnika i nekih iz struktura vlasti koji ih Äine nedodirljivima. Dugo najavljivana reforma pravosuÄ‘a neće proći samo sa pukim stavljanjem katastarskih knjiga na internet, to je jasno Äak i ministrici Ožbolt. Ako pravosuÄ‘e ne funkcionira neće biti moguće provesti nikakav akcijski plan. Å to će biti s politiÄkim gangsterima to tek treba vidjeti, nekako sumnjam da će AP2 i njih obuhvatiti.
Sve to pod uvjetom da se isti poÄne provoditi u dogledno vrijeme.
Mesić je, stekao se dojam u sinoćnjem intervjuu, pomalo umoran od asistiranja gotovo nepostojećoj tj. anesteziranoj oporbi. Može jedino kao Tom Cruise koji se obraća Cubi Gooding Jr. u filmu Jerry Maugire reći – “Help me… help you. Help me, help you..”
Koliko su veliki blogovi? Probajte to usporediti s Johannesom Gutenbergom. Njegov tiskarski stroj, otkriven 1440 godine pokrenuo je eksploziju izdavaÅ¡tva i informacijsku revoluciju. Neki kažu kako je doveo i do protestantske reformacije i zapadne demokracije. Po putu, druÅ¡tva su ustalila prava i pravila igre za nekolicinu privilegiranih koji su imali novaca da si kupe tiskarski stroj i Å¡ume samelju u papir.Tiskarski stroj je postavio model za masovne medije. Nekolicina sretnika upravljaju izdavaÄkim kućama i kontroliraju informaciju. Neovisno o tome da li su to novinske kuće ili globalni proizvoÄ‘aÄki giganti - oni kontroliraju Å¡to će mase saznati. Ova elita joÅ¡ uvijek drži distancu u većini kompanija. Njih poznajete. Oni se u pravilu pakriraju na rezerviranim mjestima, imaju duže vožnje liftovima i izbjegavaju tvrtkine kuhinjice. Oni drže tajnu sigurnom i uÄvršćuju tvrtkinu poruku. Nakon toga je distribuiraju - obiÄno na need_to_know bazi - kupcima, zaposlenima, investitorima i novinarima.
To je svijet masovnih medija i blogovi ga okreću naopaÄke. Pokrenite besplatni korisniÄki raÄun na Blogu ili nekom drugom blog servisu i možete odmah uoÄiti kako je troÅ¡ak izdavaÅ¡tva pao praktiÄki na nulu. Svatko s ispravnim raÄunalom i internet vezom može postati blog izdavaÄ za deset minuta koliko je potrebno da bi kreirali blog raÄun.
Naravno, većina blogova je bolno primitivna. No to nije poanta. Oni predstavljaju moć. Probajte na to gledati s ove strane: U dobu masovnih medija publikacija poput naše tiska novosti. Izvori se bore da ih se citira i navodi, no odluka je naša. Kao rezultat imamo pisma urednicima. Danas, umjesto da govore kroz nas, oni mogu bloggirati. A ako uspiju savladati tajne ove nove vještine bloggiranja - poput npr. kako da drugi bloggeri linkaju na njih - tada mogu doprijeti do ogromne publike.
Ovo je samo poÄetak. Mnogi ljudi koji su zapoÄeli s blogovima su danas zauzeti dodajući nove mogućnosti kako bi bloggeri mogli pokrenuti muziÄke i video kanale ili se okupljati na zajedniÄkim uredniÄkim projektima. Podjela izmeÄ‘u izdavaÄa i publike nestaje. Ovo okreće masovne medije naopaÄke. Kreira medij mase.
Kako se business mijenja kada su svi potencijalni izdavaÄi? Ogromni otvoreni prostor informacijskog svijeta se otvara. Za sada, to je digitalno zapešće. Zakoni i norme koje definiraju objektivnost, oglaÅ¡avanje i odgovornost? Ne postoje, barem ne zasada. No jedna je stvar jasna: Tvrtke su kroz zadnjih nekoliko stoljeća navikle oblikovati svoju poruku. Danas one gube kontrolu nad porukom.
Želite li je pridobiti natrag? Nikada to nećete uspjeti, barem ne u cijelosti. Ali za pogled na to s Äime se suoÄavate, doÄ‘ite na jednu turu blogosfere.
Ovo je maleni dio velikog Älanka (teme broja) iz BusinessWeek-a od 2. svibnja 2005.
Moja high-tech konverzacija s mladićem koji glanca ÄaÅ¡e s druge strane praznog Å¡anka svodi se na nabrajanje Å¡to sve može Äiji mobitel, kakve se stvari mogu napraviti pomoću prosjeÄnog raÄunala i tko ima zapetljanije kablove iza ormara ili radnog stola. Fakat smo high-tech država. A tamo, s druge strane zemaljske kugle, mali japanci (jel’ pomislite na žuto kad se spomene japanac) ne Äekaju nikoga. Roboti dolaze na velika vrata iz njihovih bistrih, samozatajnih mozgova. Onda vidimo koliko smo mi u bedu.Već danas možete nabaviti usisavaÄ praÅ¡ine nalik na naopako okrenuti lavor koji sam plazi po podu vaÅ¡eg stana, zaobilazi prepreke, pazi da vam se ne plete pod noge i sam odlazi na mjesto za punjenje baterije. Ta Äinjenica polako mi ulazi u vijuge i joÅ¡ sam sklon misliti o toj napravi kao o jednom glupom proizvodu koji je izmiÅ¡ljen zato jer netko nije mogao izmisliti neÅ¡to drugo ili da bi se zadovoljio neÄiji hir a usput se moglo dovoljno duboko zagrabiti u džep potencijalnih gotovana. ÄŒuo sam za frižider koji ima modem i u stanju vam je naruÄiti jaja, mlijeko i sliÄne potrepÅ¡tine kad njihova koliÄina padne ispod ‘defaulta’ koji ste programirali. ÄŒuo sam za veÅ¡-maÅ¡inu koja prije pranja kontaktira proizvoÄ‘aÄev server Å¡alje mu podatke o vrsti i koliÄini veÅ¡a a zauzvrat dobiva podatke o potrebnoj koliÄini vode, deterdženta i programu za uÄinkovito pranje. Pa kome to treba?
Ali eto, u jednoj dolini damo daleko nastao je silicijski Äip koji je prvo otÅ¡krinuo vrata novoj revoluciji, da bi sada već vladao priliÄan propuh. Danas se može programirati sve!
Mali japanci fasciniraju. Od prvih monstruoznih naprava koje su rigale vatru na japanskim automatiziranim Toyota-Honda-Mitsubishi linijama odluÄili su se posvetiti kopijama samih sebe. Bez obzira zove li se naprava Asimo, Wakamuru (taj je Äak žute boje) ili nekako drugaÄije Äinjenica je da su im mali žuti kreatori dali tijelo, glavu, noge i ruke. Sjećam se kako je mali Asimo prije nekoliko godina prvo nauÄio nesigurno hodati na dvije noge. Samim time Å¡to za kretanje nije bio opremljen kotaÄima od taÄki, doimao se viÅ¡e Äovjekom od svih ostalih nakaza za automatsko kuhanje espressa u 6.05 ujutro. Zatim je Asimo nauÄio hodati po stepenicama. Trebalo mu je minutu za prouÄavanje stepenica i sve potrebne proraÄune ali uspio je i nije ni jednom klecnuo. PriliÄno beskorisna radnja, ali mali žuti potomci preživjelih iz prvog i jedinog nuklearnog rata znali su da je to mala stepenica za Asima ali divovsko stubiÅ¡te za njihove daljnje namjere.
Danas Asimo razgovara s ljudima, pleÅ¡e, svira trubu u kvartetu, Äak ga možete poslati na Å¡ank da vam složi espresso u Å¡alicu i donese na poslužavniku, ispiÅ¡e raÄun rukom i ponovi Å¡to ste sve pili i zadnjih 6 mjeseci sa statistiÄkom obradom i izraženo u litrama. ÄŒim se rijeÅ¡i poslužavnika u stanju je Äak trÄati 6km na sat, raditi zavoje ili pucati penale.
Idemo dalje, jedna druga grupa iz laboratorija s žutim vratima ne mari toliko za ljepotu pokreta koliko za ljepotu materijala kojim će obložiti svoje igraÄke. NaiÄ‘ete li na recepciji nekog hotela na zgodnu japanku nježne kože, prekrasne crne kose, savrÅ¡enog naglaska i s tek naznakama ranog stadija Parkinsonove, zamislite se… naime, ni trik pitanja neće baÅ¡ uvijek biti djelotvorna
- Baby, there is a spider on your neck!
- Please, don’t wory, I’m fine, sir. Can I assist you with something else?
- Fuck you!
- Thank you too. Now… if you excuse me…
Koliko je joÅ¡ godina preostalo? Consumer roboti su na putu. ÄŒeka se udruživanje dvije ili tri grupe struÄnjaka u žutim kombinezonima koji će u jedinstvenu cjelinu objediniti pametnu elektroniku, nevjerojatnu fiziku i dvije Å¡ake estetike kako bi vam po želji napravili punicu prema vaÅ¡oj zamisli; kojoj možete narediti ‘log off’, ugraditi joj service pack na firmware kako bi vas obožavala ili je po potrebi iskljuÄiti.
Å alim se, ali koliko je zaista tih brzih i kratkih informatiÄkih godina preostalo dok humanoidni roboti ne postanu jeftiniji od troÅ¡ka godiÅ¡nje radniÄke plaće plus doprinosi, putni troÅ¡kovi, božićnice i djeÄji darovi a pri tom ne idu na gablec, niti na godiÅ¡nji, rade 24 sata (uz povremenu replikaciju), ne osnivaju sindikate i rade svoj posao bez greÅ¡ke. Na poÄetku će nam uzeti obiÄne manualne radove. Ali svaki poÄetak je onako lagan, neprimjetan i nenametljiv.
A onda dolaze Robocopi, replikanti, konobari, taksisti, recepcioneri, programeri, bla, bla…
Nama možda na kraju ostane samo politika, kreativni rad, prežderavanje, diktiranje i gledanje prastarih povijesnih serijala Star Treka gdje su ljudi morali sami hodati do WC-a.
Koliko je joÅ¡ zaista godina preostalo? Ako odgovor nije “42â€, onda je sigurno manje.
(autor: hal)
Skarabej (lat. Scarabeus, eng. Scarab) je vrsta kukca kornjaÅ¡a koji pripada velikoj porodici Scarabaeidae koju Äine oko 30, 000 razliÄitih vrsta skarabeja, a rasprostranjeni su po cijelom svijetu. Ne, ne, ovo nije Älanak o kukcima. Ovo je Älanak o istoimenoj web stranici, nemalo drugaÄijoj od ostalih. Naime, na njoj se predstavljaju stare fotografije. Autori su doÅ¡li na (neki će reći ludu) ideju jednostavno zbog ljubavi prema starim fotografijama. ‘Iako skupljamo, nismo kolekcionari.’, vele. ‘Želimo stvoriti arhiv sjećanja na nepoznate ljude i dogaÄ‘aje i uÄiniti ih pristupaÄnim svima koji to žele. Nema sumnje, svi ćemo jednom biti na zaboravljenim, starim obiteljskim fotografijama.’ I imaju pravo. Možda je rijeÄ o sasvim Å¡aÅ¡avoj zanimaciji, no ono Å¡to zaboravljeno leži na vaÅ¡im tavanima i u praÅ¡njavim kutijama za cipele, s vremenom poprima sve sentimentalniju vrijednost.
A za onog tko ih prvi puta vidi? Na prvi pogled će vam se Äiniti smijeÅ¡ne, no s duljim promatranjem polako otkrivate neku njihovu uvrnutu estetiku. To su objasnili autori. ‘Nama lijepo nije samo ono Å¡to je novo, tehniÄki perfektno, ravno, simetriÄno, uredno, itd. Puno ljepote vidimo i u neuspjeloj fotografiji, neravnom zidu, hrÄ‘avom kljuÄu, nespretno ofarbanoj stolariji itd.’
Fotografije su selektirane kao pojedinaÄne, za stolom, s vjenÄanja i u joÅ¡ nekoliko kategorija, a ako vam se neka posebno svidi, imate ju priliku poslati i kao e-mail razglednicu. Recimo, netko vam javi da ima namjeru pustiti brkove, a vi mu poÅ¡aljete ovu sliku s komentarom: Zar želiÅ¡ izgledati ovako?
Stoga, klikom na Skrabej.com!